""Uporaba osobne zaštitne opreme i njezino stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj regulirani su s više zakonskih propisa. Zakon o zaštiti na radu propisuje da u slučajevima kada pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama nije moguće otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i skrbiti da ih radnici koriste pri radu, te je dužan osigurati da ona u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava implementira EU direktivu 89/656 o minimalnim zahtjevima koje mora ispunjavati osobna zaštitna oprema da bi ostvarila svoju svrhu. Ovaj pravilnik propisuje opće obveze poslodavca u svezi osobne zaštitne opreme koju radnici koriste pri radu, te obvezu poslodavca glede njezine ocjene i izbora, obavještavanja, savjetovanja i suradnje s radnicima. Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme donesen je temeljem Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 20/10.), a u njemu je implementirana EU direktiva 89/686 koja propisuje bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve kojima osobna zaštitna oprema mora udovoljavati, radi osiguranja zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika, te osiguranja jednakih uvjeta za stavljanje na tržište, uporabu i slobodno kretanje u svim zemljama Europske unije. Kad govorimo o uporabi odgovarajuće osobne zaštitne opreme prilikom korištenja pesticida, obveza njezine uporabe i kazne za nepridržavanje ove obveze propisane su u Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14.) (u daljnjem tekstu Zakon).

Korisnik osobne zaštitne opreme

Svrha ovoga Zakona je, između ostalog, postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi. Kao jedna od mjera zaštite zdravlja primjena je odgovarajuće osobne zaštitne opreme od strane korisnika pesticida. Zakon u članku 3. pojam „korisnik“ definira kao osobu koja koristi pesticide, (pa ih dalje dijeli na profesionalne korisnike, profesionalne korisnike za profesionalnu namjenu, neprofesionalne korisnike, distributere i savjetnike). Istim propisom, u članku 20., propisano je da korisnici pri tretiranju moraju koristiti odgovarajuća sredstva za osobnu zaštitu i posebna zaštitna sredstva, te strojeve za primjenu pesticida i opremu u skladu s uputama na etiketi ili rješenju o registraciji i dozvoli pojedinog pesticida ovisno o pesticidu i metodi tretiranja koju primjenjuju. Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja poljoprivredna inspekcija.

Kazne za korisnika pesticida koji obavlja tretiranje, a ne koristi odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu su vrlo visoke: za pravnu osobu kreću se između 20.000,00 do 50.000,00 kuna, od 3000,00 do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, a od 5000,00 do 20.000,00 kuna za fizičku osobu obrtnika. Za fizičku osobu (profesionalne i neprofesionalne korisnike) kazne se kreću od 2000,00 do 15.000,00 kuna.

Novčane kazne

U slučaju nepoštivanja odredbi Zakona u članku 33., stavak 1), točka 17. propisane su novčane kazne. U slučaju učestalih neispunjavanja uvjeta iz članka 20. ovoga Zakona (nenošenje odgovarajuće osobne zaštitne opreme prilikom uporabe pesticida) osim novčanih kazni inspekcija predlaže da se ovlaštenom predavaču i obveznicima izobrazbe ukine iskaznica ili smatra nevažećom. Ako korisnik nepravilno koristi pesticid, što podrazumijeva i nekorištenje osobne zaštitne opreme ili korištenje neodgovarajuće osobne zaštitne opreme, inspektor mu može zabraniti uporabu pesticida. Kazne jesu velike, međutim kad razmislimo o mogućim posljedicama po zdravlje, jasno je zašto su takve i ne zaboravimo da su gotovo sva otrovanja u poljoprivredi posljedica nepravilnog rukovanja pesticidima, tj. nenošenja ili nošenja neodgovarajuće osobne zaštitne opreme i nepridržavanja pravila osobne higijene

""

Prethodni članakOtpornost sorte loze Regent
Sljedeći članakPovlačenje i opoziv proizvoda: Oslić bez glave-Hoki
Zlatko Šarić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (mehanizacija), radi kao viši stručni savjetnik u Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Zlatko Šarić (rođen 1968. g. u Zagrebu) diplomirao je 1995. g. na Agronomskom fakultetu (smjer mehanizacija poljoprivrede) Sveučilišta u Zagrebu. Do 2009. kontinuirano radi u struci (u tvornici stočne hrane „Poljoprerada“ i tvrtki „Agrariacoop“ kao tehnolog proizvodnje, te kao savjetnik u prodaji u poljoljekarnama „Mladencommerce“ i „Banić promet“ ).p> Godine 2009. zapošljava se u „Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu“, polaže ispit za stručnjaka za zaštitu na radu gdje i sada radi kao viši stručni savjetnik u zaštiti na radu.