Zbog primjene novog modela izravnih plaćanja od proizvodne 2015. godine, mnogi su korisnici potpora izrazili potrebu detaljnijeg uvida u novi sustav izračuna i raspodjele sredstava. Iako je novi model usvojen još 2014. godine, ovo je prva godina obračuna i isplata potpora po tom modelu, a za proizvodnu 2015. godinu. Ministar Romić naložio je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju analizu isplaćenih potpora za proizvodnu 2014. i proizvodnu 2015. godinu kako bi se na konkretnim primjerima različitih tipova gospodarstava moglo doći do zaključka koji su proizvođači i koje proizvodnje dobili više, a koji manje potpora po novom modelu, te je stoga održana konferencija za medije na kojoj su bile predstavljene analize isplate potpora za proizvodnu 2015. godinu.
Ne postoji idealan model – Novi model je dio Zajedničke poljoprivredne politike i mora se primjeniti, a koliko je neki model dobar ili loš pokazat će rezultati, no, idealan model ne postoji. IAKS mjere značajno su povećane, ekološka je proizvodnja dobila značajno više nego do sada. Trenutno se analiziraju i učinci greening. Bilježi se i povećanje ugara kojih je 35.000 ha više nego je površina pod voćnjacima. V.d. ravnatelja Agencije, Ivan Macanić, na upit koliko ima velikih sustava uključenih u potpore, spomenuo je kako se nebi trebalo govoriti o velikim ili malim sustavima, već o povijesnim pravima, no može se reći kako su primjenom novog modela veći proizvođači dobili manje.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je za proizvodnu 2015. godinu osigurano u proračunu oko 300 milijuna kuna više sredstava namijenjenih poljoprivrednim proizvođačima nego godinu ranije kad je bilo ukupno 3,08 milijarde kuna. Iz EU blagajne za 2015. godinu RH povlači ukupno 2 milijarde kuna samo za izravnu potporu, što je 530 milijuna kuna više novca iz fondova nego 2014. godine. Refundacije isplaćenog novca Agencija za plaćanje s Europskom komisijom radi na mjesečnoj bazi.
Koje su razlike?
Razlika u odnosu na proizvodnu 2014. jest novi model izravnih plaćanja koji se sada po prvi puta primjenjuje u praksi, a definiralo ga je ministarstvo za mandata Tihomira Jakovine. Novi model izravnih potpora nastao je kao posljedica primjene Zajedničke poljoprivredne politike u ovom programskom razdoblju i primjenjuje ga cijela EU. Valja istaknuti kako sve zemlje imaju više ili manje problema s njegovom primjenom, jer iziskuje potpuno nove izračune, računalne aplikacije i metodologiju od svih do sada primjenjivanih modela. Jedan od temeljnih elemenata i ciljeva reforme izravnih plaćanja u okviru ZPP EU u tekućem programskom razdoblju je ujednačavanje vrijednosti prava na plaćanja do 2019. zbog čega se u razdoblju od 2015.-2019. primjenjuje obvezan postupak konvergencije koja podrazumijeva da se onim korisnicima čije je početna vrijednost prava viša od nacionalnog prosjeka (168 eura/ha), stvarna vrijednost postupno smanjuje do 2019., a onima čija je početna vrijednost manja, stvarna se povećava u istom razdoblju. Na taj način će se do 2019. značajno smanjiti velike razlike među vrijednostima prava.
Tko dobiva manje, a tko više?
