Isplati li se proizvoditi luk i češnjak?

Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne količine se uvoze i to najviše iz Nizozemske. Od ukupno proizvedenih 22.774 tone, čak 79 % je namijenjeno tržištu, a ostatak se odnosi na vlastite povrtnjake. Posebno je na popularnosti u zadnje vrijeme dobio domaći češnjak. Nerijetko potrošači ističu kako se uvozni kineski češnjak koji nude trgovački lanci baš ni u čemu ne može mjeriti s domaćim češnjakom.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj se proizvodnja češnjaka odvija na 715 poljoprivrednih gospodarstava (na ukupno 225 hektara). Od njih je 20 većih proizvođača (najveći proizvođač proizvodi češnjak na 9,81 ha).

Proizvodnja luka u EU se smanjila

Na svjetskoj razini su najveći proizvođači Kina i Indija, a unutar Europske unije dominiraju Španjolska, Nizozemska i Italija. Unutar EU, luk je odmah nakon rajčice po zastupljenosti u proizvodnji (8,1 % ukupne povrtne površine). Nizozemska (19 %) ima gotovo petinu ukupne površine luka u EU.Slijede je Poljska (14,7 %) i Španjolska (14,1 %). Ukupna proizvodnja luka u EU smanjila se za 4 % u 2020.g. u odnosu na prethodnu godinu (na 6,2 milijuna tona) kao posljedica naglog pada proizvodnje u Španjolskoj. Španjolska je drugi izvoznik luka u EU (odmah nakon Nizozemske).

Grafikon: Najzastupljenije vrste povrća u proizvodnji u Hrvatskoj (u tonama)

 Izravna sjetva luka daje veći prinos

Prilikom izrade kalkulacije računao se prosječan prinos kod proizvodnje na otvorenom (za luk 30 t/ha, a za češnjak 6 t/ha). Treba voditi računa da je prinos luka uzgojenog izravnom sjetvom 40-50 t/ha, a onog iz lukovica 20-30 t/ha. Kod češnjaka je prosječan prinos 3-6 t/ha, ali je moguće ostvariti i do 12 t/ha u dobrim uvjetima. Dobar usjev češnjaka daje minimalno pet puta veći prinos od posađene količine.

Cijene prikazane u kalkulaciji su otkupne (2 kn/kg za luk i 11 kn/kg za češnjak). Na tržnicama su prosječne prodajne cijene znatno više (prema podacima TISUP-a 7,45 kn/kg je prosječna cijena luka, a 42,56 kn/kg prosječna cijena češnjaka na tržnicama u razdoblju od 2015. do 2021. godine). U tom slučaju se prihod povećava skoro četverostruko, a to značajno utječe na ekonomsku računicu.

Povrćare uglavnom muče upravo ove niske otkupne cijene. Ističu da nemaju izbora i moraju prodavati ono što proizvedu veletrgovcima. Inače bi im roba mogla propasti, s obzirom da malo tko ima odgovarajuća skladišta. Prema tome, ako se želi ići na višu cijenu i plasiranje na tržište bez prekupaca i veletrgovaca, u vrijeme kad je cijena najviša, treba imati odgovarajuća skladišta (luk se nakon vađenja mora očistiti, djelomično kalibrirati i spremiti na temperaturu 1-2 °C i relativnu vlagu zraka od 65 %). Budući da je skladište ozbiljna investicija, svaki oblik udruživanja proizvođača olakšao bi takvo ulaganje. Koristi bi mogli imati svi proizvođači koji sudjeluju.

Tablica: Prosječne prodajne cijene -luk i češnjak na tržnicama

U kalkulaciji troškova repromaterijala treba voditi računa o analizi tla. Upravo ona je baza prilikom planiranja gnojidbe, pa će i trošak mineralnih gnojiva ovisiti o kvaliteti tla. U strukturi prikazane kalkulacije ističu se troškovi sadnog materijala (lukovice 27 % varijabilnog troška, češnjevi 64 % varijabilnog troška) te troškovi rada (31 % kod luka, 19 % kod češnjaka). Upravo zbog visokog troška sadnog materijala prilikom planiranja proizvodnje češnjaka treba voditi računa o ostavljanju određenog dijela prinosa (oko 20 %) za idući ciklus proizvodnje.

Zbog velikog udjela troškova rada proizvođačima se savjetuje udruživanje i zajedničko nabavljanje mehanizacije i opreme. Stroj za vađenje češnjaka stoji 60.000-70.000 eura, a koristi se oko 5 sati godišnje po proizvođaču. Prema prikazanoj kalkulaciji po svakom proizvedenom kilogramu luka ostvaruje se 0,93, a po kilogramu češnjaka 3,24 kune dobiti. Iz njih se još trebaju pokriti fiksni troškovi proizvodnje na razini poljoprivrednog gospodarstva. Oni uključuju amortizaciju vlastite mehanizacije i opreme, plaće stalno zaposlenih radnika, osiguranja i sl..

Proizvodnja češnjaka u Severinu na Kupi

Kako „na mladima svijet ostaje“ pohvalan je primjer Učeničke zadruge Kamačnik iz Gorskog kotara. U sklopu nje marljive đačke ruke kroz svoje sekcije stvaraju različita tradicijska blaga te tako starinske vrijednosti, proizvode i običaje uspješno čuvaju od zaborava. Jedna od sekcija je i Poljoprivredna koja djeluje u Severinu na Kupi. Uz školsku zgradu imaju povrtnjak u kojem proizvode domaći češnjak.

Sekcija se bavi proizvodnjom domaće hrane (izrađuju ocat od divljih i pitomih jabuka, čajeve, ljekovito bilje te sjeme češnjaka). Najuspješnija je upravo u uzgoju češnjaka za koji su dobili nekoliko nagrada (INA, EAThink, Jedi globalno – misli lokalno, i sl.). Kako je potražnja uvijek veća od ponude, češnjak se vrlo brzo rasproda na štandu zadruge. Ona sudjeluje u brojnim manifestacijama i sajmovima kao što su Bundevijada i Severinska večer. Na taj način djeca uče cijeniti vrijednost proizvoda i samog procesa izrade. Također sami određuju cijene uzimajući u obzir materijal i uloženi trud. Izrađuju deklaracije i reklame, osmišljavaju izgled štanda te nakon prodaje zbrajaju prihode.