Da, jesu. Barem prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, u kojem je iskazan stav građana Europske unije da su klimatske promjene najveći globalni problem. Štoviše, 93 % ispitanika smatra da su one ozbiljan problem, a 78 % da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu.
Eurobarometar je posebno istraživanje kojim se želi doznati stav europskih građana o pojedinim temama. U istraživanju na navedenu temu ispitano je mišljenje 26 669 građana. Oni su iz različitih socijalnih i demografskih skupina iz svih 27 država članica.
Glas naroda
Najozbiljnijim problemom s kojim se svijet suočava više od četvrtine ispitanika (29 %) smatra okolišna pitanja. To se odnosi na klimatske promjene (18 %), degradaciju prirode (7 %) i zdravstvene probleme zbog onečišćenja (4 %). Čak 90 % Europljana slaže se da bi se politički odgovor Unije trebao usredotočiti na što veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i kompenziranje preostalih emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost. Gotovo isti broj (87 %) smatra da je važno postaviti ambiciozne ciljeve za povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora. Isto toliko ispitanika misli da je za poboljšanje energetske učinkovitosti važna potpora EU-a.
Poljoprivreda doprinosi značajnom udjelu emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene. 17% emisija je izravno uzrokovano poljoprivrednim aktivnostima i dodatnih 7-14% promjenama u korištenju zemljišta (krčenje/spaljivanje šuma i dr.). Posljedica klimatskih promjena je povećanje razine vodene pare u atmosferi, što čini dostupnost vode manje predvidljivom. To može dovesti do pojačanih kišnih oluja u nekim područjima. Druge se regije mogu suočiti s ozbiljnijim uvjetima suše, posebno tijekom ljetnih mjeseci.
Izvršni potpredsjednik za europski Zeleni plan Frans Timmermans izjavio je:
–Usprkos pandemiji i ekonomskim poteškoćama, Europljani i dalje podržavaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Shvaćaju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti dugoročan problem te očekuju da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu. I političari i poduzeća trebali bi povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra. Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55 % („Fit for 55”). Njega ćemo predstaviti u narednim tjednima, kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve.
Većina građana EU-a (64 %) već nastoji smanjiti vlastiti negativni utjecaj na klimu i svjesno odabire održiv način života. Na pitanje o tome tko je odgovoran za borbu protiv klimatskih promjena građani su istaknuli da su, uz individualno djelovanje, važne strukturne reforme na razini vlada (63 %), poduzeća i industrije (58 %) te EU-a (57 %).
Čak 81 % slaže se da je potrebno izdvojiti više javnih financijskih sredstava za čistu energiju, čak i ako se zbog toga smanje subvencije za fosilna goriva. Tri četvrtine smatra da bi se ulaganja u gospodarski oporavak trebala prije svega iskoristiti za novo zeleno gospodarstvo.
Slažu se da borba protiv klimatskih promjena donosi i nove mogućnosti građanima EU-a i njegovom gospodarstvu. Naime, njih 78 % slaže se da će ona biti plodno tlo za inovacije zbog kojih će europska poduzeća biti konkurentnija. Jednak broj ispitanika slaže se da promicanje stručnosti EU-a u području čistih tehnologija izvan Unije može ići u prilog povećanju zaposlenosti u EU-u. 70 % vjeruje da smanjenje uvoza fosilnih goriva može biti korisno za gospodarstvo.
Nešto više ispitanika (74 %) slaže se da financijske posljedice štete koja će nastati zbog klimatskih promjena znatno nadilaze ulaganja potrebna za zelenu tranziciju.
Europski zeleni plan glavni je politički prioritet Europske komisije. Europski parlament i države članice na temelju prijedloga Komisije obvezale su se da će EU do 2050. biti klimatski neutralna. Isto tako i da će se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjiti za najmanje 55 % u odnosu na 1990. Te su obveze sadržane u europskom propisu o klimi, koji je potpisan 30. lipnja 2021. Kako bi se one ispunile, Komisija će tijekom srpnja 2021. predstaviti paket zakonodavnih prijedloga za cilj od 55 %. Riječ je o sveobuhvatnoj reformi zakonodavstva u području klime i energije. Ona će uključivati revizije postojećih propisa i niz novih instrumenata.
