U Novom Selu Glinskom svečano je otvorena prva iz donacija izgrađena zgrada u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon potresa. Reprocentar u svinjogojstvu nalazi se na imanju obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva u vlasništvu Ive Bradarića.

-Proces je trajao osam mjeseci, ali radovi su trajali od travnja i to je napravljeno relativno brzo. Da bi se to moglo napraviti i dovesti u ovakvo stanje, pomogli su donatori. Bez donatora to nije moguće napraviti. Glavni organizator koji je to pokrenuo je državni tajnik Tugomir Majdak. Uz njega i gradonačelnik Grada Gline Stjepan Kostanjević te pročelnica Jelena koji su, po meni, najviše odrađivali. Sponzori su bili ti koji su uspjeli novcem i donacijama materijala postigli da ova zgrada izgleda kako sada izgleda, kazao je Bradarić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak  u potpunosti je osmislio i realizirao ovaj projekt kao i buduće. Oni za cilj imaju revitalizaciju svinjogojstva na potresom stradalom području. Naglasio je kako je u manje od pet mjeseci od planiranja objekta on stavljen u funkciju, čime se htjelo pokazati da se može.

-Dva dana nakon razornog potresa bili smo na ovom mjestu svjedoci potpuno oštećenih stambenih i gospodarskih objekata OPG Bradarić. Danas, dva dana prije punih 9 mjeseci nakon potresa, svjedoci smo na istom mjestu potpuno novog izgrađenog gospodarskog objekta, sredstvima iz donacije. Novi reprocentar u svinjogojstvu ima kapacitet 16 rasplodnih krmača i 80 odojaka. U njega je smješteno 10 umatičenih rasplodnih nazimica donacije 5 slavonskih županija, od kojih se jedna oprasila (14 odojaka).

OPG Bradarić član je novoosnovane Svinjogojske zadruge Gline. Rasplodni podmladak iz novog objekta biti će distribuiran članovima zadruge u funkciji revitalizacije svinjogojske proizvodnje. Zadruga ima perspektivu prerasti u proizvođačku organizaciju, razvijati proizvodnju, preradu i trženje tradicijskih suhomesnatih proizvoda te zaštitu istih oznakama kvalitete. Ogledni primjer novog centra platforma je za obnovu gospodarskih objekata u poljoprivredi nakon razornog potresa. U ime Stožera hvala svim donatorima na vrijednim donacijama, kazao je Majdak.

Izvor: nacionalno.hr

Kako su protekli sami radovi i otvaranje pogledajte u galeriji ispod.

Stari objekt koji je srušen pri izgradnji reprocentra
Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je WhatsApp-Image-2021-08-30-at-11.00.26.jpeg

reprocentar u svinjogojstvu u glini
reprocentar u svinjogojstvu u glini

reprocentar u svinjogojstvu u glini
reprocentar u svinjogojstvu u glini

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKruti svinjski gnoj – kako gospodariti s njim?
Sljedeći članakLjekovito bilje u vašem vrtu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.