Orah potječe iz Male Azije otkuda se proširio po cijelom svijetu. U Republici Hrvatskoj orah se pretežno može pronaći u manjim ekstenzivnim nasadima. Po zastupljenosti površina pod orahom po županijama najviše površina ima Osječko-baranjska županija, prati je Brodsko-posavska, zatim Vukovarsko-srijemska te Bjelovarsko-bilogorska županija. Bjelovarsko-bilogorska županija prednjači s ukupnim površinama pod lupinastim voćem zbog položaja povoljnih za voćarsku proizvodnju.

Najčešće greške u uzgoju oraha odnose se na pogrešan izbor sorte, neprikladan položaj za uzgoj i nedovoljan razmak kod sadnje, zatim nepovoljan režim vlažnosti i prozračnosti tla i neodgovarajuću prihranu potrebnim hranivima te lošu zaštitu od bolesti i štetnika. U nastavku će se opširnije obrazložiti koji uvjeti su neophodni za uspješan uzgoj oraha.

Visoki randman selekcioniranih sorti oraha

Orah se u početku na području Hrvatske razmnožavao iz sjemena što uzrokuje veliku gensku varijabilnost te voćne vrste. U svijetu je selekcionirano mnogo vrlo rodnih sorata kasnije vegetacije koje su otpornije na proljetne mrazeve i koje imaju kvalitetnije plodove s tankom lupinom i jezgrom koja se lako vadi cijela, visokog randmana (50% jezgre za razliku od samoniklih oraha koji imaju 30% jezgre), jezgre selekcioniranih sorata oraha imaju manje ulja, a više visoko vrijednih bjelančevina.

Od ekoloških uvjeta, koji najviše ograničavaju intenzivan uzgoj plemenitih sorata oraha, svakako su klimatski čimbenici, a od klimatskih čimbenika najštetnije su niske temperature zraka u početku vegetacije odnosno kasni proljetni mrazevi. Upravo ta osjetljivost oraha u proljeće, kad se zbog niskih temperatura smrznu muški cvatovi (rese) i mladice s lišćem i ženskim cvatovima, ograničava njihovo podizanje samo na prikladne položaje, ti prikladni položaji obično su položaji na kojima uspješno raste i rodi vinova loza. Poznavanjem zahtjeva oraha na svojstva tla i klimatske uvjete može se odabrati najpovoljnije položaje za sigurnu i ekonomičnu proizvodnju oraha.

 class=
Samonikli sijanac oraha
 class=
Ekološki nasad oraha kod Ozlja

Temperatura

Temperatura je najvažniji klimatski čimbenik koji može ograničavati uzgoj oraha na nekim lokacijama. Orah najbolje uspijeva na vinogradarskim položajima, što znači da mu odgovaraju takvi temperaturni uvjeti. Za kretanje vegetacije potrebne su mu veće sume aktivnih temperatura nego kod većine drugog voća. U toplijim područjima orah redovitije i obilnije rodi. Orah je najotporniji na niske temperature za vrijeme fiziološkog zimskog mirovanja.

Vegetativni pupoljci podnose zimske temperature od -20 do -30 °C. Pri temperaturi od -25 do -27 °C smrzavaju muški cvjetni pupovi i dio vegetativnih pupova, pri temperaturi od -28 do -29°C smrzavaju ljetorasti. Kasni proljetni mrazevi prouzrokuju smrzavanje tek istjeranih mladica već pri -1 ⁰C do 0 ⁰C. To se posebno vidi na nižim stablima u slučaju radijacijskog mraza. Kod većih prodora hladnog zraka u proljeće i advekcijskog mraza nažalost stradaju cijela stabla neovisno o visini.

Orah ,,voli ʺ svjetlost

Svjetlost je osnovni čimbenik uspješne proizvodnje oraha, koja ima važnu ulogu u rastu i razvoju oraha, pa prema tome i u njegovoj redovitoj i obilnoj rodnosti. Orah je heliofitna biljka, to se potvrđuje i po građi njegove krošnje koja je rijetka. Nedovoljna osvijetljenost može se javiti kao rezultat nedovoljno prorijeđene krošnje u nasadima zbog gustog sklopa. Premali razmak prilikom sadnje, posebno na divljem orahu te nepoznavanje krajnje visine i širine rasta drva (habitus) često dovodi do problema smanjene rodnosti uslijed nedovoljne osvijetljenosti krošnje.

 class=
Berba oraha
 class=
Plodovi selekcioniranih sorata imaju 50 % jezgre za razliku od samoniklih oraha

Tlo

Tlo kao ekološki čimbenik predstavlja osnovu za uzgoj oraha. Orah ostaje na njemu više desetaka godina pa i više od 200 godina. Iz njega se opskrbljuje vodom i mineralnim tvarima, pa o njegovih osobina ovisi i ekonomičnost proizvodnje. Utjecaj tla ovisi o njegovim fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima. Za plantažni i intenzivan uzgoj oraha treba odabrati duboka i propusna tla.

Najvažnije fizikalno svojstvo tla je dubina. Aktivan sloj u kojem će se razvijati korijenov sustav mora biti dovoljne dubine, propustan, prozračan, rastresit i dobre strukture. Tla s visokom podzemnom vodom i nepovoljnom toplinom i zračnim režimom nisu za uzgoj oraha. Od fizikalnih svojstava značajna je i struktura tla. Struktura ovisi o odnosu gline i pijeska. Na nju utječe i količina CaCO3 i organskih tvari. Za uspješno uzgajanje oraha najbolja je mrvičasta struktura koja omogućuje lakše prodiranje korijenovog sustava.

