Ljekovito bilje ima široku primjenu u održavanju zdravlja te liječenju raznih bolesti i tegoba. Neke vrste koristimo i kao začinske biljke, a mnoge su izvrsni saveznici u vrtlarenju – pomažu u gnojidbi i zaštiti biljaka. Određene vrste dobri su susjedi drugim biljkama ili privlače korisne insekte, a neke čak poboljšavaju okus povrća.
Ovdje ćemo opisati neke najvažnije vrste koje se jednostavno uzgajaju, a mnoge od njih, osobito one manjega rasta možemo uklopiti u svaki vrt. One nisu zahtjevne i uglavnom vole mnogo sunca, a ne treba im mnogo vode niti hraniva, pa su vrlo zahvalne za uzgoj na sušim i siromašnijim tlima.
Ljekovito bilje za svaki vrt
Ljekovito bilje možemo, ali i ne moramo saditi zasebno. One će još bolje uspijevati u šarolikome društvu raznovrsnih biljaka, jer i kao samonikle rastu uz razne druge biljke. Tako svoje mjesto mogu pronaći u povrtnjaku, ali i cvjetnjaku jer imaju i ukrasne odlike. Ljekovito bilje ne moramo koristiti samo u obliku čajeva, već i tinktura, macerata i ljekovitih masti. Ne zaboravimo i to da ih možemo koristiti za obloge, inhalacije i kupke.
Kamilica (Chamomilla recutita)
Ova, uglavnom jednogodišnja biljka obično naraste do 60 cm. Uspravne stabljike nose sitne, rasperjane listove. Žutobijeli cvjetovi javljaju se već od travnja.
Ljekovitost i uporaba. Cvjetove ubiremo tijekom čitavoga razdoblja cvatnje. Kamilica je korisna za snaženje imuniteta, umiruje živčani sustav te pomaže kod nesanice, migrene i glavobolje te ublažava prehladu i kašalj. Pomaže kod bolnih menstruacija i bolova uzrokovanih žučnim kamencima. Umiruje grčeve u trbuhu, a povoljno djeluje na sluznicu probavnih organa. Kod hemoroida preporučuje se čaj od kamilice, a za mazanje izvana kreme i masti s kamilicom. Kako izrazito umiruju i potiču zacjeljivanje, pripravci od kamilice preporučuju se za njegu kože kod raznih tegoba. Kamilica je izvrsna za njegu vlasišta i kose kojoj daje svjetliji ton i sjaj. Cvjetove možemo dodati u deserte i salate.
Uzgoj je vrlo jednostavan. Sjeme omaške posijemo u proljeće u posudu ili na stalno mjesto u vrtu. Nakon cvatnje biljke ugibaju, ali kako se često samozasijavaju nećemo ih trebati ponovno sijati; ponekad se ponašaju poput korova.
Uloga u vrtu. Kamilica djeluje antibakterijski i protugljivično, pa je u vrtu korisna za održavanje dobroga zdravlja tla. Stoga je možemo posijati i oko voćaka. Dobar je susjed mahunarkama, krastavcu i luku, a krumpiru i kupusnjačama može poboljšati im okus. Kamilica privlači korisne insekte u vrt. Ovu biljku vole napadati lisne uši, pa može poslužiti kao mamac. Tako će uši rado ići na kamilicu, pa će nam manje napadati cvijeće i povrće. Čitavu biljku možemo upotrijebiti za malčiranje, izradu biljnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.
Neven (Calendula officinalis)
Ova jednogodišnja biljka obično naraste do 50 centimetara. Stabljike su joj uspravne, a ovalni listovi pomalo ljepljivi. Od ljeta do jeseni donosi cvjetove u nijansama žute i narančaste boje.
Ljekovitost i uporaba. Neven djeluje antibakterijski i prougljivično, ublažava upale i snaži imunitet. Povoljno utječe i umiruje probavni sustav. Potiče krvotok, pomaže kod proširenih vena i hemoroida, regulira menstruaciju. Njeguje oštećenu, osjetljivu, suhu i zrelu kožu, koristan je kod osipa, opekotina, ožiljaka, čireva, uboda insekata, alergija, ekcema, rana i dekubitusa. Pripravcima od nevena možemo ispirati usnu šupljinu, grlo i vlasište. Neven je čest sastojak prirodne kozmetike, a koristan je za parenje, kupke i obloge. Cjevaste cvjetove (latice) možemo upotrijebiti za ukrašavanje jela. Malo mladih listova možemo dodati u salate.
Uzgoj. Neven je lijepa ukrasna biljka koju sijemo u proljeće izravno u vrt ili u posude. Kako je nezahtjevan i otporan, često se samozasijava. Redovitim ubiranjem cvjetova sprječavamo stvaranje sjemena, pa će biljka neprekidno cvjetati.
Uloga u vrtu. Povoljno utječe na zdravlje tla jer djeluje protiv bakterija i gljivica, a intenzivnim mirisom odbija nematode.
Majčina dušica (Thymus serpyllum)
Ova niska, gusta, manje ili više puzeća i otporna trajnica u visinu naraste do 30 centimetara. Često samoniklo raste po obroncima i livadama. Ima čvrste, žilave grančice i vrlo malene kožaste listiće. Obično cvate od svibnja do jeseni. Cvjetovi su sitni, blijedoružičasti i skupljeni u klasiće. Često može biti nejasno o kojoj se točno vrsti radi, jer rod timijan sadrži mnogobrojne vrste i kultivare. Uz majčinu dušicu mnogo se uzgaja vrsta timijan(Thymus vulgaris) i razni kultivari. Razlike među vrstama i kultivarima su ponajviše u izgledu, aromi te ponešto i u sastavu.
