U Hrvatskom saboru održan je krajem veljače okrugli stol na temu „Kvaliteta hrane u Hrvatskoj“, koji je organizirao Marin Miletić, saborski zastupnik Mosta. Eminentni stručnjaci i uzgajivači složili su se da Hrvatska proizvodi kvalitetnu hranu koju izvozi i u druge zemlje, a često uvozi nekvalitetne prehrambene proizvode (i) iz trećih zemalja.
Zastupnik Miletić je u uvodnom govoru istaknuo da je hrana jedna od najvažnijih tema. Naglasio je kako je bitno da građani znaju kakva je kvaliteta onoga što jedu. Stoga o kvaliteti hrane treba sve više govoriti i na mjestima kao što je Hrvatski sabor.
–Hrvatska može proizvoditi zdravu i kvalitetnu hranu za sve svoje građane. Kao država treba zaštititi OPG-ovce od uvoznog lobija koji „ruši“ cijenu njihovih proizvoda, rekao je Miletić. Naglasio je da u vrijeme inflacije svi građani ne mogu sebi priuštiti zdravu i kvalitetnu hranu. Za to se mora država pobrinuti. Poručio je da je zdrava i kvalitetna hrana pitanje nacionalne sigurnosti.
Dokazana kvaliteta
Ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede dr.sc Zdravko Barać naglasio je da je hrana u Hrvatskoj izuzetno visoke kvalitete, jer se prilikom inspekcijskih nadzora mogu naći u vrlom malom postotku nesukladnosti kod uzetih uzoraka. Premda nije obvezno, sve više subjekata u poslovanju s hranom koristi sustave kvalitete. Sve kako bi se dodatno istaknula kvaliteta proizvoda i tradicionalnost proizvodnje tih proizvoda.
-Imamo osnovne preduvjete,a to su zakonski i podzakonski akti,važna karika u lancu ne samo sustava kvalitete,nego i sigurnosti hrane. Čvrstu kariku drži Državni inspektorat u čijoj su nadležnosti službene kontrole za sve propise kojima je utvrđeno područje kvalitete i sigurnosti hrane, rekao je dr.sc Barać.
Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je dobrovoljni nacionalni sustav kvalitete prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda „Dokazana kvaliteta“. Cilj je postizanje još veće prepoznatljivosti i promidžbe domaćih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. Putem jedinstvene oznake potrošač je informiran da je Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka ,te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden ili prerađen. Proizvodi koji se trenutno mogu naći na tržištu s oznakom „Dokazana kvaliteta“ su konzumna jaja,voće, povrće i meso peradi.
–Koristimo i europske sustave kvalitete po osnovi zaštite izvornih proizvoda i proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Zadovoljni smo da Hrvatska ima 39 zaštićenih proizvoda za koje kažemo da se oznakom naglašava njihova kvaliteta,transparentnost u proizvodnji i kontroli te naravno određena tradicionalost u proizvodnji tih proizvoda, istaknuo je dr.sc Barać.
Voditelj Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, dr.sc Dražen Knežević, tvrdi da sustav sigurnosti hrane koji se primjenjuje u Hrvatskoj je uzor mnogim zemljama. Kazao je da u Republici Hrvatskoj također postoji sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje. Stručnjaci 24 sata telefonski prate najnovija stanja u području sigurnosti hrane i spremno reagiraju na sve izazove.
–Najbolji pokazatelj učinkovitosti sustava sigurnosti hrane je taj što je broj epidemija uzrokovanih hranom u Hrvatskoj najniži u Europi.Tako smo 2021. godine imali svega devet epidemija. Od tih devet epidemija oboljelo je 120 ljudi, četiri osobe su završile u bolnici, a niti jedna osoba nije preminula. Takvi pokazatelji daju za pravo reći da je sustav sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj jedan od svijetlih primjera na razini Europske unije, kazao je dr.sc Knežević.
Ekološka proizvodnja i dodana vrijednost
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović također je potvrdio da je neupitna kvaliteta hrane u Hrvatskoj. Naglasio je da se većina kvalitetnih proizvoda izvozi iz Hrvatske, te je naveo zanimljiv podatak vezano za ekološku proizvodnju.
–Imamo 7,2 posto površina pod ekološkim uzgojem. No, proizvodnja to na žalost ne prati, oko 3,3 posto je proizvodnje. No, dobivamo podatke o potrošnji, a to je da svega 1,9 posto se tih proizvoda u Republici Hrvatskoj utroši. Svi ostali kvalitetni proizvodi izlaze iz Republike Hrvatske, upozorio je Jakopović.
