Ljekovito bilje ima široku primjenu u održavanju zdravlja te liječenju raznih bolesti i tegoba. Neke vrste koristimo i kao začinske biljke, a mnoge su izvrsni saveznici u vrtlarenju – pomažu u gnojidbi i zaštiti biljaka. Određene vrste dobri su susjedi drugim biljkama ili privlače korisne insekte, a neke čak poboljšavaju okus povrća.

Ovdje ćemo opisati neke najvažnije vrste koje se jednostavno uzgajaju, a mnoge od njih, osobito one manjega rasta možemo uklopiti u svaki vrt. One nisu zahtjevne i uglavnom vole mnogo sunca, a ne treba im mnogo vode niti hraniva, pa su vrlo zahvalne za uzgoj na sušim i siromašnijim tlima.

Ljekovito bilje za svaki vrt

Ljekovito bilje možemo, ali i ne moramo saditi zasebno. One će još bolje uspijevati u šarolikome društvu raznovrsnih biljaka, jer i kao samonikle rastu uz razne druge biljke. Tako svoje mjesto mogu pronaći u povrtnjaku, ali i cvjetnjaku jer imaju i ukrasne odlike. Ljekovito bilje ne moramo koristiti samo u obliku čajeva, već i tinktura, macerata i ljekovitih masti. Ne zaboravimo i to da ih možemo koristiti za obloge, inhalacije i kupke.

Kamilica (Chamomilla recutita)

ljekovito bilje kamilica

Ova, uglavnom jednogodišnja biljka obično naraste do 60 cm. Uspravne stabljike nose sitne, rasperjane listove. Žutobijeli cvjetovi javljaju se već od travnja.

Ljekovitost i uporaba. Cvjetove ubiremo tijekom čitavoga razdoblja cvatnje. Kamilica je korisna za snaženje imuniteta, umiruje živčani sustav te pomaže kod nesanice, migrene i glavobolje te ublažava prehladu i kašalj. Pomaže kod bolnih menstruacija i bolova uzrokovanih žučnim kamencima. Umiruje grčeve u trbuhu, a povoljno djeluje na sluznicu probavnih organa. Kod hemoroida preporučuje se čaj od kamilice, a za mazanje izvana kreme i masti s kamilicom. Kako izrazito umiruju i potiču zacjeljivanje, pripravci od kamilice preporučuju se za njegu kože kod raznih tegoba. Kamilica je izvrsna za njegu vlasišta i kose kojoj daje svjetliji ton i sjaj. Cvjetove možemo dodati u deserte i salate.

Uzgoj je vrlo jednostavan. Sjeme omaške posijemo u proljeće u posudu ili na stalno mjesto u vrtu. Nakon cvatnje biljke ugibaju, ali kako se često samozasijavaju nećemo ih trebati ponovno sijati; ponekad se ponašaju poput korova.

Uloga u vrtu. Kamilica djeluje antibakterijski i protugljivično, pa je u vrtu korisna za održavanje dobroga zdravlja tla. Stoga je možemo posijati i oko voćaka. Dobar je susjed mahunarkama, krastavcu i luku, a krumpiru i kupusnjačama može poboljšati im okus. Kamilica privlači korisne insekte u vrt. Ovu biljku vole napadati lisne uši, pa može poslužiti kao mamac. Tako će uši rado ići na kamilicu, pa će nam manje napadati cvijeće i povrće. Čitavu biljku možemo upotrijebiti za malčiranje, izradu biljnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja.

Neven (Calendula officinalis)

ljekovito bilje neven

Ova jednogodišnja biljka obično naraste do 50 centimetara. Stabljike su joj uspravne, a ovalni listovi pomalo ljepljivi. Od ljeta do jeseni donosi cvjetove u nijansama žute i narančaste boje.

Ljekovitost i uporaba. Neven djeluje antibakterijski i prougljivično, ublažava upale i snaži imunitet. Povoljno utječe i umiruje probavni sustav. Potiče krvotok, pomaže kod proširenih vena i hemoroida, regulira menstruaciju. Njeguje oštećenu, osjetljivu, suhu i zrelu kožu, koristan je kod osipa, opekotina, ožiljaka, čireva, uboda insekata, alergija, ekcema, rana i dekubitusa. Pripravcima od nevena možemo ispirati usnu šupljinu, grlo i vlasište. Neven je čest sastojak prirodne kozmetike, a koristan je za parenje, kupke i obloge. Cjevaste cvjetove (latice) možemo upotrijebiti za ukrašavanje jela. Malo mladih listova možemo dodati u salate.

Uzgoj. Neven je lijepa ukrasna biljka koju sijemo u proljeće izravno u vrt ili u posude. Kako je nezahtjevan i otporan, često se samozasijava. Redovitim ubiranjem cvjetova sprječavamo stvaranje sjemena, pa će biljka neprekidno cvjetati.

Uloga u vrtu. Povoljno utječe na zdravlje tla jer djeluje protiv bakterija i gljivica, a intenzivnim mirisom odbija nematode.

Majčina dušica (Thymus serpyllum)

ljekovito bilje

Ova niska, gusta, manje ili više puzeća i otporna trajnica u visinu naraste do 30 centimetara. Često samoniklo raste po obroncima i livadama. Ima čvrste, žilave grančice i vrlo malene kožaste listiće. Obično cvate od svibnja do jeseni. Cvjetovi su sitni, blijedoružičasti i skupljeni u klasiće. Često može biti nejasno o kojoj se točno vrsti radi, jer rod timijan sadrži mnogobrojne vrste i kultivare. Uz majčinu dušicu mnogo se uzgaja vrsta timijan(Thymus vulgaris) i razni kultivari. Razlike među vrstama i kultivarima su ponajviše u izgledu, aromi te ponešto i u sastavu.

