Pljevljenje je zapravo druga rezidba, odnosno korektura reza. Ovim postupkom uklanjaju se sve nepoželjne mladice i korigira se trs. Uklanjaju se mladice iz starog drva, spavajućih pupova i suočica, sve mladice koje su višak. Treba se obavljati što ranije, dok su mladice što manje i potpuno zeljaste, da bi rane bile manje i zarasle brže. Mladice na lucnjevima u ranih sorti (chardonnay, zeleni silvanac, sauvignon i
sl.) već početkom svibnja su u fazi kada je najpogodnije očistiti sve ono što nepotrebno opterećuje trs. Kod chardonnaya pupovina sredini lucnja obično slabije tjeraju, a oni na početku i na kraju lucnja su razvijeniji.
Mladice koje tjeraju iz ovih slabije razvijenih pupova, obično su bez grozdića. Slabije razvijene mladice treba počistiti već početkom svibnja kad nećemo previše oštetiti lucanj. Naime ako to činimo kasnije, kada mladica ojača, može doći do oštećenja starog drva (lucnja), što svakako nije preporučljivo. Na onim mladicama, gdje procijenimo, da se grozdić može još uvijek oporaviti, treba ostaviti mladicu, jer korekciju ćemo ponovno obaviti nakon cvatnje. Ne treba se bojati da ćemo odstranjivanjem takvih grozdića smanjiti urod, jer će preostalo grožđe biti krupnije i bolje kakvoće. Također treba čistiti grozdiće na mladicama, gdje je jedan grozdić normalno razvijen, a drugi nije.
Zelena rezidba vinove loze
Pljevljenje novopotjeralih izboja najznačajniji je i nezamjenjiv postupak – rezidba vinove loze u proljeće. Dobro pregledati i počistiti sve ono što divlje tjera. Nakon cvatnje, u lipnju treba sve lucnjeve ponovno pregledati i odstraniti grozdiće na onim mladicama koje su slabije razvijene, a opterećene su s dva ili više grozdća. Odstranit ćemo jedan ili dva grozdića, te još dodatno rasteretiti trs, kako bi proizveli što kvalitetnije grožđe.
Zalamanje zaperaka
Zaperak je mladica koja raste iz pazušca peteljke lista s jednogodišnje mladice i doprinosi stvaranju veće količine asimilata, posebno šećera tako da ga nije nužno skidati, no s druge strane povećavaju se mikroklimatski uvjeti za bolesti unutar trsa (radi povećanog broja lišća ) što poskupljuje troškove zaštite. Pinciranje se provodi samo na rodnim mladicama koje nose grožđe. Rodnim mladicama se odstrani vrh desetak dana prije cvatnje i tako se dobiva više asimilata za razvoj cvata i grozdića. Razlikujemo oštro, umjereno i blago pinciranje, ovisno o broju listova koji ostavimo iznad grozda. Ovaj postupak zavisi od sorte koju uzgajamo, neke dobro reagiraju (stolne sorte, sauvignon blanc), nekima nije ni nužan. To se prije svega odnosi na sorte s funkcionalno ženskim cvijetom, sorte sa slabije klijavim polenom, te na većinu sorata koje pokazuju pojačanu bujnost, odnosno jaki vegetativni porast.
