Sadnja krumpira

Vrijeme sadnje gomolja krumpira ovisi o području uzgoja i vremenskim uvjetima te o tipu tla. Optimalan rok sadnje u nizinskom dijelu Hrvatske je od sredine ožujka do sredine travnja, a u brdsko-planinskim predjelima od početka do kraja travnja. U mediteranskom dijelu sadnja krumpira počinje od kraja siječnja. U Dalmaciji je moguća i ljetna sadnja koja se obavlja sredinom ili u drugoj polovici kolovoza.

Optimalne temperature zraka za vegetativni rast su između 20 i 25 °C, dok optimalna temperatura tla za rast gomolja iznosi od 12 do 20 °C. Nalijevanje gomolja prestaje kod temperatura nižih od 6 °C i viših od 23 °C, a formiranje gomolja prestaje pri temperaturama tla 26 do 29 °C. Početak rasta gomolja počinje 5 do 7 tjedana nakon sadnje kada su biljke visine 15 do 20 cm i poklapa se s početkom cvatnje. Hladne noći su poželjne za bolje nalijevanje gomolja jer se tada smanjuje utrošak ugljikohidrata za disanje.

Za sadnju se koriste zdravi neoštećeni gomolji mase oko 50 do 60 g. Veličina gomolja određuje način sadnje, tj. razmak sadnje između redova i unutar reda kao i dubinu sadnje. U slučaju krupnijih gomolja, gomolji se mogu prerezati tako da na svakom odrezanom komadu (frakciji) imaju 2-3 okca. Ako su prerezani komadi manji, onda se oni sade na razmak unutar reda od oko 25 cm, srednji na razmak od 30 do 35 cm, a najkrupniji gomolji frakcije 55 do 60 mm na razmak 45 do 50 cm.

Dubina sadnje ovisi o tipu tla, klimatskim uvjetima i krupnoći sadnog materijala. Uobičajena dubina sadnje je 8 do 12 cm, tako da je gomolj pokriven slojem tla 5 do 6 cm. Količina gomolja za sadnju ovisi o njihovoj krupnoći, obliku i vegetacijskom prostoru, što je vidljivo u tablici 1.

Sklop usjeva krumpira mjeri se brojem sadnih gomolja po hektaru, a zapravo je broj stabljika po hektaru odlučujući faktor prinosa. Za većinu sorti optimalnim se smatra oko 150 000 stabljika po ha, odnosno 15 do 20 stabljika po m².

Tablica 1. Potrebna količina sadnih gomolja na bazi sklopa od 15 glavnih stabljka po m²

Ljetna sadnja se gotovo ne razlikuje od proljetne samo što se preporuča, ako je suho i vruće tlo, da se dva dana prije sadnje dobro natopi. Ako bi se gomolji posadili u vruće tlo pa zatim se obavilo navodnjavanje, došlo bi do velike oscilacije u temperaturi, što bi itekako škodilo krumpiru. U priobalnom pojasu najidealnija sadnja je nakon prvih jesenjih kiša, a to je nakon blagdana Velike Gospe pa do prve dekade rujna. Ako je osigurano navodnjavanje, ljetna sadnja je moguća već krajem srpnja. Proklijali gomolji sade se na dubinu od oko 15 centimetara. Preporučeni razmaci sadnje iznose najmanje 30 cm u redu i 60 cm između redova.

U ljetno-jesenskom uzgoju krumpira slabiji je napad krumpirove zlatice radi nepovoljne temperature za njeno razmnožavanje. Kao i u proljeće potrebne su jedna do dvije zaštite od plamenjače. Gomolji krumpira iz ljetnog uzgoja se dobro skladište tijekom zime i lakše čuvaju do proljeća.

Sortiment

Iako je kod nas poznato više od 150 sorti, u našem se podneblju uglavnom sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet.

Za proljetnu sadnju zbog sve češće pojave suše prednost imaju vrlo rane i rane sorte, duljine vegetacije od sadnje do fiziološke zrelosti (odumiranja cime) 70 do 90, odnosno 100 do 110 dana. Preporučiti se mogu sorte Riviera, Evolution, Arnova, Artemis, Constance, Faluka, Corina, Red Sonia, Cardinia, Levantina i dr.

Za ljetnu sadnju odabiru se sorte tolerantne ili otporne na sušu. To ne znači da ne trebaju vlagu već samo trebaju manje nego sorte koje se sade u uobičajenim rokovima. Za ovaj rok uzgoja najpovoljnijima su se pokazale sorte Adora, Liseta, Crvena Kleopatra, Crisp4All, Otolija, Jaerla i dr.

Izvor: Gospodarski kalendar