Biskvit:

✦4 jaja

✦12 žlica šećera

✦12 žlica ulja

✦12 žlica mlijeka

✦12 žlica oštrog brašna

✦1 prašak za pecivo

Priprema: Jaja pjenasto izmiksati sa šeće­rom. Dodati ulje, mlijeko, brašno i prašak za pecivo i sve sjediniti u glatku smjesu. Uliti u nauljen i pobrašnjen kalup dimenzije 32 x 22 cm. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 15 minuta. Ohladiti.

Krema:

✦600 ml mlijeka

✦2 pudinga od slatkog vrhnja (ili vanilije)

✦8 žlica šećera

✦400 g milerama (ili kiselog vrhnja)

Priprema: U malo mlijeka razmutiti puding a ostatak mlijeka sa šećerom staviti na va­tru da provrije. Ukuhati puding miješajući pjenjačom i maknuti s vatre kad se zgusne. Ostaviti da se malo ohladi i u mlako umiksati mileram ili kiselo vrhnje.

I još:

✦1 kompot od marelice

✦2 preljeva za torte

Priprema: Ohlađen biskvit poškropiti sa 50 ml soka iz kompota i premazati ohlađenom kremom. Na kremu poslagati polovice ma­relica te preliti preljevom za torte napravlje­nim prema uputi na pakiranju. Dobro ohla­diti prije posluživanja.

Recept iz knjige Najbolji kolači za najbolju kuharicu.

Prethodni članakKremasti nescaffe
Sljedeći članakOd ponedjeljka privremena obustava lova na srdele
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.