U priobalnom području slanutak se može sijati od kasne jeseni do ranog proljeća, dakle od 1. studenoga do veljače. Sjetva u kopnenom području može trajati cijeli ožujak i dio travnja. Slanutak je biljka dugog dana. Zbog toga ne daje dobre rezultate u postrnoj sjetvi, jer skraćenjem dana produljuje vegetativni stadij slabo ili nikako ne cvate i ne može dozrijeti na vrijeme. Duljina vegetacije ovisi o roku sjetve, pa je boje mjerilo zbroj srednjih dnevnih temperatura od sjetve do fiziološke zrelosti, dakle od 180 do 2000° C. Slanutak su poznavali stari Grci, a Plinije ga je nazvao CICER, pa danas slanutak nosi stručni naziv Cicer arietinum. Od 11 milijuna hektara koliko se danas proizvodi u svijetu, samo Indija proizvodi 70 posto te površine.
Slanutak- hranidbena vrijednost
Slanutak je vrijedna namirnica, a u mnogim je zemljama važan izvor bjelančevina, za prehranu. Najviše se rabi kuhana zrela sjemenka, a mlada se može jesti i sirova. Zrela se sjemenka nakon namakanja prži i koristi na isti način kao prženi kikiriki (Lebleblija). Sitnosjemeni kultivari rabe se u smjesi s ječmom za kavovine. Brašno od slanutka dodaje se u proizvodnji kruha, za poboljšanje kakvoće i hranjivosti. Hranjiva vrijednost slanutka može se vidjeti iz sastava u postocima: vode = 10,6 – 13,4 sirove bjelančevine = 13,0 – 24,9, ugljikohidrata = 46,9 – 59,0, vlakna = 2,3 – 5,3, minerali = 2,3 – 3,0.
Od minerala najviše su zastupljeni: kalij 580 mg/100 g slanuka, fosfora 331 do 480 mg/100 g. Od vitamina: B1 0,4 do 0,55, B2 0,17 do 0,18 i B3 1,5 do 1,6 mg/100 g slanutka. Ima i zdravstvenu vrijednost, jer poboljšava rad slezene, a i diuretički djeluje. Plod je sitan, mahuna ovalna ili izduženog romboidnog oblika, od 1 do 4 cm duga, sa 1 do 4 sjemena zametka, ali rijetko se svi oplode. Zrela mahuna ne puca, a prezrela opadne. Na jednoj biljci može biti do 100 mahuna. Sjeme naših raširenih ekotipova nepravilnog je okruglog oblika s ispupčenim hilumom, krem bijele boje ili žute boje, apsolutne težine od 200 do 600 g. Minimalna je temperatura nicanja biljčica slanutka od 5 do 6° C, ali i u takvim uvjetima za oko 20 dana.
Pri temperaturi tla od 8 do 10° C nicanje traje od 10 do 15 dana. Najbrže je nicanje biljčica pri temperaturi od 25° C, a traje od 5 do 6 dana. U početnom stadiju rasta biljka je otporna na niske temperature i može podnijeti od -6 do -8° C. Ta mu posebnost omogućuje predzimsku sjetvu u našem priobalnom području, gdje uglavnom vladaju blage zime. Nakon zime potreba se za toplinom povećava, pa je optimalna temperatura u vegetativnom stadiju narasla od 20 do 24° C, a u vrijeme cvatnje oko 25° C. Prohladno i vlažno vrijeme uzrokuje osipanje cvjetova i do 90 posto, ali kasnije se u povoljnim uvjetima cvatnja može obnoviti. Za zriobu mahuna i sjemena potrebno je toplo i suho vrijeme. Slanutak je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Vodu najviše traži u vrijeme oblikovanja cvjetnih pupova i u cvatnji.
Tlo
Slanutak uspijeva gotovo na svakom tlu, osim na vrlo teškom i vrlo kiselom. Podnosi i blago zaslanjeno tlo.