Ljekovitost i uporaba. U ljekovite svrhe u vrijeme cvatnje ubiremo nadzemne dijelove biljke. Biljku ne trgamo jer je možemo iščupati – najbolje je da je režemo škarama. Biljku za začin možemo ubirati gotovočitave godinejer se jednostavno uzgaja u posudama.

Majčina dušica djeluje antibakterijski. Možemo je koristiti kod upale grla, kašlja, prehlade i bronhitisa. Pomaže kod bolova u mišićima i upale živaca. Povoljno djeluje na živčani sustav i ublažava glavobolje. Može pomoći kod menstrualnih tegoba, povoljno djeluje na probavni sustav, ublažava nadimanje i vjetrove. Pripravci s majčinom dušicom povoljno djeluju na masnu i problematičnu kožu. Možemo je dodavati u travarice, ulja i octove.

Uzgoj. Majčina dušica lijepa je ukrasna biljka koja dobro uspijeva na sunčanim mjestima i suhim tlima. Dobra je i za uzgoj u posudama. Možemo je u proljeće uzgojiti iz sjemena. U proljeće i jesen lako se razmnožava dijeljenjem postojeće biljke, presađivanjem ukorijenjenih izboja te poluzrelim reznicama.

Uloga u vrtu. Izvrsna je pokrivačica tla koja može spriječiti razvoj korova te je pogodna za kamenjare i obrube. Cvjetovi privlače pčele.

Kadulja (Salvia officinalis)

Ova trajna grmolika biljka naraste do 70 centimetara. Stabljike su pri dnu drvenaste, a sivkasti izduženi listovi dugi su do 8 centimetara. Biljka od svibnja do lipnja u klasićima nosi ružičaste cvjetove. Postoji više različitih kultivara koje se uglavnom razlikuju bojom listova i aromom.

Ljekovitost i uporaba. U ljekovite svrhe najviše koristimo listove koji su najkvalitetniji neposredno pred cvatnju. Kadulja izvrsno djeluje protiv bakterija i gljivica. Koristi se za sprječavanje mnogobrojnih upala. Ubrzava metabolizam, jača tek, poboljšava probavu, blagotvorno djeluje na želudac te ublažava probavne tegobe kao što su nadutost i vjetrovi. Osim za konzumiranje, čaj možemo koristiti za ispiranje kod tegoba grla i usne šupljine. Protiv pretjeranog znojenja pomažu oblozi i kupke (cijelo tijelo, noge ili ruke).Svježa ili sušena kadulja izvrstan je začin za jela i olakšava probavu. Možemo je dodavati u travarice, ulja i octove.

Uzgoj. Biljku uzgajamo u vrtovima i posudama. Po pitanju tla nije zahtjevna, ali treba toplo i sunčano mjesto. Za jačih zima trebamo je zaštititi. Možemo je uzgojiti u proljeće iz sjemena ili poluzrelih reznica. Trganjem vrhova biljka postaje gušća.

Uloga u vrtu. Kadulju vole posjećivati pčele, a svojim mirisom može obijati komarce i ostale insekte.

Lavanda (Lavandula angustifolia)

ljekovito bilje

Lavanda je grm koji naraste do 60 centimetara. Grančice su joj mekane, a pri dnu drvenaste. Sivi, uski listovi prekriveni su nježnim dlačicama. Ljeti se u dugim klasićima stvaraju sitni modroljubičasti cvjetići. Sličnih odlika su i mnoge druge vrste lavande, te njihovi kultivari. Razlikuju se veličinom, bojom cvjetova, oblikom listova i sadržaju aktivnih tvari.

Ljekovitost i uporaba. Najviše koristimo cvjetiće koje je najbolje ubirati neposredno prije otvaranja. Listiće možemo ubirati tijekom čitave godine. Lavanda djeluje protuupalno i izvrsna je za njegu osjetljive kože.

Osušene cvjetove koristimo kod depresije, tjeskobe, napetosti, vrtoglavice i nesanice te kod glavobolja i migrena. Lavanda umiruje i probavni sustav kod nadutosti i vjetrova te potiče izlučivanje žuči. Razni pripravci s lavandom za korištenje izvana pomažu kod bolova u mišićima i zglobovima. Čaj se preporučuje za ispiranje vlasišta protiv ispadanja kose i peruti. Lavandu stavljamo uulja i octove, dodajemo u potpurije te mirisne vrećice i jastuke. Miris lavande odbija moljce. Malenim količinama cvjetova i listova možemo aromatizirati napitke, slastice i ostala jela.

Uzgoj. Za sadnju lavande biramo najtoplije i najzaštićenije mjesto u vrtu. Za jakih zima je trebamo zaštititi, a možemo je uzgajati i u posudama. Razmnožavamo je u proljeće sjemenom i poluzrelim reznicama. Otkidanjem vrhova biljka će postati gušća.

Uloga u vrtu. Kako je lavanda intenzivna mirisa u vrtu odvraća mrave, komarce i neke štetnike, a cvjetovi privlače pčele i leptire.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU Glini otvoren prvi reprocentar u svinjogojstvu nakon potresa!
Sljedeći članakDani hrvatskih krških pašnjaka
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje