Veliki postotak svjetske proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju pčela, ali što ćemo kad se na pčele ne možemo osloniti? Američki startup Dropcopter upravo dokazao je da može povećati stopu oprašivanja za 25 do 60 posto. I to koristeći autonomne dronove. Oprašivanje dronovima omogućuje nastavak oprašivanja ,,tamo gdje su pčele staleʺ.

Puno se govorilo o kolapsu pčelinjih populacija diljem svijeta. Zatim o tome koji bi uzroci mogli biti i što bismo mogli učiniti u vezi s tim. To nije mali problem, s obzirom da treba osigurati zalihu hrane na globalnoj razini. Ali pad populacije pčela nije jedini problem, vremenski uvjeti također mogu imati važnu ulogu. Ako je prehladno, prevruće ili previše vjetrovito u kritičnim razdobljima cvatnje određenih prehrambenih kultura, pčele neće moći ,,obaviti posaoʺ ni približno. Stopa oprašivanja može pasti. S time padaju i urodi, povisujući cijene voća, orašastih plodova i povrća i općenito uzrokujući probleme na tržištu za proizvođače, trgovce i na kraju i potrošače.

Lete po programiranoj ruti

Startup tvrtka Dropcopter, koja djeluje iz San Francisca i New Yorka, vjeruje da bi bespilotne letjelice mogle biti rješenje. Do sada je testiranje oprašivanja dronom na nasadima badema, trešanja i jabuka u Sjedinjenim Državama pokazalo izvrsne rezultate. Dron Dropcopter dizajniran je da rasprši polen po redovima nasada slijedeći unaprijed programiranu rutu. Oprašivanje Dropcopter UAV može biti manje učinkovito od oprašivanja pčela, ali je pouzdanije. Dropcopterovi autonomni dronovi programirani su da lete iznad redova nasada, masovno bacajući polen na njih.

To je daleko manje učinkovito rješenje od oprašivanja koje obavljaju pčele. Pčele su lijepo prilagođene obavljanju posla: posjećuju pojedine cvjetove i istresu polen iz njih, skupljaju ga na dlačice po cijelom tijelu i posjećuju više biljaka u jednom izletu te polen bogat proteinima odnesu natrag u košnicu kako bi nahranile svoje mlade. Svoj zadatak obavljaju s izvrsnom preciznošću. Dropcopterovim rješenjem ,,bombardiranjem usjeva polenomʺ zaprašuje se cijelo područje polenom iz zraka oslanjajući se na to da će mali postotak sletjeti na pravo mjesto.

Ovo možda nije idealno rješenje za alergičare. U teškim vremenima mogu se naći i maštovita rješenja. Ipak najbolje je ,,bombardirati usjeve polenomʺ nakon što su pčele odradile svoj posao. Inače bi pčele mogle biti oduševljene kad bi posvuda pronašle ogromne količine polena i prilagodile se novom, obilnom izvoru hrane koji ne zahtijeva da uopće da ,,idu na posaoʺ.

U rezultatima testa koje je objavio sUAS News, Dropcopter tvrdi da je uspio povećati oprašivanje usjeva za između 25 i 60 posto u trešnjama i bademima. I to ovisno o uvjetima tijekom cvatnje cvijeta. Kod badema, dobitak je više od 10 posto. Testiranje će se nastaviti jer Dropcopter traži daljnja ulaganja. Ovo je dobra vijest za primarne proizvođače, s potencijalom za dobre rezultate u širem rasponu vremenskih uvjeta. Također i za povećanje proizvodnje čak i u najboljim okolnostima.

 class=
Dropcopter dronovi pojačavaju polinaciju sve do 60 % u slabijim godinama.
 class=
Dron

Plan Bee

Dizajnerica, Anna Haldewag stvorila je dron za oprašivanje nalik pčelama nazvan “plan bee”. On može pomoći pravim pčelama u oprašivanju cvijeća i usjeva. Dizajniran u obliku cvijeta, samoodrživi prototip drona ima kameru koja mu pomaže identificirati cvijeće pomoću ultraljubičastog svjetla, baš kao prave pčele. Crno-žuti prugasti dron identificira cvijet i usisava njegov pelud kroz rupe na donjoj strani – baš kao što usisavač usisava prašinu. Potom se dron pomiče do obližnjeg cvijeta. Propeleri drona dizajnirani su na način da pomognu otvorima na vrhu drona da guraju zrak. Kad se dron premjesti na sljedeću biljku, njegovi gornji otvori se otvaraju kako bi gurnuli zrak uzrokujući ispadanje sakupljene peludi. Na taj način oponašajući prirodni proces oprašivanja pčela.

 class=

Izvor: Dropcopter via sUAS News

Prethodni članakIzvrsne ograde i stupovi domaće tvrtke Stimo d.o.o. iz Bjelovara
Sljedeći članak1,3 milijardi kuna za natječaje iz Programa ruralnog razvoja
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.