Jedan vic kaže da su se pred sucem našla dva poljoprivrednika koji su se sporili oko međe. Sudac pogleda i upita ih: „Gospodo, pa zar se stvarno sudite oko 30 cm međe?“. Jedan od njih mu odgovori: „Je, gospo’n sudac, a jel’ vi znate koliko je to duboko?“. Naravno, ako je moguće, treba nastojati postići dogovor izvan suda. Posao suca je da da dosudi i presudi, ali znate li što rade sudski vještaci za poljoprivredu?
Alan Đozić, stalni sudski vještak za poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta, zaštitu okoliša i otpad u poljoprivredi, prisegnuo je za tu odgovornu i časnu dužnost pri Županijskom sudu u Sisku 2001. godine, a aktivnosti sudskog vještaka obavlja kroz uslužni obrt Alan Đozić Consulting i kao pravna osoba kroz tvrtku Abeceda agro d.o.o. sa sjedištem u Sisku. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka (danas Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja, dalje HDSVIP) od 2003. godine. Od 27.4.2023. godine preuzima dužnost Voditelja strukovnog odbora za agronomiju i šumarstvo.
U svojoj karijeri pripremio je i izradio više od 5000 vještačkih nalaza i procjembenih elaborata. Održao je brojna informativna, edukativna i stručna izlaganja, objavio je i nekoliko radova. Sudjelovao je i kao član u povjerenstvu za izradu Pravilnika o postupku i mjerila za izradu projekta komasacije i za druga mjerila iz područja utvrđivanja vrijednosti zemljišta za komasaciju pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske. Stoga je Alan Đozić prava adresa za razgovor o sudskim vještacima za poljoprivredu i njihovoj ulozi u Programu komasacije poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj do 2026.godine.
- Gospodine Đozić, čime se sve bave sudski vještaci i koliko ima sudskih vještaka za poljoprivredu u RH?
-Prema zakonskoj i podzakonskoj regulativi definirano je da su Stalni sudski vještaci osobe koje na temelju svoga stručnog znanja na zahtjev pravosudnih tijela ili za potrebe postupaka pred pravosudnim tijelima izrađuju vještački nalaz i mišljenje (vještačenje) odnosno procjenu kada je to potrebno radi utvrđivanja ili razjašnjenja činjenica koje se utvrđuju u postupku.
-I to je tako, ali zvuči dosta suhoparno i jednostavno. Bitno je naglasiti da sudski vještaci i procjenitelji imaju vrlo važnu ulogu u istraživačkom smislu i to posebno određene struke u koje svakako spada i poljoprivreda. Naime, samo ću napomenuti da sudski postupci traju i po nekoliko godina. Predmet vještačenja u poljoprivredi najčešće podrazumijeva tlo, biljnu sastojinu i/ili/ životinje koje se u naravi mijenjaju na dnevnoj bazi. Pretpostavljam da možete i sami zamisliti koliko je to kompleksan i studiozan posao i koliko istraživačkog, odnosno analitičkog rada zahtijeva.
–Naravno tu je potrebno i poznavanje vjerojatnosti, statistike, kemijskih reakcija, genetičkih potencijala te kontinuirano praćenje trendova, a što osobno koristim i „kapitaliziram“ stečenim znanjima iz matematičke gimnazije, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stalnom nadogradnjom kroz kontinuirano učenje i usavršavanje.
–Uglavnom, sudski vještaci za poljoprivredu, bave se, najčešće, procjenom šteta na usjevima i nasadima te vrijednosti poljoprivrednog zemljišta za potrebe banaka, osiguravajućih društava, JLS, fizičkih i pravnih osoba, lovačkih udruga i sl. Određeni dio sudskih vještaka za poljoprivredu profilirao se za izvlaštenja u infrastrukturnim i građevinskim zahvatima. Najmanji broj mojih kolega sudjeluje i radi na sudskim predmetima.
- Ima li dovoljno sudskih vještaka za poljoprivredu?
–Prema mom mišljenju, danas sudskih vještaka za poljoprivredu u RH nema dovoljno.
–Prema statističkim podacima i dostupnim registrima razvidno je da nemamo jedinstvenu bazu podataka stalnih sudskih vještaka i da se vode pod različitim nazivima. Naime, ono što nikako ne mogu shvatiti je da i dalje u službenoj i javnoj komunikaciji nailazimo na termine „poljoprivreda i ratarstvo“, „poljoprivreda i stočarstvo“, „poljoprivreda i ribarstvo“, „poljoprivreda i poljodjelstvo“ ili „agronomija i poljoprivreda“? Dakle i ovim putem naglašavam – molim da se definira jedan termin Poljoprivreda ili Agronomija. Sve ostalo su grane koje stalni sudski vještak za poljoprivredu može i mora pokrivati svojim stručnim znanjem i kontinuiranim usavršavanjem.
–Uostalom, zato je i bitno da se mora proći stručno usavršavanje uz mentora s iskustvom i znanjem kako bi se nadogradila znanja i vještine „pripravnika“ odnosno budućeg stalnog sudskog vještaka. To usavršavanje je HDSVIP godinama uspješno i profesionalno provodilo te „proizvodilo“ kvalitetne sudske vještake za poljoprivredu. Kako će to biti sada, kada je ingerenciju nad imenovanjem preuzelo Ministarstvo uprave i pravosuđa, nemam saznanja, a s naslova što nas, mentore i Društvo, kao ni strukovni odbor, još nitko nije kontaktirao po tom pitanju.
