Državama članicama omogućeno je da kroz izravna plaćanja pojačaju potpore regijama u kojima su uvjeti teži, piše u zajedničkom strateškom agro dokumentu.
Neispunjena obećanja
Je li smanjenje visine izravnih plaćanja, odnosno iznosa poticaja poljoprivrednicima, kao i nejasnoće oko razloga za smanjenje, sastavni dio te reforme, poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj nije jasno. Ministar poljoprivrede, Davor Romić u travnju je u intervjuu u Gospodarskom listu izjavio da neće biti smanjenja „ izravnih plaćanja“ i da je za izravna plaćanja u poljoprivredi proračunom za 2016 godinu osigurano 2,6 milijarde kuna, kao i da će isplate za proizvodnu 2015. godinu biti na razini isplata za proizvodnu 2014. godinu, od čega je iz EU fonda osiguran ukupan iznos od oko 1.7 milijardi (51,11% od ukupne omotnice). Zaključno s potporama za proizvodnu 2015., te s predujmom za 2016. od 776 milijuna kuna, poljoprivrednicima bi trebalo u ovoj godini biti isplaćeno ukupno 3,4 milijarde kuna iz nacionalnog i proračuna EU, odnosno 2,65 milijardi kuna za izravna plaćanja, a 596 milijuna kuna dostupnih kroz IAKS mjere ruralnog razvoja (Integrirani administrativni i kontrolni sustav za plaćanja u poljoprivredi). Međutim, početkom srpnja još uvijek nije bila jasna situacija oko isplate poticaja. Mnogi novac još nisu dobili, a oni kojima je isplaćen, razočarani su iznosom, umanjenim u prosjeku za 40%.
Pripremaju li se veliki prosvjedi zemljoradnika?
Radi nejasne situacije oko isplate, ali i zbog dosta smanjenih isplaćenih poticaja, Petar Pranjić iz Čeminca, jedan od većih poljoprivrednih proizvođača pivarskog ječma, borac za prava zemljoradnika, ujedno predsjednik udruge Baranjska brazda, najavio je sredinom srpnja prosvjedni marš traktorima u Zagreb. Povod prosvjeda je što se Ministarstvo poljoprivrede ne očituje o razlozima bitno umanjenih iznosa isplaćenih poticaja i o nepoznatom datumu isplate ostatka novaca. Petar Pranjić je rekao za Gospodarski list da su poljoprivrednici u ovom slučaju prevareni za cijelu jednu milijardu kuna. Na svom primjeru objasnio je da je zakinut za 1.470 kuna po hektaru, a na njegovih obrađenih i zasijanih 78 hektara to je 60 tisuća kuna manje nego prethodne godine. Po njegovim riječima, ministarstvo poljoprivrede obmanulo je zemljoradnike, najavljujući čak 250 milijuna kuna više novaca za poticaje, pogotovo mladim poljoprivrednicima. Predsjednik udruge Baranjska brazda dobio je informacije da su veliki poljoprivredni sustavi, odnosno tvrtke, još u ožujku dobili svoje poticaje i to u cjelokupnom iznosu, jednokratno.
“Ne poštuje nas ni vlastita država”
Nisu zadovoljni ni seljaci u Vukovarsko srijemskoj županiji, pogotovo oni koji su se „okrenuli“ proizvodnji sjemenskih sorti krumpira, luka, začinske paprike. Zolika Račman iz sela Čakovaca, nedaleko Vukovara, vrlo je rezigniran postupanjem države prema poljoprivrednicima, pogotovo onima koji nastoje proizvesti sjeme domaćih sorti, kako bi smanjili troškove uvoza sjemenskih proizvoda, ali i dali veću razinu sigurnosti održive proizvodnje hrane. Njegov OPG je uskraćen za oko 45 tisuća kuna poticaja, u odnosu na prošlu godinu, koliko do sada pokazuje njegovo računovodstvo, iako Zolika smatra da će u konačnici iznos uskrate biti još veći. Žetva je u tijeku, ne smijemo propustiti niti jedan lijepi dan, žurimo se da pokupimo i poberemo prije neke iznenadne oluje, radimo na poljima i po 16 sati na dan, a na kraju nas ne poštuje ni vlastita država. Mladi koji žele raditi u poljoprivredi, kao što je slučaj u našem OPG, unaprijed znadu da ih čeka teška bitka, rezigniran je poljoprivrednik Račman. Osim što su zemljoradnici u lošoj financijskoj situaciji, poneki čak nemaju ni za gorivo, teškoće im predstavljaju trgovački lobiji. Na primjer, za moj krumpir trgovci mi ponude jednu i pol kunu, a oni ga dalje prodaju za tri i pol kune, za kukuruz šećerac mogu dobiti jednu kunu, a trgovci ga predamnom prodaju dalje za dvije kune, nabrojio je Zolika Račman nepravedan odnos preprodavača, odnosno „trgovačkih posrednika“.