Kemijska svojstva tla ovise o organskim i mineralnim tvarima koje sadrži. S obzirom na opskrbljenost tla mineralima tla dijelimo na: siromašna ili neopskrbljena, srednje opskrbljena i dobro opskrbljena tla. Siromašna ili neopskrbljena tla su ona koja sadrže fosfora manje od 5 mg/100g tla, a kalija 10 mg/100g tla. Srednje opskrbljena tla su ona koja sadrže fosfora 7-10 mg/100 g tla i kalija 15-20 mg/100 g tla. Dobro opskrbljena tla su ona koja sadrže fosfora više od 10 mg/100 g tla i kalija više od 20 mg/100g tla.

U kemijska svojstva ubraja se i pH vrijednost, za rast korijena oraha najbolja su slabo kisela tla čija je pH vrijednost oko 6,5, iako orah tolerira i pH vrijednost oko 8. Poželjan je sadržaj humusa više od 3 %, sadržaj pristupačnog fosfora više od 8-10 mg /100 g, kalija 25-30 mg/ 100 g i željeza 0,6-0,8 mg/100 g. Orah ne podnosi prisutne alkalne soli u tlu. U kemijske osobine ubraja se i pH vrijednost, za uspijevanje oraha najbolja su slabo kisela tla čija je pH vrijednost oko 6,5, iako orah tolerira i pH vrijednost oko 8.

Tlo je sredina gdje žive mnogobrojni organizmi o kojima ovisi plodnost tla. Postoji korisna i štetna fauna tla. Korisnu faunu tla čine kišne gliste, neke bakterije i gljive, insekti i dr., a štetnu faunu tla čine miševi, voluharice, nematode, kao i veći broj virusa, gljiva i patogenih bakterija koje izazivaju bolesti korijena (Bacterium tumefaciens, Armilaria melea i dr.). Gljivična i bakterijska oboljenja korijena mogu vrlo lako nastati ako se orah sadi na netom nastalim krčevinama šuma, voćnjaka ili vinograda.

Najpogodnija tla za orah su duboka, strukturna, rastresita tla s povoljnim vodo-zračnim režimom, od pojedinih tipova tla za uspijevanje oraha pogodne su sve varijante černozema i aluvijalna tla, a nepovoljna tla su pseudoglej ili podzolasta tla.

Značajna su dva pravila vezana za tla koja omogućavaju da se orah uspješno razvija i daje obilne prinose i dobru kvalitetu plodova. Prvo je da tlo ima povoljan režim vlažnosti i u sušnom razdoblju. Drugo je da tlo bude stalno prozračno.

Nadmorska visina

Orah se može uzgajati na raznim nadmorskim visinama, ali iznad 800 m nadmorske visine u Republici Hrvatskoj prirodi su neredoviti, plodovi sitniji te često nema niti jednog ploda. Stabla oraha rastu, ali ne rode.

Tip plantaže

Orah se može uzgajati za nekoliko namjena o kojima izravno ovisi sklop sadnje. Uzgoj za drvo, uzgoj za drvo i plod, uzgoj samo za plod, intenzivni i vrlo intenzivni uzgoj za plod. Kod svakog od tih uzgoja sklop sadnje je drukčiji, a kod intenzivnoga još ovisi o sorti i podlozi.

Oprašivanje

Orah traži oprašivače. Iako je jednodomna biljka s funkcionalnim muškim i ženskim cvjetovima, oni se ne otvaraju jednako. Muški cvjetovi, uglavnom, sazrijevaju prije ženskih i u većini slučaja ne mogu oprašiti vlastite ženske cvjetove jer se otvaraju kasnije što je zaštita od samooplodnje: to je posebno izraženo kod selekcioniranih sorata oraha, manje kod divljeg oraha koji predstavlja populaciju raznih genotipova.

Bolesti i štetnici

Antraknoza ili siva pjegavost te crna pjegavost oraha su najvažnije bolesti oraha na koje treba pripaziti, međutim sve više se javljaju štete od orahove muhe koju dosta ljudi zanemaruje, a izaziva dosta štete.

 class=
Ljepljive žute ploče za nadzor štetnika

Prisutnost i praćenje populacije orahove muhe moguće je utvrditi pomoću žutih ljepljivih ploča. One se vješaju u sunčane dijelove krošnje gdje se muha najradije zadržava. Preporuča se postaviti 2 do 3 žute ploče po ha nasada. Pregled žutih ploča obavlja se 2-3 puta tjedno. Za pojedinačna stabla na okućnicama može se koristiti i metoda masovnog ulova tako da se na stablo vješa veći broj žutih ljepljivih ploča. Isto tako mogu se koristiti lovke s posudama, gdje se stavlja insekticid i atraktant za privlačenje muha.

Proizvođači moraju paziti da se sve greške napravljene prilikom podizanja voćnjaka oraha više nikada ne mogu popraviti i izazivaju smanjenje produktivnosti i ekonomsku štetu.

Prethodni članakŠampionska ulja na danima masline
Sljedeći članakJoš jedan EU projekt Turističke zajednice Zagrebačke županije
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.