Glavni razlozi za smanjenje potpora su poljoprivrednici s inicijalno velikim vrijednostima prava – mali broj hektara s velikim povijesnim pravima – učinak konvergencije radi ujednačavanja vrijednosti prava. Veće smanjenje je što je veća razlika između inicijalne vrijednosti prava u 2015. i prosječne nacionalne vrijednosti. Manje dobivaju i poljoprivrednici koji nisu korisnici proizvodno vezanih potpora (krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, tov, krmno proteinski usjevi, voće, povrće, šećerna repa). Jedan od razloga smanjenja je i uključenje u sustav izravnih plaćanja novih 124.568 ha, te poljoprivrednika koji nisu korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja: agrookolišne mjere (nove potpore), ekološka proizvodnja – povećanje jedinične vrijednosti, te područja s ograničenjima – proširenje područja i povećanje jediničnih vrijednosti. Više dobivaju mali poljoprivrednici s malim brojem ha (bez povijesnih prava) – preraspodijeljeno plaćanje za prvih 20 ha, mladi poljoprivrednici s manjim brojem ha (bez povijesnih prava) – potpora za prvih 50 ha, poljoprivrednici koji koriste proizvodno vezane potpore vezane uz tekuću proizvodnju (krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, tov, krmno proteinski usjevi, voće, povrće, šećerna repa) – jedinično veći iznosi u odnosu na 2014. godinu. Povećanje dobivaju i poljoprivrednici s rastućom konvergencijom – oni koji u 2014. g. nisu imali posebna prava ili regionalna prava povećane vrijednosti temeljem referentne 2011.-2012., zatim uključenje u 2015. novih 10.348 poljoprivrednika, poljoprivrednici koji koriste IAKS mjere ruralnog razdoblja : agrookolišne mjere, ekološka proizvodnja i područja s ograničenjima. Tehnički ministar Romić na konferenciji za novinare, rekao je kako su hrvatski mljekari u lošijem položaju u odnosu na svoje kolege iz drugih EU zemalja. Spomenuo je kako je osiguran i predujam od 776 milijuna kuna, a u dogovoru s APPRRR želi da poljoprivrednici u realnom vremenu dobiju sve informacije o dobivenim potporama, kako bi mogli planirati svoju proizvodnju. Također, spomenuto je kako je rok za izmjenu potpora završio s 1.8. ove godine. Nužno je riješiti komunikacijski kanal, te da RH utvrdi svoje ciljeve i strategiju. Iako se čini da je mljekarski sektor na koljenima, valja istaknuti da je u 2014. godini osigurano 45 milijuna kuna za mliječne krave, ta potpora sada iznosi 124 milijuna kuna. Zaključak je kako u mljekarskom sektoru nisu toliki problem potpore, koliko pad cijene mlijeka.
Glavni ciljevi i analize potpora
Glavni ciljevi reforme izravnih plaćanja su mjere potpore za poljoprivrednu praksu koja pozitivno utječe na klimatske promjene i okoliš (Zeleno plaćanje), veća briga o malim i mladim poljoprivrednicima (potpore za Malog poljoprivrednika, Preraspodijeljeno plaćanje, potpore za Mladog poljoprivrednika), sljedeći cilj je izjednačavanje prava na plaćanja poljoprivrednicima (konvergencija), te zaštita pojedinih ugroženih sektora (Proizvodno vezane potpore). Na kraju, analizom potpora u 2014.- 2015. 53.109 poljoprivrednih gospodarstava je dobilo veće iznose potpora u odnosu na prošlu godinu – ukupno 51% od omotnice, 34.2015 PG-a je dobilo manje iznose potpora – ukupno 45% od omotnice, dok je 11.896 PG-a dobilo jednake iznose potpora – ukupno 4% od omotnice.
DETALJAN OPIS I GRAFIČKI PRIKAZ S KONKRETNIM PRIMJERIMA OBRAČUNA IZRAVNIH PLAĆANJA
MLADA VOĆARICA
Ovo je primjer izračuna isplate za poljoprivrednicu mlađu od 40 godina koja je obrađivala poljoprivredno zemljište od 10 hektara u 2014. i 2015. godini, a svih 10 hektara prihvatljivo je za plaćanje (kontrolom nisu utvrđene nepravilnosti).
Za proizvodnu 2014. godinu temeljem zahtjeva za potporu za 10 hektara zemljišta ostvarila je 10 regionalnih prava na plaćanja s iznosom od 399 eura po pravu. Tih 399 eura je maksimalna vrijednost potpore predviđena za 2014. godinu, pa je za 10 hektara taj iznos ukupno bio 3.990 eura, odnosno 30.501 kuna. Međutim, na račun poljoprivrednice isplaćeno je 80% tog iznosa (odnosno 24.400 kune) sukladno raspoloživoj financijskom omotnici za izravna plaćanja (NN 154/14). Za proizvodnu 2014. godinu nije bilo dodatne potpore za mlade poljoprivrednike, niti proizvodno vezane potpore za voće.
