Sredinom srpnja Europski parlament usvojio je stajalište o Zakonu o obnovi prirode i sljedeći korak su pregovori s Europskim Vijećem o konačnom prijedlogu Zakona. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) izrazila je zabrinutost zbog utjecaja odredbi iz ovog zakona na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj.
Zastupnici u Europskom parlamentu ističu da je obnova ekosustava ključna za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te da smanjuje rizike za sigurnost hrane. Naglašavaju da nacrt zakona ne nameće stvaranje novih zaštićenih područja u EU-u niti blokira novu infrastrukturu za obnovljive izvore energije jer su dodali novi članak koji naglašava da su takva postrojenja u velikoj većini u javnom interesu.
Više od 80% europskih staništa je u lošem stanju. Komisija je 22. lipnja 2022. predložila uredbu o obnovi prirode kako bi se pridonijelo dugoročnom oporavku narušene prirode u kopnenim i morskim područjima EU-a i kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu klime i bioraznolikosti. Prema Komisiji, novi bi zakon donio značajne gospodarske koristi, jer bi svaki uloženi euro donio najmanje 8 eura koristi.
Ciljevi obnove prirode do 2030. godine
Parlament ističe da novi zakon mora doprinijeti ispunjavanju međunarodnih obveza EU, osobito UN-ovog Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala. Zastupnici u Europskom parlamentu podržavaju prijedlog Komisije da se do 2030. uvedu mjere obnove koje će obuhvatiti najmanje 20 % svih kopnenih i morskih područja u EU-u. Također se slažu s Vijećem da države članice do 2030. u dobro stanje moraju vratiti najmanje 30 % svakog staništa u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima, koja trenutno nisu u dobrom stanju. Komisija je predložila 30 % ukupne površine za svaku skupinu staništa, ne samo za one koje nisu u dobrom stanju.
Obnova prirode poljoprivrednog zemljišta
Izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska) je nakon glasanja poručio:
–Zakon o obnovi prirode bitan je dio Europskog zelenog plana i temelji se na znanstvenom konsenzusu i preporukama za obnovu europskih ekosustava. Poljoprivrednici i ribari imat će koristi od njega; osigurava nastanjivu zemlju za buduće generacije. Naše usvojeno stajalište šalje jasnu poruku. Sada moramo nastaviti s dobrim radom, braniti svoje stajalište tijekom pregovora s državama članicama i postići dogovor prije kraja mandata ovog Parlamenta za donošenje prve uredbe o obnovi prirode u povijesti EU-a.
Zastupnici se slažu da se poljoprivredno zemljište mora obnoviti.
Iako je Komisija predložila da 10 % poljoprivrednog zemljišta treba imati takozvana krajobrazna obilježja velike raznolikosti kao što su živice, drvoredi, voćke, manje površine, kanali ili jezerca, zastupnici smatraju da je dovoljno da zemlje EU-a poboljšaju i pokažu uzlazni trend obnove bez fiksnog cilja.
Također se slažu s državama članicama o potrebi ublažavanja ciljeva za ponovno vlaženje tresetišta, jer te obveze nerazmjerno utječu na neke države članice. Mjere obnove trebale bi biti uvedene u 30 % isušenih tresetišta u poljoprivrednoj upotrebi do 2030., 40 % do 2040. i 50 % do 2050., uz određenu fleksibilnost za države članice na koje to najviše utječe, ako je propisno opravdana.
Nacionalni planovi obnove
Države članice trebale bi pripremiti prvi nacionalni plan obnove za razdoblje do 2032. kako bi pokazale na koji način namjeravaju postići ciljeve, uključujući procjenu financiranja potrebnog za provedbu plana. Također bi trebali sadržavati pregled međudjelovanja između mjera uključenih u plan i nacionalnog strateškog plana u okviru zajedničke poljoprivredne politike.
Zakon je podijelio lijeve i desne zastupnike, pa su zastupnici Europske pučke stranke glasali protiv, a lijevi i zeleni zastupnici pozdravili su usvajanje Zakona. No, dvadeset nacionalnih izaslanstava poljoprivrednika s oko 300 poljoprivrednika i 50 traktora koji su došli ispred Europskog parlamenta u Strasbourgu uoči glasanja o usvajanju stajališta o ovom zakonu, jednoglasno su i javno izrazili svoje nezadovoljstvo ovim zakonom, a isti stav zastupa i HPK.
–Odredbe Zakonu su protivne interesima hrvatskog sela i poljoprivrede ribarstva i proizvodnje hrane, naglašavaju iz HPK.
–Naše stajalište je stajalište da je Republika Hrvatska dosada dala veliki doprinos obnovi prirode i bioraznolikosti, te bi svaki dodatni doprinos bio samo dodatno smanjenje izuzetno male produktivnosti i vodio u kontraefekt kroz povećanje CO2 u vidu transportnog zagađenja (nedostatna samodostatnost). Evidentno je da isto neće doprinijeti obnovi prirode, posebice što imamo više od 38 posto površina pod Natura područjima, te smatramo kako bi ova Uredba mogla bi biti loša za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju. Uz to potaknula bi smanjenje iste i još veću ovisnost od uvoznih poljoprivrednih proizvoda i hrane općenito, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Potpora poljoprivrednom sektoru
Komisija predlaže mobilizaciju dodatnih financijskih sredstava Unije za poljoprivrednike u Uniji pogođene nepovoljnim klimatskim prilikama, visokim ulaznim troškovima i raznim problemima povezanima s tržištem i trgovinom. Novi paket potpore sastojat će se od 330 milijuna eura za 22 države članice. I poljoprivrednici iz Hrvatske primit će tu izvanrednu potporu iz proračuna zajedničke poljoprivredne politike u iznosu 3 371 029 EUR, a koja se može dopuniti nacionalnim sredstvima u visini od najviše 200 %. Uz tu izravnu financijsku potporu Komisija predlaže i veće predujmove sredstava ZPP-a.
Do 70 % njihovih izravnih plaćanja i 85 % plaćanja za ruralni razvoj povezanih s površinom i životinjama moglo bi biti dostupno poljoprivrednicima od sredine listopada kako bi se poboljšali njihovi novčani tokovi. Države članice imat će i mogućnost izmjene svojih strateških planova u okviru ZPP-a kako bi sredstva u okviru ZPP-a preusmjerila u ulaganja za obnovu proizvodnog potencijala umanjenog uništenim usjevima, gubitkom domaćih životinja i oštećenjem zgrada, strojeva i infrastrukture zbog nepovoljnih klimatskih događaja.
