Građani se mogu uključiti do 28. listopada u izradu Strategije digitalne Hrvatske. Oni komentarima mogu sudjelovati u kreiranju konkretnih ciljeva za digitalnu transformaciju u sljedećih 10 godina.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kao stručni nositelj izrade Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, pokrenuo je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću samim početkom izrade Nacrta prijedloga Strategije sukladno Kodeksu savjetovanja u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Izrada se radi vodeći se odredbama šireg koncepta sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupcima odlučivanja. Strategija obuhvaća četiri prioritetna područja. To su digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.

U svrhu izrade jedinstvene Strategije digitalne Hrvatske pozvana su da se uključe relevantna tijela državne uprave, udruge, visokoškolske ustanove akademske zajednice, udruženja gospodarskih subjekata na području digitalizacije da imenuju svoje predstavnike u Stručnu radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Pozivu se odazvalo 40 institucija, ministarstava, središnjih državnih ureda, udruga i sekcija gospodarskih udruženja s preko 140 članova. Oni su vrlo aktivno i produktivno doprinijeli izradi Nacrta prijedloga Strategije. Na taj je način ostvarena je sinergijska uključivost javnog i privatnog sektora. Također i akademske zajednice i relevantnih udruga u proces donošenja dokumenta koji je od nacionalne strateške važnosti.

Proces digitalne transformacije društva događa se u svim područjima života. Ipak, ključno je da njen cilj treba biti bolji život svih građana, konkurentnije gospodarstvo i svima jednostavno dostupna državna uprava. Na svima nama je da zajednički usmjeravamo procese i upravljamo njima kako bi se Hrvatska razvijala. Ova Strategija digitalne Hrvatske 2032. treba dati odgovore na pitanja kako da to postignemo u području digitalizacije.
 
Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici:
 
Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske 2032

Prethodni članak9 šampionskih i 46 zlatnih zimnica
Sljedeći članakBučijada u Ivanić Gradu – promicanje vrijednosti i poticanje proizvodnje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.