Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo” koja predstavlja preko 32.000 poljoprivrednika, građana, udruga i predstavnika akademske zajednice, u utorak 04.05.2021. u sklopu projekta “Sjeme je naše ljudsko pravo!” organizira okrugli stol „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje (Članak 16)“. Suorganizator okruglog stola je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Tijekom okruglog stola okupit će se svi bitni dionici vezani za donošenje novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Sudjelovat će i dr. sc. Christophe Golay, predstavnik Geneva Academy of International Humanitarian Law and Human Rights na temu tumačenja odredbi međunarodnih zakona vezanih za pravo na sjeme koje je i Hrvatska dužna poštivati, te Antonio Onorati, član ekspertne skupine Europske komisije za izradu nove europske regulative o sjemenu.
Od hrvatskih govornika, predviđeno je sudjelovanje predstavnika/ce Ministarstva poljoprivrede, predstojnika Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – prof. dr. sc. Ivan Pejić, jednog predstavnika/ce poljoprivrednika, predstavnika/ce Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora te članova inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“ (Sunčana Pešak, Silvija Kolar-Fodor te Robert Hadžić).

Cilj okruglog stola je da sve zainteresirane strane kroz facilitirani proces nađu zajednički najbolje rješenje za sporne stavke članka 16 oko prava korištenja vlastitog sjemenja, zaštite genetske raznolikosti i obaveze dorade na koje Inicijativa upozorava od samog javnog savjetovanja prijedloga spomenutog Zakona, kojim će se poštivati i međunarodne norme o pravima poljoprivrednika na sjeme te europske marketinške direktive.


Nakon početnih izlaganja od maksimalno 10 minuta po govorniku/ci, održat će se rasprava s ciljem donošenja zajedničkog rješenja.

Prethodni članakJedan dan na području Banovine
Sljedeći članakZapočele vinske svečanosti u Općini Štrigova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.