Mesna industrija Vajda iz Čakovca sljedeće godine obilježit će 110 godina od osnutka 1912.g. Stoljetno iskustvo Vajde u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina nastavlja se od 2015. godine u sklopu Grupe Pivac. Kvalitetna suradnja s više od 80 kooperanata diljem Hrvatske jedan je od temelja uspjeha poslovanja Vajde, kao i čitave Grupacije Pivac.

U listopadu 2015. godine Vajda postaje dijelom Grupacije Pivac. Tako se pridružuje PPK karlovačkoj mesnoj industriji, te Mesnoj industriji Braća Pivac, čineći tako jednu od najrespektabilnijih i najvećih obiteljskih mesnih industrija u ovom dijelu Europe.

75 milijuna kuna investicija

Ulaskom u Grupu Pivac Vajda je doživjela velik uzlet i to na više polja. Uzlet se odnosi na same investicije, ali prvenstveno i na organizaciju proizvodnje i način rada, što nikako nije mala stvar. U poduzeće je već u prvoj fazi, tijekom 2016., uloženo više od 11 milijuna kuna u zamjenu i nabavu opreme, strojeva i transportnih sredstava, poboljšanja informatizacijske infrastrukture i druge manje tehničke zahvate. Potom je 2017. započeo veliki investicijski ciklus dogradnje, rekonstrukcije i modernizacije proizvodnog pogona, nabave strojeva i opreme za proizvodnju, proširenja skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizacije rashladnog sustava, vrijedan ukupno 50 milijuna kuna. Zahvaljujući tom projektu, Vajda se danas može pohvaliti jednim od najsuvremenijih pogona za klaoničku obradu u regiji.

Time su stvoreni uvjeti za veći prihvat i obradu sirovine, osiguranu povećanjem kapaciteta uzgoja i širenjem kooperacije s domaćim uzgajivačima svinja. Tako su ostvareni preduvjeti za realizaciju planova daljnjeg rasta proizvodnje s ciljem zauzimanja liderske pozicije u sektoru proizvodnje svježeg mesa. Osim toga, u 2020. godini realizirana su dodatna ulaganja u Vajdu u iznosu od 15 milijuna kuna. Dakle, sveukupan iznos investicija u Vajdu od ulaska u Grupu Pivac iznosi oko 10 milijuna eura. Dodatna ulaganja predviđena su i u budućnosti. Tako su i u iduće dvije godine otvorene investicije u iznosu od 26 milijuna kuna. Njih planiraju realizirati iz vlastitog poslovanja.

vajda mesna industrija
Novi pogon

Proizvođač godine u Hrvatskoj

U Mesnoj industriji Vajda neprestano razvijaju i prilagođavaju asortiman proizvoda. Sve kako bi odgovorili na želje i potrebe potrošača koje kontinuirano osluškuju i uvažavaju. Imaju širok i raznolik asortiman. Svim je proizvodima zajednička vrhunska kvaliteta, strogo kontroliran proizvodni proces i okus stoljetne tradicije koji u Vajdi s ponosom čuvaju. Ponuda se pretežito zasniva na svježim, a potom i trajnim te polutrajnim suhomesnatim proizvodima, kobasicama, salamama i drugim mesnim proizvodima. Osobito su poznati po tradicionalnim proizvodima karakterističnima za međimurski kraj – mesu ‘z tiblice, međimurskim cvirkima, namazu od čvaraka i slaninama.

mesna industrija vajda

U 2019. godini Vajda je s 518,6 milijuna kuna prihoda i rastom prometa od čak 42 posto u odnosu na 2018. godinu s četvrtog mjesta skočila na sam vrh ljestvice. Tako je zauzela prvo mjesto rang-liste kompanija po prihodima u Međimurskoj županiji. Prije ulaska u Grupu Pivac 2015. godine Vajda je bila na 10. mjestu te ljestvice. Tako u samo četiri godine, s novim vlasnicima koji su sustavno ulagali u razvoj i unijeli stabilnost u poslovanje te upravom koja je ostvarila zadane ciljeve, postala najuspješnije međimursko poduzeće.

Osim rasta prihoda, Vajda je u 2019. godini zabilježila i dobit od gotovo 16,5 milijuna kuna. I to s impresivnim rastom od čak 718 posto. Spomenuti poslovni rezultati te kontinuirana ulaganja u razvoj tehnologija i ljudi doveli su i do toga da Vajda bude proglašena Proizvođačem godine 2019. godine. Dodijeljena joj je nagrada od strane same struke i to “Zlatna košarica“ časopisa Ja trgovac, a na što su posebno ponosni.

Mesna industrija u doba korone

Od predsjednika Uprave Alena Kajmovića, htjeli smo doznati je li koronakriza utjecala na proizvodnju i poslovanje Vajde.

Poslovanje čitave Grupe Pivac temelji se na konzervativnom pristupu, niskoj zaduženosti i stalnim ulaganjima. Takav je način poslovanja uvelike pomogao tome da sve izazove koje je pandemija donijela uspješno savladamo. Proizvodnja u Grupi Pivac organizirana je tako da je podijeljena između triju kompanija unutar Grupe. Mi smo u Vajdi zaduženi za svježe meso i dio polutrajnih proizvoda. Polutrajne proizvode i prerađevine uglavnom proizvodi PPK, dok se trajna mesa proizvode u najvećem dijelu u Vrgorcu, u pogonu u gospodarskoj zoni u Ravči. Zahvaljujući tako organiziranim proizvodnim procesima, ali i vlastitom uzgoju junadi te razgranatoj mreži kooperanata za uzgoj svinja i junadi, ni u Vajdi ni u čitavoj Grupi ni u jednom trenutku nije bio doveden u pitanje kontinuitet nabave sirovine, proizvodnje i opskrbe maloprodaje.

