Naša prehrana danas ne ovisi o godišnjem dobu jer nam je velik broj izbor voća i povrća dostupan tijekom cijele godine. Ipak se znanje o ljekovitosti pojedinih divljih vrsta održalo sve do naših dana, ali ih koristimo vrlo rijetko (iznimka je radić ili maslačak), najčešće iz radoznalosti ili zbog obogaćivanja jelovnika. U našim primorskim krajevima još se uvijek dobro poznaje i često bere velik broj samoniklih biljaka koje se prodaju na tržnicama pod nazivom “mišancija”.
Mišjakinja, crijevac ili ptičja trava
(Stellaria media L)
Mišjakinja je česta korovska biljka, rasprostranjena po vrtovima, vinogradima, oranicama, starim zidinama, uz puteve i ograde. Raste na svim kontinentima. Čitava biljka, a osobito sjemenke, omiljena su ptičja hrana, na što upućuju narodna imena biljke na mnogim jezicima (engl. chickweed = pileća hrana). Latinsko ime roda potječe od riječi stella, što znači zvijezda, a vezano je uz oblik cvjetova. Mišjakinja je jednogodišnja biljka s puzajućom ili poluuzdignutom razgranatom stabljikom dužine 10 – 40 cm. Često prekriva veće površine tvoreći prave tepihe. Listovi su jajoliki ili srcoliki, cjelovitog ruba, pri dnu stabljike manji (do 2 cm dugi i 1 cm široki), a u gornjem dijelu nešto veći. Bijeli, zvjezdoliki cvjetovi promjera 6 – 8 mm razvijaju se na dugačkim, tankim peteljkama već od ožujka. Kako je biljka otporna na hladnoću, često cvate i donosi plodove i tijekom zime. Kao povrće koriste se mladi, nadzemni dijelovi biljke u obliku dodatka salatama ili se pripravljaju kao špinat. Kuhati treba vrlo kratko, 2 – 4 minute, a okus sirove biljke podsjeća na okus svježih klipova kukuruza. Mišjakinja sadržava brojne mineralne tvari (kalij, kalcij, bakar), vitamin C, rutin i saponine. Nekada se često koristila kao narodni lijek kod tuberkuloze. Kneipp ju preporučuje kod krvavog kašlja, hemoroida, tegoba s bubrezima i mjehurom. Izvana se koristila kod rana, osipa, psorijaze i gnojnih čireva te za ispiranje očiju kod upale i lošeg vida. Mišjakinja se za čaj može koristiti u svježem stanju ili osušena.
Pripravljanje čaja:
dvije čajne žlice usitnjene biljke preliti sa 2,5 dl kipuće vode i procijediti nakon 5 – 10 minuta. Čaj piti 2 puta dnevno ili koristiti za oblog. U homeopatiji se od nje rade pripravci kod mišičnog reumatizma, upale zglobova, psorijaze i bronhitisa. Mišjakinja se može uzgajati i u povrtnjaku. Sjeme brzo dozrijeva i klija pa su moguće 3 – 4 berbe tijekom godine.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGljive u rano proljeće
Sljedeći članakNatapanje u zaštićenim prostorima
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.