Ljekovitost i uporaba. U ljekovite svrhe u vrijeme cvatnje ubiremo nadzemne dijelove biljke. Biljku ne trgamo jer je možemo iščupati – najbolje je da je režemo škarama. Biljku za začin možemo ubirati gotovočitave godinejer se jednostavno uzgaja u posudama.
Majčina dušica djeluje antibakterijski. Možemo je koristiti kod upale grla, kašlja, prehlade i bronhitisa. Pomaže kod bolova u mišićima i upale živaca. Povoljno djeluje na živčani sustav i ublažava glavobolje. Može pomoći kod menstrualnih tegoba, povoljno djeluje na probavni sustav, ublažava nadimanje i vjetrove. Pripravci s majčinom dušicom povoljno djeluju na masnu i problematičnu kožu. Možemo je dodavati u travarice, ulja i octove.
Uzgoj. Majčina dušica lijepa je ukrasna biljka koja dobro uspijeva na sunčanim mjestima i suhim tlima. Dobra je i za uzgoj u posudama. Možemo je u proljeće uzgojiti iz sjemena. U proljeće i jesen lako se razmnožava dijeljenjem postojeće biljke, presađivanjem ukorijenjenih izboja te poluzrelim reznicama.
Uloga u vrtu. Izvrsna je pokrivačica tla koja može spriječiti razvoj korova te je pogodna za kamenjare i obrube. Cvjetovi privlače pčele.
Kadulja (Salvia officinalis)
Ova trajna grmolika biljka naraste do 70 centimetara. Stabljike su pri dnu drvenaste, a sivkasti izduženi listovi dugi su do 8 centimetara. Biljka od svibnja do lipnja u klasićima nosi ružičaste cvjetove. Postoji više različitih kultivara koje se uglavnom razlikuju bojom listova i aromom.
Ljekovitost i uporaba. U ljekovite svrhe najviše koristimo listove koji su najkvalitetniji neposredno pred cvatnju. Kadulja izvrsno djeluje protiv bakterija i gljivica. Koristi se za sprječavanje mnogobrojnih upala. Ubrzava metabolizam, jača tek, poboljšava probavu, blagotvorno djeluje na želudac te ublažava probavne tegobe kao što su nadutost i vjetrovi. Osim za konzumiranje, čaj možemo koristiti za ispiranje kod tegoba grla i usne šupljine. Protiv pretjeranog znojenja pomažu oblozi i kupke (cijelo tijelo, noge ili ruke).Svježa ili sušena kadulja izvrstan je začin za jela i olakšava probavu. Možemo je dodavati u travarice, ulja i octove.
Uzgoj. Biljku uzgajamo u vrtovima i posudama. Po pitanju tla nije zahtjevna, ali treba toplo i sunčano mjesto. Za jačih zima trebamo je zaštititi. Možemo je uzgojiti u proljeće iz sjemena ili poluzrelih reznica. Trganjem vrhova biljka postaje gušća.
Uloga u vrtu. Kadulju vole posjećivati pčele, a svojim mirisom može obijati komarce i ostale insekte.
Lavanda (Lavandula angustifolia)
Lavanda je grm koji naraste do 60 centimetara. Grančice su joj mekane, a pri dnu drvenaste. Sivi, uski listovi prekriveni su nježnim dlačicama. Ljeti se u dugim klasićima stvaraju sitni modroljubičasti cvjetići. Sličnih odlika su i mnoge druge vrste lavande, te njihovi kultivari. Razlikuju se veličinom, bojom cvjetova, oblikom listova i sadržaju aktivnih tvari.
Ljekovitost i uporaba. Najviše koristimo cvjetiće koje je najbolje ubirati neposredno prije otvaranja. Listiće možemo ubirati tijekom čitave godine. Lavanda djeluje protuupalno i izvrsna je za njegu osjetljive kože.
Osušene cvjetove koristimo kod depresije, tjeskobe, napetosti, vrtoglavice i nesanice te kod glavobolja i migrena. Lavanda umiruje i probavni sustav kod nadutosti i vjetrova te potiče izlučivanje žuči. Razni pripravci s lavandom za korištenje izvana pomažu kod bolova u mišićima i zglobovima. Čaj se preporučuje za ispiranje vlasišta protiv ispadanja kose i peruti. Lavandu stavljamo uulja i octove, dodajemo u potpurije te mirisne vrećice i jastuke. Miris lavande odbija moljce. Malenim količinama cvjetova i listova možemo aromatizirati napitke, slastice i ostala jela.
Uzgoj. Za sadnju lavande biramo najtoplije i najzaštićenije mjesto u vrtu. Za jakih zima je trebamo zaštititi, a možemo je uzgajati i u posudama. Razmnožavamo je u proljeće sjemenom i poluzrelim reznicama. Otkidanjem vrhova biljka će postati gušća.
Uloga u vrtu. Kako je lavanda intenzivna mirisa u vrtu odvraća mrave, komarce i neke štetnike, a cvjetovi privlače pčele i leptire.
