Radi osiguravanja stabilnosti tržišta žitarica i uljarica te smanjenja gubitaka proizvođača zbog nižih cijena, Ministarstvo poljoprivrede priprema natječaj za izgradnju modernih skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice u 2021. Planirana financijska sredstva predviđena za potpore iznose ukupno 150 milijuna kuna. Maksimalna potpora iznosit će 3 milijuna eura. Predviđeni prihvatljivi korisnici su proizvođačke organizacije, organizatori proizvodnje (zadruge), te zajednički i/ili pojedinačni projekti poljoprivrednih gospodarstava.

Hrvatski proizvođači žitarica i uljarica susreću se s nedostatkom modernih skladišnih kapaciteta sa sustavima za prihvat, doradu, čišćenje i hlađenje. Zbog toga odmah po žetvi prodaju svoje proizvode, i to uglavnom za izvoz. Navedeno stanje može izazvati poremećaje na domaćem tržištu. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede, u cilju rješavanja još jednog strukturalnog problema sektora, pristupilo realizaciji novog ciljanog natječaja.

U sektoru voća i povrća također postoji velika potreba za udruživanjem proizvođača te za ulaganjima u skladištenje i doradu. Zbog toga je putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće u vrijednosti 610 milijuna kuna. Za potporu iz Programa ruralnog razvoja putem Mjere 4 za podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada u sektoru voća, osigurano je 200 milijuna kuna.

Također, proizvođačima krumpira omogućena su ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju, nadogradnju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir u vrijednosti odobrene potpore od 97,8  milijuna kuna, odnosno ukupne vrijednosti projekata veće od 156 milijuna kuna, kao odgovor na ukidanje zaštitnog sredstva klorprofama na razini Europske unije.  Kao reakcija na probleme u svinjogojstvu otvoren je natječaj za ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva, vrijedan 250 milijuna kuna. U obradi je 20 projekata ukupne vrijednosti veće od 410 milijuna kuna. Njihovom realizacijom planirano je povećanje u svinjogojskoj proizvodnji za novih 20 tisuća krmača. Realizacijom 80 % projekata podići će se samodostatnost u ovom segmentu na 80 %.

Putem Mjere 4 Programa ruralnog razvoja potiče se i prerada te povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Ukupan iznos prihvatljivih sredstava povećan je s početnih 300 milijuna kuna na čak 462 milijuna kuna. Pri tomu je jačanje proizvodnje veće dodane vrijednosti definiran kao  jedan od prioriteta u nacrtu Strategije razvoja poljoprivrede do 2030. i Strateškog plana ZPP-a za razdoblje 2023.-2027.

Prethodni članakEko Terra vas poziva na Dane otvorenih vrata!
Sljedeći članakJesu li klimatske promjene najveći globalni problem?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.