Kako da mi budemo uspješni, kad na 18 poljoprivrednika u Hrvatskoj, kako sam izračunao, dođe jedan zaposleni u nekoj poljoprivrednoj agenciji, a samo ih u Agencija za plaćanje u poljoprivredi ima više od 700 zaposlenih!? pita se Darko Grgat, proizvođač mlijeka, čija je farma u Lužanu kod Sesveta.
OPG Darka Grgata proizvodi godišnje 170.000 litara mlijeka, a veliku krizu u domaćem mljekarstvu i stočarstvu nastoji prevladati izravnom prodajom mlijeka na farmi od 31 krave i 20 junica. Grgat kaže da se intezivno bavi mljekarstvom od 1996. godine, a sad je otkupna cijena mlijeka pala na 2,01 kunu po litri s PDV-om, dok je još prošle godine bila u prosjeku 2,40 kuna u Dukatu.
Tko bi normalan želio raditi s gubicima?
Opravdano se može postaviti pitanje postoji li još uvijek domaća proizvodnja mlijeka, jer proizvođači mlijeka rade s gubicima, odnosno većim troškovima proizvodnje od otkupne cijene. Grgat podsjeća da je 2003. godine otkupna cijena mlijeka bila od 3,30 do 3,50 kuna po litri, na što još treba dodati državne poticaje od 50 lipa. Plava nafta pak iznosila je 2,70 kuna s PDV-om. No, deset godina poslije mljekarska industrija se svela na transport, ali mora biti jasno da mlijeko od 2,99 kune u trgovinama, nije mlijeko već mlijeko u prahu, upozorava Grgat.
Mljekari su spas potražili u izravnoj prodaji mlijeka putem mljekomata, nastojeći tako izbjeći otkupljivače, odnosno mljekare koji diktiraju sve, od otkupne cijene do pravila igre na tržištu, koje je preplavljeno s uvozom čak 140.000 tona mlijeka.
Grgat je davno prodavao mliječne proizvode na tržnici, ali je od toga dobro uhodanog posla morao odustati iz obiteljskih razloga, jer nije mogao sam raditi na farmi i prodavati mlijeko. Sad litru mlijeka na mljekomatu, smještenom nedaleko štale, koji je spojen na laktofriz, prodaje po cijeni od samo četiri kune. Sreća je, kaže, da je smješten na glavnoj cesti Sesvete – Zelina, pa ljudi znaju za njega, iako još nije postavio nikakvu oznaku za mljekomat, koji je među prvima kupio. Paradoks je da najmanje mlijeka kupuju ljudi iz samog sela, koji radije idu po mlijeko u trgovinu. Dok se mljekari snalaze kako znaju i umiju, domaće stočarstvo ubrzano tone. Grgat ističe da je nekad u Sesvetama, bilo čak 6000 krava, a danas ih ima samo 360. Tu je i brojna poljoprivredna mehanizacija, tri traktora u dobrom stanju, a Grgat vodi računa i o uređenju dvorišta na farmi koja je preko ceste, udaljena 50-ak metara od kuće.
Inače, Krapinsko-zagorska županija, ove godine ima 80 krava manje nego 2015. godine, što je najmanji pad u odnosu na druge županije, posebno one u Slavoniji, gdje stočari masovno odustaju od mljekarstva i prebacuju se u ratare. Neki pak izlaz iz višegodišnje krize vide u mesnim pasminama goveda, ili uzgoju bikova. No, prošla su vremena kad su Dalmatinci kupovali stoku na sajmu u Sesvetama.
Boli nepravda
Grgat se ne voli žaliti, to nije njegov stil, ali ga boli nepravda, jer ispada da od poljoprivrede, koja posebno u stočarstvu znači jako puno svakodnevnog rada, neki dobro žive, ali ne i sami poljoprivrednici. Kome je, pita se, namijenjen Program ruralnog razvoja, ako ne opstanku sela i poljoprivrede? A bivši ministar poljoprivrede, kao i oni prije njega, bez obzir na stranačku pripadnost, tzv. lijeve ili desne, uvijek su imali neke odabrane i podobne, za koje su se namještali natječaji. – Na 18 poljoprivrednika u Hrvatskoj dođe jedan zaposleni u administraciji koja se bavi poljoprivredom. Što ti ljudi tamo rade osam sati svaki dan, od ponedjeljka do petka, za sedam tisuća kuna mjesečno, koliko ja teško da zaradim i u dva mjeseca, kad bi računao svaki dan više od 10-ak sati teškog posla? Zbog koga postoji tolika birokracija, iako moram reći da su u Gradskom uredu za poljoprivredu, s kojim najčešće surađujem, bili korektni kod isplate 50 posto bespovratnih sredstava. Dakle, ipak se može, ako se hoće i zna, tvrdi Grgat. S druge strane, kaže, da više i ne broji koliko je puta rekao da će sve krave rasprodati, jer kad je 2012. prodao odjednom 10 krava, odmah je bilo lakše. Istina je da su i prihodi, godišnje oko 45.000 kuna, skupa s poticajima, bili manji, ali manje je i rada, stalnog ulaganja, kao i skrbi o zdravlju i dobrobiti životinja na farmi. Ne možete mljekomat držati bez nadzora i odgovarajućih higijenskih uvjeta, jer se svašta može dogoditi. Može se imati i 100 ili 200 krava, jer u susjednom selu je farma s 400 mliječnih krava, ali onda morate imati i više zaposlenih i svega više, od zemlje do štala. Grgat ima sad jednog stalno zaposlenog, a do nedavno je imao dvojicu. No, ni plaća od 4000 mjesečno, uz osiguran stan i hranu, nije bila dovoljno primamljiva da se suradnja nastavi. Tu je i 80 hektara zemljišta upisanog u ARKOD, ali problem je što najveća parcela nije veća od 4,5 hektara.