Baš suprotno, jedna smo od rijetkih kompanija koje su i u samom jeku pandemije uspjele ne samo osigurati neometan proizvodni proces i opskrbu maloprodajnog sektora, već i uspješno završiti započete investicije te nastaviti s ulaganjima. Prošle smo godine tako ostvarili rast veći od planiranog jer je prehrambena industrija ipak specifična. I u krizi moramo jesti – no naravno da osjećamo posljedice cjelokupne situacije i neprestano radimo na tome da ih ublažimo, rekao je Kajmović.

vajda
Alen Kajmović, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda

Zanimalo nas je i što u Vajdi misle o postojećem stanju u domaćem svinjogojstvu s obzirom da je Hrvatska u odnosu na broj stanovnika najveći europski uvoznik svinjetine.

U Grupi Pivac koristimo oko 80 posto domaće sirovine, dok smo ostatak primorani uvoziti. Problem samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji izrazito je prisutan u segmentu svinjogojstva. U Hrvatskoj smo nekad proizvodili više od 2 milijuna svinja, a danas proizvodimo oko milijun. Realne pak potrebe iznose oko 2,3 milijuna svinja. To pokazuje da nismo ni na 50 posto ukupnih potreba kad govorimo o sirovinskoj osnovi u segmentu crvenog mesa. S druge strane, nekada je Vajda tjedno obrađivala 900 svinja. Danas zahvaljujući novoj klaonici obrađujemo i više od 5.000 svinja i tu smo ostvarili značajan pomak. Doprinos ostvarenju samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji dio je poslovnih prioriteta Grupe. Tu neprestano nastojimo ostvariti pomake, ističe direktor čakovečke mesne industrije Vajda.

Poseban model kooperacije

Vajda domaću svinjetinu osigurava kooperacijom s više od 80 domaćih uzgajivača svinja. Njihove su farme uglavnom smještene u Međimurju i Slavoniji. Uspješnim projektom jačanja domaće svinjogojske proizvodnje koji su pokrenuli 2016. godine, a koji se temelji na Vajdinoj tradiciji kooperacije dužoj od 50 godina, uspjeli su doći do brojke od gotovo 180.000 tovljenika godišnje. Uz to neprestano rade na daljnjem povećanju.

-Naš je model takav da kooperantima jamčimo otkupnu cijenu i tako im pružamo prijeko potrebnu sigurnost. Ona je osobito važna u današnje vrijeme koje nosi mnoge neizvjesnosti. Želimo imati stabilne kooperante koji će svoj posao uzgoja svinja obavljati sa što manje stresa i rizika. Ono možda najbitnije je da ih mi smatramo partnerima koji se na nas mogu osloniti i na koje mi možemo računati. Cilj nam je dugoročna suradnja, a ne suradnja od danas do sutra. Da nije tako, organizirali bismo posao vezanjem uz burzu svinjskog mesa na europskom tržištu. Tako se uostalom i nudilo pojedinim svinjogojcima u Slavoniji od strane nekih stranih „partnera“.

Naš je interes dobiti kvalitetnu svinju u rasponu od 110 do 130 kilograma. Naši kooperanti trebaju zaraditi dovoljno za normalan život. Zanimljivo je i da sve više mladih ljudi postaju naši kooperanti. Imamo čak i situacije povratka obitelji iz inozemstva u Hrvatsku čiji su se članovi odlučili na uzgoj svinja, kao i slučajeve oživljavanja farmi baka i djedova. Za nas je to sjajan pokazatelj da radimo dobru stvar, naglasio je Alen Kajmović.

vajda
Radnici Vajde u proizvodnji

Slavonija je posebno tradicijom, klimom i načinom života prirodno povoljna regija za razvoj svinjogojstva. Danas je na tom području uzgojeno 58 posto svinja u Vajdinoj kooperaciji. Kajmović je uputio i poziv svim zainteresiranim svinjogojcima da se jave Vajdi i provjere zašto su njihovi kooperanti zadovoljni i čak razmišljaju o povećanju broja tovljenika. S druge strane, kod većine ostalih hrvatskih svinjogojaca prisutna nesigurnost zbog niskih dampinških cijena uvozne svinjetine, tržišnih viškova iz EU, a zbog čega strepe od neisplativosti proizvodnje.

Nama u Grupi Pivac zajednički je cilj raditi na ojačavanju hrvatskog svinjogojstva upravo kroz vlastiti sustav kooperacije. Ljudi su vidljivo željni posla i žele jednako raditi i u Slavoniji i u Međimurju. Praznih farmi ima po cijeloj Hrvatskoj pa će u budućnosti svakako biti prostora za nove kooperante Vajde. Za nas je potencijalni partner svatko tko ima volju i želju vrijedno i pošteno raditi. Ovim putem pozivamo sve uzgajivače da nam se jave kako bismo razmotrili mogućnosti suradnje, pozivaju iz Vajde.

Uvijek smo otvoreni za nove suradnje i neprestano radimo na tome da povećamo broj kooperanata s kojima poslujemo. Razvojem proizvodnje razvijamo i ruralna područja. Dajemo ljudima razlog da ostanu na selu i steknu uvjete za normalan i održiv život na svojoj zemlji, svojoj djedovini, zaključio je Kajmović.

Prethodni članakZadruga – koje su prednosti i nedostaci?
Sljedeći članakFacelija – kako uzgojiti ovu plavoljubičastu ljepoticu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.