Za uspješnu proizvodnju bilo koje kulture u zaštićenom prostoru vrlo je važno održavati optimalnu vlažnost u supstratu tijekom vegetacijskog razdoblja uzgajane kulture. To je moguće postići samo stručnim i pravilnim doziranjem vode, odnosno kontroliranim navodnjavanjem. Pritom je bitno riješiti pitanje početka navodnjavanja i obroka navodnjavanja, a važan je i izbor metode (načina) navodnjavanja za pojedine kulture.
Doziranje vode pri navodnjavanju
u zaštićenim prostorima

Doziranje vode pri navodnjavanju u zaštićenim prostorima obuhvaća: – određivanje obroka navodnjavanja – određivanje trenutka početka navodnjavanja Da bi se pravilno odredili ovi elementi, potrebno je poznavati tlo i njegove značajke. Stoga je nužno provesti pedološka i hidropedološka istraživanja, pri čemu treba odrediti stratigrafsku građu pedološkog profila, determinirati tlo, te u laboratoriju odrediti mehanički sastav, gustoće tla, vodne konstante (kapacitet tla za vodu, lentokapilarnu vlažnost, točku venuća), i trenutačnu vlažnost tla. Na terenu se također obvezno određuje i infiltracijska sposobnost tla. Za pravilno projektiranje navodnjavanja potrebno je poznavati i potrebu uzgajane kulture za vodom, koja u stvari odgovara vrijednosti evapotranspiracije. Potrebnu količinu vode za uzgajanu kulturu moguće je odrediti eksperimentalno (izravnim mjerenjem) ili neizravnim metodama na osnovi klimatskih elemenata (pr. Blaney- -Cridle i Penman), koje se zbog brzine i jednostavnosti najčešće i koriste.
Određivanje obroka navodnjavanja
Obrok navodnjavanja predstavlja količinu vode koja se dodaje jednim navodnjavanjem. Pravilno određen obrok osigurava racionalnu potrošnju vode, te visoke, stabilne i kvalitetne prinose. Obrok navodnjavanja ovisi o dubini supstrata koju se želi navlažiti, značajkama supstrata i njegovoj trenutačnoj vlažnosti. Supstrat je potrebno vlažiti do dubine u kojoj se razvija glavnina mase korijena, što ovisi o vrsti kulture i fazi razvoja biljke. Važno je poznavati i optimalni interval vlažnosti za uzgajanu kulturu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjekovite proljetne salate
Sljedeći članakDinja na otvorenim gredicama
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.