Profesionalna proizvodnja povrća odavno je prošla okvire samo uloženog truda i novaca. Važan korak ka povratu uloženih sredstava je pravi izbor hibrida. Kad govorimo o „pravilnom izboru hibrida“ pažnju treba obratiti na ključeve uspješne proizvodnje kao što je kvaliteta proizvoda, tolerantnost na bolesti i štetnike, rodnost, ujednačeno dozrijevanje…

Uzgajati, razvijati i plasirati sjeme povrtnih kultura širom svijeta, kombinirajući najsuvremeniju tehnologiju ne polazi za rukom baš svima. Biti svjetski prisutan u industriji sjemena s najvišim standardima kvalitete izazov je koji mnogi ne uspiju savladati. No, jedna sjemenska kuća neprekidno je sam vrh u proizvodnji i selekciji povrtnih kultura – njezino ime je Hazera.

Hazera -predana inovacijama, usredotočena na proizvođača

Hazera je svjetski lider u industriji sjemena sa sjedištem u Izraelu i Nizozemskoj s podružnicama u dvanaest zemalja i više od 100 dodatnih tržišta. Članica je Limagrain Grupe s Clause i Vilmorin-om sa sjedištem u Francuskoj. Hazera posluje pod novom markom od 2014. godine otkako je spojila dvije sjemenske kuće – nizozemska Nickerson-Zwaan i izraelska Hazera Genetics. Uzgajivači su u središtu svega što rade, a stručni tim pomaže pri odabiru sortimenta i pružanjem smjernica tijekom proizvodnje. Kao član Limagrain grupe, Hazera koristi globalnu istraživačko-razvojnu mrežu i tehnološku sposobnost jedne od najvećih svjetskih kompanija za sjeme.

Obilježja i opis vrste za uspješan uzgoj

Asortiman povrća čini više različitih sorti i hibrida velikog broj povrtnih kultura čime je osigurana upečatljiva dominacija kvalitete na tržištu. Iskustvo u oplemenjivanju rezultiralo je inovativnim proizvodima  koji potiču rast kultura i profitabilnost proizvođača.

U 2020. godini svjedočili smo mijenjanju trendova na tržištu, pa tako i u trgovačkim centrima. Neizvjesnost koju je donijela pandemija Covid-19 natjerala je pučanstvo na mijenjanje stavova oko proizvodnje hrane. Poljoprivrednici su se počeli okretati profesionalnom uzgoju hrane tijekom cijele godine i upravo tu Hazera pokazuje svoju snagu. Neprekidno inovirajući, kombiniranjem moderne znanosti s tradicionalnim metodama uzgoja kako bi stvorili vrhunske i visoko rodne sorte, Hazera izravno surađuje s vodećim međunarodnim istraživačkim institucijama primjenjujući najnovije znanosti za stvaranje boljih rješenja za kupce širom svijeta. U ponudi Hazera sjemena nalazimo široki asortiman kultivara raznih vrsta povrća koji jamče prinos, kvalitetu i stabilnost uroda.

Kultivari koji prate uvjete tržišta

Bilo da je riječ o rajčici, kupusnjačama, luku, lubenici ili nekoj drugoj povrtnoj kulturi, Hazera kultivari visoko kotiraju na tržištu, a svi znamo kako je izbor kultivara prvi korak prema uspjehu. Sortiment se odabire prema potrebama tržišta, vremenu berbe i nikako zanemarivo, prema vlastitom nahođenju.

Hazera hibridi za vaš uspjeh u proizvodnji!

 class=
Prethodni članak5 najčešćih grešaka u berbi gljiva?
Sljedeći članakTovno govedarstvo u velikim problemima radi korona krize!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.