Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Podrijetlom je iz Sredozemlja (Mala Azija), a danas je proširena po cijelom svijetu. Uzgaja se u plantažama ili vrtovima, ali raste i samoniklo kao korov strnih žitarica, lucerišta i ruderalnih staništa.
U Hrvatskoj se najviše uzgaja u Podravini i Slavoniji te čini glavninu proizvodnje domaćeg ljekovitog i aromatičnog bilja.
Uzgoj radi ljekovitih svojstava
Uzgaja se zbog ljekovitih spojeva koje sadrži najviše u cvatu. Berba se obavlja od svibnja do kolovoza kad je 70 % cvatova vodoravno (horizontalno) položeno i dok sjeme još nije formirano. Treba naglasiti da je pri sunčanom vremenu kvaliteta i količina eteričnog ulja veća nego pri oblačnom i vlažnom vremenu. Cvat se može koristiti u osušenom obliku kao čaj ili tinktura, dok se destilacijom cvjetova dobiva eterično ulje.
Glavne komponente ulja kamilice su dobro istraženi prirodni kemijski spojevi poput kamazulena, bisabolola i fernezena koji se već desetljećima koriste u kozmetičkoj i kemijskoj industriji. Sastav eteričnog ulja ovisi o samoj sorti, načinu uzgoja, sušenju i skladištenju sirovine.
Protuupalno i smirujuće djelovanje
Najvažnija odlika kamilice je njeno protuupalno djelovanje. Tako se najviše koristi kod ublažavanja tegoba poput iritacija kože, upale sluznice, čireva, oteklina i gihta. Njene ljekovite karakteristike poznate su još iz doba Antike gdje je smatrana panaceom, odnosno lijekom za sve poteškoće. Uz sve prednosti, blagog je okusa i karakterističnog mirisa pa se često pije kao čaj za smirenje i opuštanje.
Također, preporuča se ženama u predmenstrualnom ciklusu jer čaj kamilice povećava razinu aminokiseline glicin koja opušta napete mišiće. S obzirom na protuupalna i antibakterijska svojstva, ali i činjenicu da jako rijetko izaziva alergijske reakcije preporučuje se korištenje krema i balzama na bazi kamilice kod smanjivanja raznih iritacija kože pa čak i dermatitisa.
Suzbija se kad raste kao korov
Uz sva ljekovita svojstva, samonikla kamilica može predstavljati konkurenciju strnim žitaricama kao korov jer niče u jesen ili rano proljeće zajedno s kulturom i smanjuje prinos.
Hladne zimske mjesece kamilica prezimljuje u fazi rozete, dok u proljeće nastavlja s intenzivnim porastom. Osim izravnog utjecaja na prinos, nepoželjna je prisutnost kamilice u usjevu žitarica tijekom žetve jer svojom zelenom masom povećava vlažnost zrna.
Učinkovite rezultate u suzbijanju kamilice u usjevu strnih žitarica moguće je ostvariti primjenom herbicida na osnovi djelatnih tvari metsulfuron-metila, tribenurona, amidosulfurona, flazasulfurona iz skupine sulfonilureja herbicida, nakon ponika. Također, učinkovite rezultate u suzbijanju ove vrste ostvaruju herbicidi koji se koriste za suzbijanje širokolisnih korova u žitaricama (npr. florasulam-post-em; klortoluron-pre-em, post-em; piridat-post-em, pendimetalin – pre-em; prosulfokarb-pre-em, post-em). Ne treba zaboraviti ni herbicide na osnovi klopiralida (post-em). Oni dobru učinkovitost imaju upravo na korove iz porodice glavočika (čičak, ambrozija, osjak) kojoj pripada i kamilica.
Autori: Dasen Višić i Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr.
.){kind=link}