Za proizvodnu 2015. godinu ista poljoprivrednica prijavljuje jednaki broj hektara (10) poljoprivrednog zemljišta koje obrađuje. Dodjeljuju joj se prava na plaćanja prema novom izračunu: Broj ukupne vrijednosti prava iz 2014. godine (3.999 eura) množi se s 0,41 (fiksnim postotkom propisan na EU razini) te dijeli s brojem prijavljenih hektara zemljišta na zahtjevu za potporu za proizvodnu 2015. godinu. Dobiva se iznos od 163,59 eura vrijednosti jednog prava na plaćanje. S obzirom da je taj iznos manji od prosječne nacionalne vrijednosti prava na plaćanja (koja iznosi 169 eura), za gospodarstvo ove poljoprivrednice primjenjuje se rastuća konvergencija – povećavanje prava radi približavanja nacionalnoj vrijednosti prava. To se primjenjuje na način da se 163,59 eura uvećava za 1,80 (što čini trećinu razlike između početne vrijednosti prava i prosječne nacionalne vrijednosti prava). Uvećanje prava za 1,80 eura ne primjenjuje se odmah u prvoj godini (2015.) nego se postupno uvećava kroz 5 godina (do 2019. godine, do kad traje programsko razdoblje). Dakle, 1.80: 5 = 0,36 eura, što znači da se osnovna vrijednost prava od 163,59 eura za svaku godinu od 2015.-2019. uvećava za 0,36 eura. Tako dobivamo vrijednost jednog prava za 2015. – u iznosu od 163,95 eura. Ta vrijednost će za proizvodnu 2016. godinu iznositi 164,31 euro, a u 2019. godini bit će 165,39 eura. Dakle, osnova za izračun potpore za 2015. godinu je 163,95 eura vrijednosti jednog prava. Taj iznos od 163,95 eura se množi s tečajem (koji je za 2015. godinu iznosio 7,64 kune), te s 10 (hektara) i 0,8 (80% isplate, sukladno raspoloživoj financijskoj omotnici za izravna plaćanja; NN 44/15). Tako dolazimo do izračuna OSNOVNOG PLAĆANJA od 10.026 kuna. ZELENO PLAĆANJE se računa tako da iznos vrijednosti prava na plaćanje množimo s 0,7 (jer je vrijednost Zelenog plaćanja 70% Osnovnog plaćanja) i s brojem prihvatljivih hektara, te dobivamo iznos od 7.018 kuna. Kao i svi drugi poljoprivrednici, ova korisnica ostvaruje i PRERASPODIJELJENO PLAĆANJE koje se svima dodjeljuje za prvih 20 hektara, a za 1 hektar isplaćuje se 470 kuna. Znači 470 x 10 (hektara)= 4.700 kuna S obzirom da na svih 10 hektara ova poljoprivrednica uzgaja voće, ostvaruje i PROIZVODNO VEZANU POTPORU ZA VOĆE koja za 1 hektar iznosi 1.330 kuna, pa za 10 hektara dobiva 13.300 kuna. Ova je poljoprivrednica mlađa od 40 godina, pa ostvaruje dodatnu potporu za MLADE POLJOPRIVREDNIKE koja za 1 hektar iznosi 809 kuna, pa joj je na račun isplaćeno još 8.090 kuna. Kad zbrojimo sve navedene vrste potpore (Osnovno, Zeleno, Preraspodijeljeno plaćanje, Mlade i Voće) ova je korisnica za proizvodnu 2015. godinu ostvarila 43.103 kune, dok je u prethodnoj godini za istu proizvodnju dobila 24.400 kuna.
STOČAR
Ovo je primjer izračuna isplate za poljoprivrednika (stočara) koji je stariji od 40 godina i koji je u 2014. i 2015. zatražio potporu za 100 hektara zemljišta i 300 mliječnih krava. Svi prijavljeni hektari i sva grla stoke prihvatljivi su za potpore (kontrolom nisu utvrđene nepravilnosti).
Za proizvodnu 2014. godinu vrijednost njegova jednog prava na plaćanja bila je 1.616 eura. Ta vrijednost prava izračunata je temeljem dva kriterija (povijesno pravo zbog proizvodnje mlijeka u 2011. godini i regionalnog prava za sve poljoprivrednike koje je iznosilo 399 eura po hektaru). Naime, u 2011. godini ovaj je poljoprivrednik isporučio 1.856.134 litre mlijeka koje smo pomnožili s 0,5 kuna po litri i dobili iznos od 928.067 kuna (ili 121.762 eura). Taj iznos smo podijelili sa 100 hektara zemljišta i dobili 1.217 eura za jedno povijesno pravo. Tom povijesnom pravu pridodali smo iznos regionalnog prava od 399 eura po hektaru i dobili konačnu vrijednost jednog prava na plaćanja za 2014. godinu: 1.217 + 399 = 1.616 eura. Vrijednost jednog prava na plaćanja u iznosu od 1.616 eura množimo sa 100 (hektara) pa je poljoprivredniku za zemljište pripalo 161.600 eura. Za 300 grla stoke ovaj je stočar ostvario 1.475 kuna po grlu (temeljem nekoliko vrsta potpora u 2014. godini) odnosno ukupno 442.500 kuna. Dakle, ukupno je ovom poljoprivredniku za 2014. godinu isplaćeno 1,67 milijuna kuna.