–Prema podacima Sudačke mreže (http://www.sudacka-mreza.hr/vjestaci.aspx), stalnih sudskih vještaka za poljoprivredu ili neku od grana poljoprivrede ima 156. Popis stalnih sudski vještaka (https://mpu.gov.hr/otvoreni-podaci/24346) ih navodi 115, dok HDSVIP u svom članstvu ima 99 stalnih sudskih vještaka za poljoprivredu s opaskom da ne mora svaki stalni sudski vještak biti i član HDSVIP, iako smo mi Društvo s najvećim brojem članova sudskih vještaka i već se niz godina, preko predsjednice, gospođe Melite Bestvine i suradnika, „borimo“ za Zakon o stalnim sudskim vještacima i Komoru stalnih sudskih vještaka, a kako je to uređeno u nizu drugih zemalja u okruženju i EU.
Prednosti i nedostaci
- Koje su prednosti, a koji su mogući nedostaci u svakodnevnim poslovima sudskih vještaka za poljoprivredu?
–Vrlo interesantno i kompleksno pitanje gdje je odgovor individualan. Naime, moram se unaprijed ograditi i podvlačim da ovo mogu odgovoriti samo sa svog aspekta i ne generaliziram, a s naslova osobnih afiniteta, percepcije i pristupa. Prednost je što radim ono što volim i u čemu uživam, prvenstveno jer sam znatiželjan, svašta me zanima, nemam predrasuda, uporan sam i vodim se uvijek razmišljanjem „zanima me kako može“, a ne, „kako ne može“.
–S druge strane, stalno sam u prirodi, na zraku, puno se krećem i srećem, odnosno, upoznajem izuzetno veliki broj ljudi, a sudjelujem, u konačnici, donošenju određenog rješenja, odluke i/ili zaključka, jer nekako ne volim koristiti riječ presuda. Naravno, prednosti su i određena satisfakcija uspješno riješenim predmetom te financijska korist koju ostvarujete svojim radom i zalaganjem.
–Tu, nažalost, moram napomenuti da je vrijednost radnog sata, visokoobrazovanog stalnog sudskog vještaka = € 9,45 (70,00 kn), a Vi usporedite s nekim drugim satnicama, s obzirom da ne želim podcijeniti niti jedan drugi posao, odnosno struku.
Mogući nedostaci vidljivi su kroz nejasne zadatke koje sudski vještak dobije od Naručitelja, ma tko to bio. Vrlo često se od vještaka očekuju određeni zaključci, nerealne procjene i odstupanje od zadatka, a što nam ne dopušta zakonska regulativa, kao niti moralni i stručni pristup. Tada se postupak, nažalost, produžuje jer zahtijeva, ako je to moguće, određene izmjene i dopune, što opet, iziskuje nov dodatni angažman vještaka, nove troškove i sl., a isti u pravilu ne budu priznati.
–Također mogući nedostaci su nam umanjenje naših računa (nagrada) koje je vrlo često neosnovano i nekorektno, a s obzirom na uloženi trud i sredstva u tijeku pripreme i obavljanja očevida na određenoj lokaciji te pripreme i izrade vještačkih nalaza. Sljedeći mogući nedostatak je neprimjereno ponašanje stranaka na očevidu ili raspravi, gdje vas možda malo manje iskusan sudac ili voditelj postupka ne zaštiti pa morate vrlo staloženo, stručno i profesionalno zadržati svoj stav i obraniti svoj nalaz i mišljenje. I konačno, s obzirom da svi radimo svoj posao za određenu naknadu, jedan od realnih nedostataka je dugo vremensko razdoblje od predaje naših vještačkih nalaza do isplate, a u čemu prednjače stečajni postupci.
- Možete li navesti neki zanimljiv primjer ili anegdotu za vrijeme obavljanja posla sudskog vještaka?
–Vjerovali ili ne, svaki predmet ima barem jednu zanimljivu anegdotu bilo u spisu bilo za vrijeme očevida. Nekada vam se plače, nekada bi se slatko nasmijali, ali sve je to život i nešto nosi sa sobom. Da samo vidite za što se sve ljudi sude…
–Međutim, jedna anegdota mi se urezala u sjećanje jer je sve sretno završilo. Naime u jednom sudskom spisu bilo je potrebno obaviti očevid i procijeniti štetu od divljih svinja na usjevu kukuruza koja i nije bila nešto velika, ali je odnos poljoprivrednika i lovačkog društva bio bitno narušen i prevladavao je subjektivni pristup stranaka. Hodajući od mjesta gdje smo parkirali vozila do predmetne parcele gdje je bila šteta, naišli smo na stado krava na pašnjaku i rubnom voćnjaku, a sve u vlasništvu dotičnog poljoprivrednika. Stranke su suzdržane, malo ljute, malo se prepiru, sutkinja i ja ih umirujemo, okrećemo na opušteniju atmosferu…, sve će se riješiti i u jednom trenutku ugledamo jednu kravu kako joj ide pjena na usta, kašlje, uplašena i ide prema na nama.
–Vrlo brzo smo ustanovili da je krava „usisala“ jabuku i da joj je stala u jednjaku. Svi smo se ustrčali, angažirali da pomognemo, a mene, pošto sam imao najtanju ruku, zapalo da izvadim jabuku iz jednjaka. Tako i bi. Krava sretna, nastavila na pašnjak, svi se pomirili, poljoprivrednik automatski odustao od tužbe, ja se odrekao troškova, lovci obećali obeštetiti poljoprivrednika određenom količinom kukuruza, sutkinja donijela rješenje da se postupak obustavlja i svi otišli na rakijicu i kavicu, sretni i zadovoljni.
(nastavlja se)…
