S obzirom na veliki interes uslijed objave Prijedloga pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u e-savjetovanju prošloga mjeseca te značaj ove studije, jedinicama lokalne samouprave koje su iznijele prigovore zbog gubitka ili promjene statusa ograničenja, u Ministarstvu poljoprivrede je održano predstavljanje studije o područjima s ograničenjima.

Cjeloviti dokument je dostupan od 4. srpnja 2022. godine na internetskoj stranici Programa ruralnog razvoja te su njegovi rezultati dodatno komunicirani i u sektorskim dijalozima prije usvajanja Nacionalnog strateškog plana za razdoblje 2023.-2027., a nazočni predstavnici lokalne i područne samouprave su informirani o metodologiji, tehničkim detaljima i kriterijima kojima su određena područja s prirodnim ograničenjima za ovo programsko razdoblje.

Prezentaciju su održali prof.dr.sc. Stjepan Husnjak i dr.sc. Vladimir Kušan, izrađivači studije u ime zajednice ponuditelja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Oikon d.o.o. – Instituta za primijenjenu ekologiju s podizvođačem Državnim hidrometeorološkim zavodom, a nazočili su joj ministrica poljoprivrede Marija Vučković i državni tajnik Tugomir Majdak sa suradnicima.

Studija i kriteriji

Naime, budući da su na razini Europske komisije utvrđena nova pravila za ovo programsko razdoblje, u odnosu na programsko razdoblje 2014. – 2020., došlo je do promjena u utvrđivanju područja s ograničenjima na način da 61 jedinica lokalne samouprave više ne pripada tom području, te poljoprivrednici ne ostvaruju pravo na potporu za područje s ograničenjima, dok je novih 39 temeljem Studije definirano kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjem. Ovime su poljoprivrednici iz pojedinih jedinica lokalne uprave, koji to do sada nisu imali, ostvarili prava na dodatna plaćanja s ciljem poticanja poljoprivrede proizvodnje u težim uvjetima gospodarenja.

Izrađivači Studije su neovisni stručnjaci ugovoreni temeljem postupka javne nabave s obzirom na potrebne kompetencije, pri samoj izradi Studije sudjelovalo je 44 osoba s različitih znanstvenih institucija te je nastala u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013, biofizičkim kriterijima navedenim u Prilogu III. i propisanom metodologijom. Svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja i Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete, odnosno mora se pridržavati propisane metodologije. Svaki izvor podataka, dokumente i karte koji su izrađivači Studije koristili korišten je u dijalogu sa Zajedničkim znanstvenim centrom Europske komisije koji je dao suglasnost na pojedine korake pri samoj izradi, kao i na zaključke Studije.

Ministrica Vučković je ovom prilikom izrazila razumijevanje spram interesa i brige jedinica lokalne samouprave vezano uz potporu razvoju poljoprivrede na njihovim područjima te najavila kompenzacijsku potporu za prijelazno razdoblje za one koji su izgubili pravo na potporu za područja s ograničenjima ili promijenili status iz područja sa značajnim ograničenjima na područja s posebnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju, u iznosu potpore koji neće biti manji od one koju bi primili u ovoj financijskoj perspektivi.

  Važnost raspisivanja natječaja za zakup zemljišta

U cilju otklanjanju prepreka za podrobniju analizu ograničenja područja za poljoprivrednu proizvodnju, najavljene su dodatne analize, ažuriranje podataka i pedoloških karata, ali i pojedinačno sagledavanje slučajeva i po potrebi dodatne konzultacije sa zainteresiranim predstavnicima jedinicama lokalne samouprave. U više navrata stavljen je i u ovom kontekstu naglasak na važnost raspisivanja natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, s obzirom na to da je jedan od kriterija pri određivanju područja s ograničenjima upravo površina poljoprivrednog zemljišta koja se nalazi u području s ograničenjem za poljoprivrednu proizvodnju.

Uzimajući u obzir važnost potpora za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnu kao dodatne potpore dohotku, cilj Ministarstva je zajedno s njima analizirati situaciju i izraditi prijedloge unapređenja, koje će Republika Hrvatska iznijeti i Europskoj komisiji.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Prethodni članakU Gudovcu dodijeljeni 5,6 milijuna eura vrijedni ugovori iz Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakPrilika za lokalne poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.