Krastavci za preradu ekonomski su vrlo dohodovna, ali radno vrlo intenzivna povrtna kultura. Upravo zbog velike potrebe za ručnim radom, prvenstveno tijekom razdoblja plodonošenja, njihova proizvodnja u Hrvatskoj već duži niz godina opada. Tako je zbog nedostatka domaće proizvodnje prerađivačka industrija primorana znatne količine krastavaca za preradu uvoziti.
Više je razloga zbog čega bi proizvodnju krastavaca u Hrvatskoj trebalo ponovo revitalizirati.
Posao za manja obiteljska gospodarstva
Prije svega proizvodnja krastavaca za preradu je posao za manja obiteljska gospodarstva na manjim površinama i okućnicama; zahtijevaju relativno kratko razdoblje intenzivnog rada u polju, a daju visoki prihod po jedinici površine. Količine koje treba prerađivačka industrija, višestruko su veće nego što je trenutna domaća proizvodnja. Otkup i plaćanje su sigurni, a cijene i uvjeti plaćanja poznati prije početka proizvodne sezone. Uz to prerađivačka industrija kreditira većinu ulaganja u proizvodnju.
Preduvjeti za uspješnu proizvodnju krastavaca za preradu su dobro, plodno i nezakorovljeno tlo; kvalitetna voda za navodnjavanje, dovoljno radne snage tijekom razdoblja plodonošenja i naravno osposobljenost za proizvodnju.
Za proizvodnju je poželjno izabrati laganija, pjeskovito ilovasta tla; ravne do blago nagnute površine, sunčani položaj i područje zaštićeno od jakih vjetrova. Optimalna pH vrijednost tla za uzgoj krastavaca je 6 – 7. Tla pH vrijednosti niže od 5,5 potrebno je u ljeto ili jesen prethodne godine kalcificirati određenom količinom za to predviđenim materijalima kojih na tržištu ima veći broj.
Veliki zahtjevi prema toplini
Gnojidba organskim gnojivima, prvenstveno zrelim stajskim gnojem trebala bi biti obavezna agrotehnička mjera koju je najbolje provesti pred jesensko oranje. Oranjem bi u tlo na svakih 1.000 m2, što je optimalna površina za gospodarstvo koje u berbi može svakodnevno osigurati četvoro berača, trebalo unijeti 4 – 6 tona zrelog stajskog gnoja ili 120 – 150 kg tvornički obrađenih organskih gnojiva.
Osnovna se gnojidba obavlja neposredno pred pripremu tla i formiranje gredica, na tlu osrednje plodnosti sa 60 kg mineralog gnojiva NPK 7:20:30 i 15 kg UREA-a na svakih 1.000 m2. Ostatak potrebnih hraniva tijekom vegetacije dodaje se vodotopivim gnojivima navodnjavanjem. Ishranu usjeva fertirigacijom potrebno je započeti pred početak intenzivnog porasta vriježa vodotopivim gnojivima NPK 20:20:20 ili sličnih kombinacija u količini od 10 kg na svakih 1.000 m2 podijeljeno u barem tri obroka. S početkom plodonošenja ishranu fertirigacijom treba nastaviti kombinacijom NPK vodotopivog gnojiva NPK 10:10:40; i to u količini od 25 kg na svakih 1.000 m2 i Calcinita u količini 15 kg na 1.000 m2. Preporučenu količinu treba podijeliti najčešće na 8 – 10 obroka, primjenjujući ih jednom tjedno.
Krastavci imaju velike zahtjeve prema toplini. Minimalna temperatura za nicanje krastavaca je 15 °C. Ipak, nicanje pri toj je temperaturi tla vrlo sporo. Akoje još tlo i prevlažno mlade biljčice krastavaca su sklone oboljenjima čiji se uzročnici prenose tlom, a uvjetuju njihovo propadanje.
Za razvoj krastavaca tijekom vegetacije uz dovoljno vlage optimalnim se smatraju dnevne temperature od 26 °C, a noćne od 18 °C. Niske temperature znatno usporavaju rast plodova koji kod 15 °C gotovo prestaje. Također i visoke temperature više od 32 °C usporavaju rast plodova. Smanjuju vijabilnost polena, pa ako su još praćene nedostatkom vode utječu na otpadanje cvjetova i smanjenje oplodnje. Plodovi razvijeni u uvjetima visokih temperatura često imaju povećanu gorčinu.
Kako bi se poranila proizvodnja, a istovremeno izbjegli negativni učinci niskih temperatura tijekom početnog razdoblja rasta i razvoja i krastavci za preradu sve se više uzgajaju sadnjom presadnica.