Ima li budućnosti u mljekarstvu?
Grgat kaže da je zbog krava i ove godine bio na moru samo tri sata, da bi odvezao sina, za kojeg ne zna hoće li nakon njega, oca i djeda, nastaviti se baviti poljoprivredom. Otac Stjepan, koji je mirovinu zaradio u Njemačkoj, kaže da nama u Hrvatskoj, nedostaje više odgovornosti na svim razinama, jer ne može se, kaže, imati samo prava bez obveza. I u Njemačkoj su veći troškovi proizvodnje od prosječne otkupne cijene mlijeka (23 euro centa), a prinosi pšenice su ove godine podbacili 50 posto, uljane repice 15 posto… Naši ljudi najprije kupe dobar auto, a treba puno raditi, da bi se imalo i dobro živjelo. I Darko je mogao otići u Njemačku, ali došao je rat, i on je nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu, izabrao poljoprivredu. Darko se sjeća da je kod njega na farmi 2006. godine bila Jadranka Kosor, tadašnja ministrica branitelja. No, pitanje je gdje je završilo dva milijuna kuna koje su dobili voditelji ovdašnje braniteljske zadruge? I sam je bio predsjednik zagrebačke udruge stočara i mljekara, ali je nakon sudjelovanja na svim prosvjedima mljekara, od prvog do zadnjeg dana, odustao od udruživanja kad je shvatio da nema s kime raditi za boljitak stočara i mljekara. – Ja sam radio i organizirao za druge, a većina nije imala vremena ni doći na prosvjed, a kamoli da se aktivnije uključi u rješavanje brojnih problema na selu i u poljoprivredi. Ovako imamo samo dvije proizvođačke organizaciju u mljekarstvu, iako je točno da su udruženi slovenski mljekari lakše prevladali krizu u mliječnom sektoru. Darko, pak, kaže da sad lakše “diše” od kad nema kredita, koji je uzeo za kupnju novog traktora. No, nije zadovoljan ni s kapitalnim ulaganjima, koje je uzeo 2008. godine, kad je dobio 128.000 kuna, a za kamate banci dao čak 130.000 kuna, jer je kamata bila oko 10 posto. Ti su novci otišli u banku, umjesto na farmu u proizvodnju mlijeka. Iza operativnog programa razvoja mljekarstva u Hrvatskoj, u sklopu kojeg je podignuto 200 farmi, danas je ostalo njih 80, a za to nitko nije odgovarao, kaže. Njegova plaća, pak, sva stane u nekoliko teglica, gdje idu dvije po dvije kune iz zasad jednog mljekomata. Darko ima 45 godina, i više nije spreman, kaže, raditi za drugog, ali se jako dobro naradio na poljoprivredi, posebno oko mliječnih krava, pa zasad samo glasno razmišlja da holštajne zamjeni s angusima, govedima u slobodnom uzgoju, jer pašnjak ima, a i te krave nisu toliko zahtjevne za uzgoj. Posebno kad domaće mlijeko s prirodnim okusom, mirisom i kvalitetom, malo kome više treba.
Podnošenje zahtjeva za potporu za smanjenje proizvodnje mlijeka
Europska komisija donijela je Uredbu (2016/1612) kojom se provodi jedan od instrumenata Europske politike u sektoru mlijeka zbog iznimno teškog stanja u sektoru mlijeka. Potpora Unije osigurana je za prihvatljive podnositelje zahtjeva koji smanje svoje isporuke kravljeg mlijeka za razdoblje od tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pod uvjetima utvrđenima Uredbom. Potpora se dodjeljuje na temelju podnesenog zahtjeva, a minimalna količina smanjenja isporuke kravljeg mlijeka je 1500 kg. Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su proizvođači mlijeka koji su kravlje mlijeko isporučili prvim otkupljivačima u srpnju 2016. Potpora iznosi 14 EUR/100 kg kravljeg mlijeka za količinu koja odgovara razlici između kravljeg mlijeka isporučenog tijekom referentnog razdoblja i kravljeg mlijeka isporučenog tijekom razdoblja smanjenja. Proizvođači mlijeka sami odlučuju o količini smanjenja koja se kreće između najmanje 1500 kg i najviše 50% proizvodnje iz referentnog razdoblja, ali moraju paziti pri prijavi količina jer u slučaju da je smanjenje veće od odobrenog plaća se odobrena količina smanjenja, a ukoliko je smanjenje bilo manje od odobrenog, isplata se smanjuje primjenom koeficijenata smanjenja. Rokovi za podnošenje zahtjeva su do: 21. rujna 2016. u 12:00 za prvo razdoblje smanjenja (listopad, studeni i prosinac 2016.); 12. listopada 2016. u 12:00 za drugo razdoblje smanjenja (studeni/prosinac 2016. i siječanj 2017.); 9. studenoga 2016. u 12:00 za treće razdoblje smanjenja (prosinac 2016. i siječanj/veljača 2017.); 7. prosinca 2016. u 12:00 za četvrto razdoblje smanjenja (siječanj, veljača i ožujak 2017.).
APPRRR
