Nakon izrazitog nedostatka oborina tijekom ožujka, oborine su tijekom travanja u nekim područjima ometale sjetvu jarih ratarskih kultura pa se sjetva odužila. A da bi sjeme počelo klijati, potrebna je vlaga.

Svaka pojedina vrsta treba za klijanje upiti određenu količinu vlage. Sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a kukuruz 45-48 %.  U odnosu na temperaturu, svaka biljna vrsta ima biološki minimum za početak rasta. Ako je temperatura tla u sjetvenome sloju niža od biološkog minimuma, procesi bubrenja i klijanja sjemena se usporavaju. I ostali okolišni čimbenici (svjetlost, svojstva tla, i dr.)  utječu na klijanje i nicanje, a kasnije na rast i razvoj biljaka.

Ako su u razdoblju klijanja i nicanja posijane jare ratarske vrste izložene nižim temperaturama u odnosu na optimum, dolazi do povećane potrošnje pričuvnih tvari iz sjemena prije samog nicanja, poremećaja pretvorbe i transporta tvari u klicu, smanjenja poljske klijavosti, a uz sve navedeno povećava se i mogućnost infekcije mladih biljčica uzročnicima bolesti.

Kukuruz

Minimalna temperatura tla za klijanje kukuruza je 8-10°C, no pri ovim temperaturama kukuruz niče tek za 3-4 tjedna. Pri temperaturama 16-18°C nicanje nastupa za 10-12 dana. Optimalne temperature za nicanje su oko 25°C. Tada kukuruz nikne za svega 5-6 dana. U povoljnim uvjetima kukuruz nikne za 10 do 12 dana nakon sjetve. No, u nepovoljnim uvjetima kad se razdoblje od sjetve do nicanja može produžiti na više od 15 dana, može se očekivati smanjenje sklopa. U takvim, nepovoljnim uvjetima važno je obratiti pozornost na različite zemljišne štetnike koji mogu oštetiti mlade biljčice i dodatno smanjiti broj biljaka po jedinici površine.

 class=
Klijanje kukuruza
 class=
Kukuruz – mlada biljčica

U uvjetima hladnog tla kao dobra praksa pokazala se startna gnojidba istodobno sa sjetvom kako bi mladi i slabo razvijen klicin korijen imao u svojoj blizini dovoljnu količinu hranjivih tvari. Minimalna temperatura zraka za rast kukuruza je oko 13°C, a ispod 10°C kukuruz prestaje rasti. U fazi ranog porasta kukuruzu ne odgovaraju niske temperature. Niske dnevne temperature zraka ispod +15°C zaustavljaju rast i razvoj, a listovi kukuruza gube prirodnu zelenu boju (dolazi do žućenja) uslijed prestanka stvaranja klorofila, vegetativni organi su slabi i vodenasti, povećana je sklonost infekcijama uzročnicima bolesti i napadu štetočina, a produžava se i vegetacija.

Suncokret

Minimalna temperatura za klijanje je 2-4oC. Ali, pri toj temperaturi suncokret klije vrlo sporo, čak oko 20-ak dana. Zato sjetva treba započeti tek kad se sjetveni sloj tla ugrije iznad 8oC. Optimalne temperature za klijanje su 20-22oC. U optimalnim uvjetima (temperatura tla i dovoljno vlage u tlu), sjeme brže bubri, brže nastupa klijanje i nicanje. Klijanje sjemena suncokreta počinje kad sjeme upije 35 % količine vode u odnosu na suhu tvar.

 class=
Klijanje suncokreta

Soja

Minimalna temperatura za klijanje sjemena soje iznosi 8-10oC, a neki genotipovi kliju već kod 6oC. Međutim, pri ovim temperaturama procesi klijanja i nicanja traju dugo, klijavost sjemena se jako smanjuje, jer veliki broj sjemenki može biti oštećen uslijed pojave uzročnika bolesti. Zato sjetva treba započeti kad je temperatura sjetvenog sloja tla 8-12oC. Optimalna dubina sjetve je 4-6 cm, a u uvjetima s dovoljno vlage u tlu, može se sijati pliće.

 class=
Klijanje soje
 class=
Nicanje soje
 class=
Uljna tikva – mlada biljčica

Uljnklia tikva

Uljne tikve siju se tek kad prođe opasnost od proljetnih mrazeva (nakon 25. travnja, pa do 10. svibnja, ovisno o proizvodnim uvjetima). Temperatura tla na dubini 5 cm treba biti viša od 12oC. Uvjeti vlažnog i hladnog vremena nakon sjetve nepovoljno utječu na klijanje i nicanje.

 class=
Mjerenje temperature tla
Prethodni članakNatječaji za modernizaciju šumarske i drvoprerađivačke djelatnosti
Sljedeći članak407 milijuna kuna za logističko-distribucijske centre za voće i povrće
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.