Budući da su rizici od preniskih temperatura za uzgoj krastavaca na otvorenom u kontinentalnim područjima manji tek tijekom druge polovice svibnja kada je i optimalno vrijeme njihove sjetve odnosno sadnje, s uzgojem presadnica u zaštićenim se prostorima može započeti dva do tri tjedna ranije.
Presadnice krastavaca za preradu poželjno je uzgojiti u kontejnerima sa 60 sjetvenih mjesta koja imaju volumen za oko 50 ml supstrata, ili u tresetnim kockama dužine bridova 4 cm. U fazi presađivanja dovoljno je da presadnice imaju uz kotiledonske listova razvijen jedan pravi list, a da je korijen dobro obrastao u supstrat. Najčešće im je tada stabljika visine 2 – 3 cm. Iako se krastavci za preradu mogu uzgajati horizontalnim načinom na golome tlu ili prekrivenim crnim polietielenskim folijama, najefikasniji je vertikalni uzgoj na gredicama prekrivenim folijama.
Za vertikalni uzgoj na foliji rotirajućim priključnim oruđem se formiraju gredice širine oko 1 m s razmakom između njih od 0,5 m te se polagačem folija prekriju crnom polietilenskom folijom. Primjena folija u proizvodnji krastavaca ima višestruku prednost. Dovoljno rano polaganje folije omogućuje konzerviranje vlage u tlu. Tlo ispod folije se znatno brže zagrije. To omogućuje brže nicanje i bolji razvoj biljaka, a sama folija sprečava rast korova. Polaganje folije kod uzgoja krastavaca na manjim se površinama može se obaviti i ručno. Širina folije je najčešće 110 cm. Sa svake strane se po 15 cm nagrne zemljom tako da trake ostanu širine 80 cm. Razmak između traka je najčešće 70 cm. Zajedno s polaganjem folija ispod folija postavljaju se cijevi za natapanje kapanjem.
U kontinentalnim područjima izravna se sjetva obavlja sredinom svibnja. Odnosno, presađivanje početkom treće dekade svibnja kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Na postavljenoj foliji sije se po jedan red u sredini folije. Na manjim se površinama sije, odnosno presađuje ručno na način da se na sredini folije na razmak od 20 – 25 cm oštrim vrhom metalne cijevi promjera 5 cm izbuši rupa u koju se posiju po 2 sjemenke ili presadi jedna presadnica.
Za sjetvu, odnosno sadnju na većim površinama koriste se pneumatske jednoredne sijaćice. One se u jednom prohodu buše rupe i siju sjeme na prilagođeni razmak, odnosno sadilice koje sade presadnice. Kako štete na usjevu krastavaca mogu izazvati već i niske pozitivne temperature, a rast i razvoj biljaka prestaje ako temperature padnu ispod 15 oC, jedan od načina zaštite od niskih temperatura, uz niz drugih prednosti u proizvodnji, je prekrivanje usjeva krastavaca folijama od netkanih sintetskih materijala, komercijalnog naziva Agryl, Lutrasil, Vrteks i sl.
To je paučinasti, poluprozirni materijal propustan za svjetlo, zrak i vodu, izuzetno dobrog toplotnog djelovanja. Temperatura ispod njega je za 1 – 2 oC viša, što je često puta dovoljno da spriječi oštećenja izazvana niskim temperaturama. Male je težine od svega 10 – 17 g po m2 i ne oštećuje prekrivene biljke. Primjenom takvog pokrivača moguće je obaviti sjetvu odnosno sadnju i do desetak dana ranije od optimalnog agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje. Početak plodonošenja je i do dva tjedna raniji.
Zbog povoljnije mikroklime koja se stvara prekrivanjem, biljke intenzivnije rastu i često izbjegavaju najpovoljnije uvjete za infekciju bolestima. Budući da se i rosa zadržava na samoj foliji, a ne na lišću, širenje bolesti je sporije. Tje akav usjev i znatno lakše štititi. Folija predstavlja fizičku prepreku za ptice koje znaju napraviti značajne štete tijekom nicanja i u fazi mladih biljaka, te za napad štetnika koji su uz izravne štete i česti prenosnici virusnih oboljenja.
Materijal se postavlja odmah nakon sjetve ili sadnje. I to na način da se rubni dijelovi nagrnu zemljom te ostaje na usjevu do početka postavljanja armature. Materijal ne smije biti prenapet kako ne bi sprečavao rast biljaka. Uz pažljivo rukovanje može koristiti tri do četiri sezone. Sve te prednosti rezultiraju višim prinosom kvalitetnijih plodova, pa njenu primjenu čine ekonomski veoma isplativom.
(nastavlja se)