–Što se tiče ekološke proizvodnje, smatram da smo premala zemlja za velike masovne proizvodnje. Ne možemo konkurirati niti na Hrvatskom niti na stranom tržištu. Moramo raditi s visokom dodanom vrijednošću, s visokom kvalitetom. Jedino na takav način se možemo boriti s velikim ne samo europskim nego trećim zemljama. Mala poljoprivredna gospodarstva moraju raditi finalizaciju, dodanu vrijednost. Standardi za trgovačke lance i za hoteljere moraju biti s visokim certifikatima, s visokom dodanom vrijednošću, rekao je Jakopović.
Po Eurostatu u zadnjih godinu dana u zemljama Europske unije 20,1 posto raste cijena proizvoda kod proizvođača, a 18,2 posto kod malih trgovačkih lanaca dok je u Hrvatskoj rast cijena proizvoda kod proizvođača 16 posto, a kod malih trgovačkih lanaca 19,7 posto. Iz toga se da zaključiti da su trgovci u Hrvatskoj iskoristili inflaciju za dodatnu zaradu.
Naglasio je da kvaliteta hranidbe hrvatskih građana ovisi o kupovnoj moći. Ako se želi kvalitetnija ishrana građana prije svega se mora raditi na kupovnoj moći. Spomenuo je da se u Europskoj uniji sve više promovira takozvano zeleno stočarstvo, odnosno korištenje kukaca u prehrani. Naime, Europska komisija je početkom siječnja ove godine odobrila da se na tržište stave razni prerambeni proizvodi od kukaca. S obzirom da već postoje prve direktive Jakopović tvrdi da je vrijeme da se o takvoj prehrani govori i u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postavio je pitanje zašto se promoviraju kukci kao hrana budućnosti, ekološki održiva prehrana, spas za klimatske poremećaje i rješenje za mnoge probleme, osobito malog ugljičnog monoksida, nutritivnu proteinsku bombu, jer ne postoje metode utvrđivanja ispravnosti i korisnosti ove hrane.
–Ako iza ove priče ne stoji čvrsta znanost, ako se ignoriraju znanstvene studije, ako se promiče ova priča bez znanstvenog uporišta onda je to agenda, bilo politička, ideološka ili financijska, poručio je prof.dr.sc Vrček.
Ravnateljica Centra „dr Rudolf Steiner“ dr.sc Dijana Posavec govorila je o biodinamičkom uzgoju. On se temelji na obogaćivanju i regeneraciji tla obnovom humusa. Iznijela je podatke da je u 2021. godini ekološka maloprodaja porasla za 4 milijarde eura te je trend daljnjeg porasta ekološke maloprodaje i ekoloških poljoprivrednih površina.
(Ne)kontrolirani uvoz smrznutog mesa
Predsjednica saborskog Obora za poljoprivredu Marijana Petir izvijestila je da je na prijedlog Odbora Hrvatski sabor jednoglasno usvojio zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede da izradi pravilnike kojima će se propisati kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.
Također je usvojen zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da osiguraju uvjete za snažnije pozicioniranje poljoprivrednih proizvoda kroz kratke lance opskrbe, te da se u tom smislu poveća postotak ekoloških proizvoda s oznakom izvornosti i sličnih proizvoda koji bi od polja do stola stizali kratkim lancima opskrbe hranom.
Petir je istaknula i inicijativu Odbora za poljoprivredu da se donese zakonska regulativa o roku trajanja zamrznutog mesa. O toj inicijativi pokrenut je politički dijalog s Europskom komisijom. Petir je rekla da se na tržištu mogu naći proizvodi koji su zamrnuti više godina. Tvrdi da iako će struka reći da je proizvod zdravstveno ispravan, nije jednako kvalitetan. Zamrzavanjem se gube neke njegove značajke poput energetske vrijednosti ili okusa.
Petir je navela da je prijedlog Odbora i da se pojačaju kontrole na granicama. Osobito je to bitno kad se radi o voću i povrću iz trećih zemalja koje je prskano nedozvoljenim pesticidima i herbicidima. Uz postojanje strožih kontrola takve pošiljke bi se mogle vratiti,te bi se kaznili oni koji ih plasiraju.
Članica saborskog Odbora za poljoprivredu Ružica Vukovac naglasila je problem proizvodnje kravljeg mlijeka. Na prostoru Hrvatske prije ulaska u Europsku uniju bilo blizu 60 tisuća registriranih isporučitelja mlijeka. Mlijeko je prikupljano na 5 tisuća sabirnih mjesta te je mljekarama isporučivano 500 milijuna kilograma mlijeka godišnje. No,danas je manje od 3 tisuće isporučitelja s tendencijom pada. Broj onih koji su prošle godina dali svoje krave u klaonice je blizu 500.
