Čim je krajem 2020. godine objavljen Nacrt Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja na e-savjetovanju, brojne udruge i predstavnici proizvođača reagirali su i pokrenuli su inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo“.

Inicijativa upozorava da bi predloženi nacrt, uvodeći restrikcije u korištenju sjemena koje poljoprivrednici koriste za vlastite potrebe, imao dugoročne negativne posljedice za hrvatsku poljoprivredu. 

„Mjesec dana za pravo na sjeme“

Nakon prvotnog ignoriranja Inicijative od strane Ministarstva poljoprivrede, započeli su pregovori, te su predstavnici Inicijative sudjelovali i na sjednici Saborskog odbora za poljoprivredu vezanoj uz ovaj zakon. Kako tvrde iz Inicijative, na toj sjednici je ministrica poljoprivrede mr.sc. Marija Vučković obećala izmjene spornih dijelova prijedloga Zakona za drugo čitanje.

Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“, kao predstavnica više od 32.000 poljoprivrednika, građana, udruga i predstavnika akademske zajednice, u sklopu projekta “Sjeme je naše ljudsko pravo!” pokrenula je javnu kampanju “Mjesec dana za pravo na sjeme” koja je počela krajem ožujka i traje do 24. travnja i tijekom koje se organizira podjela sjemena građanima u većim hrvatskim gradovima, uz predavanja, razmjene sjemenja, okrugli stol i niz drugih događanja s ciljem podizanja svijesti o važnosti sjemena. Istovremeno se prikuplja i sjeme za Banovinu koje će se po završetku akcije podijeliti stanovnicima stradalima u potresu.

Inicijativa prikuplja donaciju sjemena za stanovnike Banovine

  Nije samo sjeme u pitanju, u pitanju je život

Iz Inicijative poručuju i pozivaju:

-Sjeme nije samo sjeme. Sjeme je geopolitičko pitanje. Sjeme je pitanje života u ruralnom prostoru, a ne interesa uske skupine koja predstavlja četrdesetak dorađivača (sjemenarskih kuća), nasuprot najmanje 100.000 poljoprivrednika. Kako se radi o izuzetno osjetljivom Zakonu, smatramo da javnost i građani moraju biti objektivno informirani o svim aspektima i posljedicama Zakona, kao i o samom tijeku donošenja i njegovim ključnim sudionicima. Stoga, u čekanju izmjena spornih dijelova prijedloga Zakona o sjemenu, nastavljamo s aktivnostima u zagovaranju svojih zahtjeva i podizanju svijesti o važnosti sjemena u ostvarivanju prehrambene suverenosti i zaštite nacionalnih interesa.

Pozivamo sve građane, udruge, vrtlare, OPG-ove, institucije, škole i sve ostale zainteresirane da s nama dignete glas i jasno poručite donositeljima zakona da želimo da se osigura naše pravo na sjeme koje je osigurano i međunarodnim normama. Možete organizirati razmjenu sjemenja i biljaka, predavanja, sjetvu presadnica u školama, na javnom prostoru ili nešto drugo, što smatrate prikladnim. Glavni cilj svih akcija je širenje svijesti kako je sjeme osnova našeg opstanka na planetu. Bez sjemenja nema hrane – a jesti trebamo svaki dan. Stoga su nedopustiva bilo kakva ograničenja poljoprivrednicima u čuvanju i izboru sjemenja koje će koristiti na svojim gospodarstvima. Trebamo Zakon koji će poticati domaću poljoprivrednu proizvodnju i napraviti ju konkurentnom, koji će štititi prava i dostojanstvo poljoprivrednika i koji će štititi osnovno ljudsko pravo – pravo na sjeme, Važno je također da novi zakon prepozna vrijednost neformalnog sustava proizvodnje sjemena na gospodarstvima, razmjena sjemena i narodnih banaka biljnih gena u osiguravanju zaštite, održivog korištenja i dinamike upravljanja bioraznolikošću, ali i otpornosti prehrambenog sustava u kriznim situacijama. Isto tako potrebno je osigurati sudjelovanje, suradnju i prisutnost raznolikih proizvođača, oplemenjivača, potrošača i drugih sudionika prehrambenog i sjemenarskog sustava uvažavajući njihove specifične potrebe, stoji u priopćenju Inicijative.

 

DOGAĐAJI U TRAVNJU
17.04.2021. – predavanje i razmjena sjemenja u Varaždinu
24.04.2021. – predavanje i razmjena sjemenja u Zagrebu
24.04.2021. – predavanje i razmjena sjemenja u Karlovcu

Na svim ovim javnim događajima koji se neće održavati online sudionici će dobiti na poklon sjeme iz udruge Biovrt koje su spakirali volonteri Inicijative.

Za više detalja o navedenim događajima pratite Facebook stranicu Inicijative: www.facebook.com/nedamosjeme

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObjavljen natječaj za obnovu potresom pogođenih područja
Sljedeći članakDunja – koju sortu odabrati?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.