Da, jesu. Barem prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, u kojem je iskazan stav građana Europske unije da su klimatske promjene najveći globalni problem. Štoviše, 93 % ispitanika smatra da su one ozbiljan problem, a 78 % da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu.

Eurobarometar je posebno istraživanje kojim se želi doznati stav europskih građana o pojedinim temama. U istraživanju na navedenu temu ispitano je mišljenje 26 669 građana. Oni su iz različitih socijalnih i demografskih skupina iz svih 27 država članica.

Glas naroda

Najozbiljnijim problemom s kojim se svijet suočava više od četvrtine ispitanika (29 %) smatra okolišna pitanja. To se odnosi na klimatske promjene (18 %), degradaciju prirode (7 %) i zdravstvene probleme zbog onečišćenja (4 %). Čak 90 % Europljana slaže se da bi se politički odgovor Unije trebao usredotočiti na što veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i kompenziranje preostalih emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost. Gotovo isti broj (87 %) smatra da je važno postaviti ambiciozne ciljeve za povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora. Isto toliko ispitanika misli da je za poboljšanje energetske učinkovitosti važna potpora EU-a.

Poljoprivreda doprinosi značajnom udjelu emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene. 17% emisija je izravno uzrokovano poljoprivrednim aktivnostima i dodatnih 7-14% promjenama u korištenju zemljišta (krčenje/spaljivanje šuma i dr.). Posljedica klimatskih promjena je povećanje razine vodene pare u atmosferi, što čini dostupnost vode manje predvidljivom. To može dovesti do pojačanih kišnih oluja u nekim područjima. Druge se regije mogu suočiti s ozbiljnijim uvjetima suše, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

klimatske promjene

Izvršni potpredsjednik za europski Zeleni plan Frans Timmermans izjavio je:

Usprkos pandemiji i ekonomskim poteškoćama, Europljani i dalje podržavaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Shvaćaju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti dugoročan problem te očekuju da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu. I političari i poduzeća trebali bi povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra. Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55 % („Fit for 55”). Njega ćemo predstaviti u narednim tjednima, kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve.

Većina građana EU-a (64 %) već nastoji smanjiti vlastiti negativni utjecaj na klimu i svjesno odabire održiv način života. Na pitanje o tome tko je odgovoran za borbu protiv klimatskih promjena građani su istaknuli da su, uz individualno djelovanje, važne strukturne reforme na razini vlada (63 %), poduzeća i industrije (58 %) te EU-a (57 %).

Čak 81 % slaže se da je potrebno izdvojiti više javnih financijskih sredstava za čistu energiju, čak i ako se zbog toga smanje subvencije za fosilna goriva. Tri četvrtine smatra da bi se ulaganja u gospodarski oporavak trebala prije svega iskoristiti za novo zeleno gospodarstvo.

Slažu se da borba protiv klimatskih promjena donosi i nove mogućnosti građanima EU-a i njegovom gospodarstvu. Naime, njih 78 % slaže se da će ona biti plodno tlo za inovacije zbog kojih će europska poduzeća biti konkurentnija. Jednak broj ispitanika slaže se da promicanje stručnosti EU-a u području čistih tehnologija izvan Unije može ići u prilog povećanju zaposlenosti u EU-u. 70 % vjeruje da smanjenje uvoza fosilnih goriva može biti korisno za gospodarstvo.

Nešto više ispitanika (74 %) slaže se da financijske posljedice štete koja će nastati zbog klimatskih promjena znatno nadilaze ulaganja potrebna za zelenu tranziciju.

Europski zeleni plan glavni je politički prioritet Europske komisije. Europski parlament i države članice na temelju prijedloga Komisije obvezale su se da će EU do 2050. biti klimatski neutralna. Isto tako i da će se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjiti za najmanje 55 % u odnosu na 1990. Te su obveze sadržane u europskom propisu o klimi, koji je potpisan 30. lipnja 2021. Kako bi se one ispunile, Komisija će tijekom srpnja 2021. predstaviti paket zakonodavnih prijedloga za cilj od 55 %. Riječ je o sveobuhvatnoj reformi zakonodavstva u području klime i energije. Ona će uključivati revizije postojećih propisa i niz novih instrumenata.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUskoro natječaj za izgradnju modernih skladišnih kapaciteta
Sljedeći članak“Novi štetnici” povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.