Vukovac je upozorila da Hrvatska upropaštenu domaću proizvodnju nadoknađuje uvozom. Spomenula je da je u prvih šest mjeseci prošle godine uvezeno 195 tisuća živih svinja i 51 tisuću goveda. Smrznutog mesa je uvezeno u vrijednosti od 146 milijuna eura, što je čak 38 posto više nego lani.
–Ne čudi što nam je tržište zasićeno proizvodima sumnjive kvalitete.Inspektori detektiraju velike količine lažnih informacija na deklaracijama. Može se čuti ovih dana da više od trećine uzoraka mljevenog mesa ima više vezivnog tkiva ili mljevenih kostiju nego mesa, navela je Vukovac.
Prof.dr.sc. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na proizvodnju meda i patvorenje meda. Naveo je podatak da se u Hrvatskoj može proizvesti tridesetak vrsta uniflornog meda i četrnaest meduna. Kvalitetu hrvatskog meda potvrđuju i brojne nagrade. Profesor Bubalo rekao je da europsku zaštićenu oznaku izvornosti ima slavonski med. Prošle godine je ovu oznaku dobio zagorski bagremov med, a prije nekoliko dana i goranski medun.
–Med kao prirodni proizvod,relativno visoke cijene niz godina je meta patvorenja. Uglavom se patvorenje svodi na dodavanje vode. No, dodaju se i sladila kao što je visoko fruktuzni kukuruzni sirup. On je problematičan jer je sastav dosta sličan medu. Nije ga moguće utvrditi rutinskim analizama koje se provode u laboratoriju. To je moguće samo uz pomoć sofisticirane opreme i radioaktivnih izotopa, objasnio je profesor Bubalo.
Iskustva proizvođača
Na okruglom stolu sudjelovali su i poljoprivredni proizvođači. Uzgajivač koza i proizvođač sira Hrvoje Herceg iz Josipdola istaknuo je činjenicu da malim proizvođačima odgovara što nisu u sustavu PDV-a.
–Čini se da je to okvir u kojem nepoduzetnički duh malog proizvođača hrane može solidno funkcionirati. Fiskalna papirologija nije zahtjevna, a okvir od dosadašnjih 300 tisuća kuna dovoljan je za ugodan život dvoje ljudi. No, takav okvir nije razvojan, rekao je Herceg.
Naglasio je da uz pretpostavku da njegova supruga i on uprihode 300 tisuća kuna, nakon svih troškova ostat će im polovica tog iznosa. Zapitao je kako da onda tijekom 12 mjeseci osigura plaće za buduće djelatnike s obzirom da planira i proširiti svoju proizvodnju. Pozvao je donositelje odluka da razmisle kako da „namame“ male proizvođače da se upuste u investicije i povećanje proizvodnje i kroz olakšice za zapošljavanje nove radne snage koja je potrebna za veću proizvodnju. Istaknuo je i prijedlog da se u kvote za plavi dizel uvrste i troškovi distribucije poljoprivrednih proizvoda malih proizvođača.
Tajnik Udruge uzgajivača buše i uzgajivač ove autohtone hrvatske pasmine goveda Ante Franić iz Like naglasio je da je opstanak buše bio ugrožen komercijalizacijom poljoprivredne proizvodnje. No, radom udruge od nekadašnje brojke od svega nekoliko stotina grla, sad se trenutno uzgaja 5000 jedinki ove pasmine. Franić je upozorio da će se poljoprivreda suočiti s sve većim problemima. Stanovništvo iz ruralnih područja seli u urbana područja.
Naveo je kako se prepostavlja da će do 2050. godine 60 do 80 posto stanovništva živjeti u urbanim područjima. Stoga će Hrvatska kao i Europska unija imati problema s proizvodnjom hrane. Franić je istaknuo i problem kratkih lanaca opskrbe, što se tiče ruralnih područja s obzirom da je ograničena distribucija robe na sto kilometara, a udaljenost urbanih područja od velikih trgovačkih centara je veća od sto kilometara. Tako da se proizvodi iz tih područja ne mogu distriburati kratkim lancima opskrbe.
U Hrvatskoj je površina od pet milijuna i 600 tisuća hektara. Samo na milijun i 300 tisuća hektara je poljoprivredna proizvodnja. Ako želimo povećati poljoprivrednu proizvodnju te dugoročno razmišljati o tome što želimo jesti, moramo promijeniti odnos prema poljoprivrednom zemljištu, tvrdi Franić.
Uzgajivač boškarina i industrijske konoplje Karlo Kovačić iz Istre je rekao da je prije tri godine krenuo s uzgojem autohtonog istarskog goveda u suradnji s Agencijom za ruralni razvoj. Zajedničkom suradnjom proizveden je i suhomesnati proizvod od mesa boškarina s sjemenkama konoplje te za ovu suhu kobasicu postoji veliki interes na tržištu.