Za proizvodnu 2015. godinu ovaj je poljoprivrednik prijavio istih 100 hektara zemljišta (od toga 20 hektara pod krmnim proteinskim usjevima) i 300 grla mliječnih krava. Vrijednost njegovog prava na plaćanje izračunali smo na sljedeći način. Broj maksimalne vrijednosti prava iz 2014. godine (161.600 eura) množi se s 0,41 (fiksnim postotkom propisan na EU razini), te dijeli s brojem prijavljenih hektara zemljišta na zahtjevu za potporu za proizvodnu 2015. godinu (100). Dobili smo iznos vrijednosti prava od 662,56 eura po hektaru. S obzirom da je taj iznos veći od prosječne nacionalne vrijednosti prava na plaćanja (koja iznosi 169 eura), za gospodarstvo ovog poljoprivrednika primjenjuje se padajuća konvergencija – umanjenje prava radi približavanja nacionalnoj vrijednosti prava. Od vrijednosti prava (662,56) oduzima se prosječna nacionalna vrijednost prava (169) i dobiva se iznos od 493,56 eura. Taj se broj množi sa 0,53 (koeficijent proporcionalnog smanjenja) i dobiva umnožak od 263,02 eura.
Umanjenje prava za 263,02 eura ne primjenjuje se odmah u prvoj godini (2015.) nego se postupno umanjuje kroz 5 godina (do 2019. godine, do kada traje programsko razdoblje). Dakle, 263,02: 5 = 52,6 eura, što znači da se osnovna vrijednost prava od 662,56 eura za svaku godinu od 2015.-2019. umanjuje za 52,6 eura. Tako dobivamo vrijednost jednog prava za 2015. – u iznosu od 609,96 eura. Ta vrijednost će za proizvodnu 2016. godinu iznositi 557,36 eura, a u 2019. godini bit će 399,56 eura. Dakle, osnova za izračun potpore za 2015. godinu je 609,96 eura. Kad smo dobili vrijednost prava na plaćanja za 2015. godinu (609,96 eura) nastavljamo s izračunom OSNOVNOG PLAĆANJA. Iznos od 609,96 eura se množi s tečajem (koji je za 2015. godinu iznosio 7,64 kune), te sa 100 (hektara) i 0,8 (80% isplate, sukladno raspoloživoj financijskoj omotnici za izravna plaćanja; NN 44/15). Tako dolazimo do izračuna OSNOVNOG PLAĆANJA od 373.027 kuna. ZELENO PLAĆANJE se računa tako da iznos OSNOVNOG PRAVA (609,96 eura) množimo s 0,7 (jer je vrijednost Zelenog plaćanja 70% Osnovnog plaćanja) i dobivamo iznos od 426,97 eura po hektaru. Taj iznos od 426,97 množimo s tečajem za 2015. godinu (7,64 kn) te s brojem hektara (100) i s 0,8 (80% isplate, sukladno raspoloživoj financijskoj omotnici za izravna plaćanja). Iznos zelenog plaćanje ukupno je 261.117 kuna. Kao i svi drugi poljoprivrednici, ovaj korisnik ostvaruje i PRERASPODIJELJENO PLAĆANJE koje se svima dodjeljuje za prvih 20 hektara, a za 1 hektar isplaćuje se dodatnih 470 kuna. Znači 470 x 20 (hektara)= 9.400 kuna Obzirom da na svih 20 hektara ovaj poljoprivrednik uzgaja krmne proteinske usjeve, ostvaruje i PROIZVODNO VEZANU POTPORU ZA KRMNE PROTEINSKE USJEVE koja za 1 hektar iznosi 1.440 kuna, pa za 20 hektara dobiva dodatnih 28.800 kuna. Dakle, ukupno za potporu po površini (zemljište) ovaj korisnik je dobio 672.344 kune. Nadalje, za 300 grla krava ovaj korisnik dobio je sljedeće isplate: Za potporu za KRAVE U PROIZVODNJI MLIJEKA osigurano je 1.649 kuna po grlu, pa je ovaj korisnik za 300 grla ostvario 494.700 kuna u okviru ove potpore. Za Državnu pomoć za mliječne krave osigurano je 645 kune po grlu, pa je ovaj korisnik za 300 grla ostvario 193,500 kuna u okviru ove potpore. Dodatna potpora za krave u proizvodnji mlijeka za 2015. godinu odobrena je kao Interventna potpora stočarima od strane Europske komisije, pa je svako grlo ostvarilo dodatnu potporu od 367 kuna, što za 300 grla ovog poljoprivrednika iznosi ukupno 110.100 kuna. Dakle, ukupno za potporu za stoku (krave) ovaj korisnik je dobio 798.300 kuna. Kad se zbroje potpore za površinu i za stoku, ovaj je korisnik za proizvodnu 2015. godinu dobio 1,47 milijuna kuna, što je 200.000 kuna manje nego što je dobio u 2014. godini.
