Svježi plod sadržava 87 posto vode,12,4 posto ugljikohidrata, 330 mg/100g ploda, 10 mg/100 g ploda. Od vitamina najviše sadržava vitamina C – 39 mg, betakarotena 1, 75 mg/100 g ploda, teniacina 0,6 mg. Dinja osim toga i potiče na mokrenje. .
Uvjeti proizvodnje
Temperaturni uvjeti
Ima povećane zahtjeve za temperaturom. Posijano sjeme počinje klijati na oko 15° C, a optimalna je temperatura nicanja, rasta i oblikovanja plodova dosta visoka i kreće se oko 25° C. .
Svjetlosni uvjeti
Zahtijeva intezivnu svjetlost, inače opadaju cvjetovi. Zbog toga dinju ne treba sijati i uzgajati u sjeni zgrada i visokog drveća. .
Vlažnost tla
Od trenutka zametanja plodova, dinja ne smije ostati bez vlage tla, koja treba iznositi oko 80 posto, a zraka 65 – 70 posto. .
Izbor tla
Dinja vrlo dobro uspijevana novonastalim tlima, duboko izoranim ledinama i lucerištima. Uz ovako izabrano tlo valja birati (ako je tomoguće) topla, plodna i strukturna tla spH-reakcijom 5,5 – 7,5. Na teškim i vlažnim tlima plodovi dinje postaju i ostaju neukusnima. .
Obrada tla
Obavlja se u jesensko-zimskom oranju na dubinu 30 cm. Tada se obavlja i osnovna gnojidba. Priprema za sjetvu ili sadnju prevodi se u proljeće,ovisno o vremenu i rokovima sjetve ili sadnje.
Gnojidba tla
Svako tlo za proizvodnju dinja treba gnojiti jednim od brojnih organskih gnojiva, što je u gnojidbi prvi zahtjev ove kulture. Ako nema stajskog gnoja, ili ga nema dovoljno,obvezno se rabi organsko (tvorničko) granulirano gnojivo tipa SIFORGA ili FERTOR. Pakirana su u vreće po 25 kg.Pri gnojidbi tla rasipa se 0,10 – 0,25kg/m2, ovisno o vrsti gnoja i plodnosti tla. U tlo se unose u dva oblika (a mogu i tri), i to u pripremi tla za sjetvu ili sadnju, te u tijeku vegetacije, kad se nakon rasipanja po površini tla morao baviti natapanje ili čekati kišu. Zbog uštede gnojiva, gnojiti se može u brazde ili kućice, neposredno prije sjetve.Tlo za proizvodnju dinja treba gnojitii mineralnim NPK-gnojivima, i to za hektar: dušika (N) 80 kg, fosfora (P2O5) 90 kg, kalija (K2O) do 100 kg. Količina kalija u tlu treba biti uvijek najveća, jer je poznato da je dinja kaliofilna vrsta povrća.Gnojiva za proizvodnju dinje najbolje je dodavati u tri navrata. Tako se prva trećina NPK 7-20-30 dodaje tlu u osnovnoj gnojidbi tla, druga trećina u pripremi, a treća trećina u vegetaciji u obliku dvaju prihranjivanja. Prvo prihranjivanje obavlja se u stadiju 3 – 4 pravalista, a drugo odmah nakon zametanja plodova. Dinja vrlo dobro reagira na lisno-folijalno gnojivo s tekućim gnojivom,a obično se rabi Vuksal ili Fertina-P.
Načini proizvodnje
Dinja se proizvodi izravnom sjetvom sjemena ili iz prijesadnica uzgojenih u zaštićenu prostoru, kad je planirana rana proizvodnja visoko cijenjenih plodova od najvalitetnijih hibridnih kultivara. Dinja se proizvodi ručno ili strojnom sjetvom sjemena u redove ili kućice. Pri sjetvi u redove, razmak je 150 x 40 do 45 cm.Ručna sjetva obavlja se najćešće u kućice. Mogu biti tople, ako se naprave dubine 20 – 40 cm, a isto tako i širine,pa se u njih postavi svježi stajnjak. U kućice se posiju 2 – 3 sjemenke, na dubinu 4 – 5 cm.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBrzo formiranje travnjaka
Sljedeći članakNajznačajnija krmiva u hranidbi kunića
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.