Mnogi plantažni nasadi jabučastog, koštičavog i orašastog voća, ali i pojedinačna stabla u mješovitim voćnjacima uz okućnice (vikendice), diljem kontinentalnog područja naše zemlje značajno su ranije ostali bez zdravog lišća već sredinom ili krajem ljeta.
Ako količina i raspored oborina u proljetno-ljetnom razdoblju bude iznad prosječnih očekivanja, a temperature optimalne, zbog epidemije uzročnika različitih pjegavosti i paleža lišća, plamenjača i hrđa već krajem ljeta mnoga voćna stabla prijevremeno izgube većinu lišća (“prijevremena defolijacija”) (vidljivo na osjetljivim sortama jabuka, šljiva, krušaka, te višnjama, trešnjama, orasima).
Tablica 1. Meteorološki uvjeti zabilježeni prvih osam mjeseci 2023. g. (Mursko Središće – mjerni uređaj “iMetos”)Mjeseci *Temperatura (°C) *Oborine (mm) Vlažnost zraka (%) Vlaženje biljaka (minuta) Siječanj 3,7 (+3,6) 152,0 (+121,4) 90,69 21.940 Veljača 2,7 (+2,0) 7,6 (-39,7) 79,61 7.135 Ožujak 7,8 (+2,2) 69,2 (+14,4) 72,14 9.500 Travanj 9,6 (-0,7) 86,4 (+32,9) 73,68 13.310 Svibanj 15,1 (-0,2) 118,6 (+44,9) 80,29 14.845 Lipanj 20,2 (+1,8) 79,8 (-22,2) 77,27 8.575 Srpanj 22,2 (+1,4) 174,4 (+107,2) 79,35 9.230 Kolovoz 21,2 (+1,3) 115,0 (+34,6) 82,21 10.585
Već je sama zima 2022./23. bila iznadprosječno vlažna (kišovita), a naročito mjesec siječanj. Uslijedilo je iznadprosječno vlažno proljeće s dvije “kišne epizode”: od 13.4. do 17.4. kiša je padala svakodnevno (u ukupnoj količini 57,6 mm), te ponovno u danima 11.5.-18.5. (u ukupnoj količini 101,0 mm – tijekom tih dana samo 15.5. nije “kišilo”). U patogenezi većine uzročnika biljnih bolesti u voćarstvu je poznato da prve (primarne) zaraze najčešće bilježimo od druge dekade travnja do kraja svibnja, te je tada potrebno provesti usmjerene mjere zaštite kako bi se naknadno spriječila prijevremena “defolijacija”. Pritom se zadnjih sezona javljaju nove bolesti koje uzrokuju prijevremeno otpadanje lišća, npr. zvjezdasta pjegavost lišća jabuke (Marssonina mali), a neke postaju sve učestalije zbog prilagodne uzročnika bolesti klimatskim promjenama.
U našoj zemlji tek od početka 1990.-ih postoji spoznaja da kozičavost lišća višnje i trešnja (Blumeriella jaapii) formira savršeni ili spolni stadij. Time uzročnik bolesti dobiva novi način prezimljenja i brojniji “izvor” za prve proljetne zaraze. Poznato je da na trešnjama od gljivičnih uzročnika bolesti najčešće pronalazimo simptome i bilježimo štete od uzročnika šupljikavosti lišća (Stigmina carpophilla), te paleža cvijeta i truleži plodova (Monilina spp.).
Promijenio se uzgoj trešnje
Naprotiv, kozičavost lišća smo gotovo uvijek i često pronalazili na višnjama (jer su do pojave savršenog stadija konidije iz acervula na prezimljujućem miceliju uvijek bile brojnije na višnjama, a pritom je i inkubacija na trešnjama trajala dulje). Stoga su višnje donedavno smatrane puno osjetljivijima na kozičavost nego trešnje. Osim što se formiranjem savršenog stadija u Hrvatskoj pojavila “nova” kozičavost lišća, zadnjih desetak godina se promijenio i uzgoj trešnje. Podizanjem plantažnih nasada trešnje na slabo bujnim vegetativnim podlogama (gisela, weiroot i dr.) broj sadnica se po jedinici površine značajno povećao (1000 kom./ha), uvode se nove sorte od kojih su neke osjetljivije na kozičavost lišća (npr. kordia, van i dr.), a takvi se voćnjaci pokrivaju mrežom protiv tuče.
Umjesto ranije dominantne bolesti šupljikavosti lišća (Stigmina carpophilla), koju smo često pronalazili pri uzgoju trešanja kao pojedinačnih i visokih stablašica uz okućnice (vikendice), zadnjih sezona u suvremenim nasadima trešnje, guste sadnje s mrežom protiv tuče, kozičavost (Blumeriella jaapii) postaje sve češća bolest koja uzrokuje prijevremeno žućenje i otpadanje lišća.
Kod šupljikavosti, okrugle pjege koje nastaju na lišću trešnje imaju promjer 3-5 mm. Te su pjege u početku tamno-crvene do ljubičaste boje, a ako je zaražen mladi list središnji dio pjega ispada pa list ostaje probušen. Kod kozičavosti su okrugle pjege značajno sitnije (1-3 mm) i zagasito-ljubičaste boje. S naličja lista na mjestu pjega nastaju prljavo-bijele nakupine (acervuli gljive) na kojima se formiraju infektivne konidije i za dovoljno vlažna vremena sekundarno šire zarazu. Kad se broj pjega poveća, lišće trešnje poprima žućkastu boju i ubrzo otpada. Epidemiološki uvjeti za razvoj kozičavosti i šupljikavosti lišća trešnje su vrlo slični.
Tablica 2. Neki epidemiološki podatci bitni za razvoj i prognozu pojave dvije bolesti lišća trešnjeUvjeti za razvoj bolesti Kozičavost (Blumeriella) Šupljikavost (Stigmina) formiranje askospora/konidija vlaga, optimalne temperature 13° do 16,5°C temperature 20° do 23°C, uz dovoljno vlage (kiša) širenje askospora/konidija kiša i vjetar kiša i vjetar klijanje askospora/konidija svega nekoliko sati vlaženja uz temperature 4° do 30°C (optimalno 16° do 20°C) dovoljno vlage i temperature veće od 2°C (optimalno 15° do 20°C) mjesto infekcije prirodni otvori (puči), rane izravno kroz stjenku, puči, rane nakon otpadanja lišća uvjeti infekcije srednja infekcija pri temperaturama 13° do 23°C uz vlaženje 12-18 sati neprekidno vlaženje barem 24 h uz temperature 4° do 30°C inkubacija uz optimalne uvjete 5-15 dana 5-14 dana
Sve do pojave savršenog (spolnog) stadija uzročnik kozičavosti se održavao prezimljenjem u formi micelija na zaraženom lišću ili u obliku acervula u lenticelama na kori grana. Nakon pojave savršenog stadija primarne (proljetne) zaraze postaju jače ne samo kod nas nego i drugim europskim zemljama. Pritom se u zaraženom lišću tijekom zime formiraju apoteciji s askusima (na 1 cm² lisne površine može nastati 350-400 apotecija). Smatra se da kritično proljetno razdoblje za primarne zaraze uzročnikom kozičavosti traje od početka druge polovice travnja (precvjetavanje trešnje) pa sve do kraja svibnja. U tom bi razdoblju trebalo provesti barem dvije ili za iznadprosječno kišnog razdoblja tri usmjerene zaštite radi suzbijanja bolesti trešnje.
Sve preventivne agrotehničke mjere kojima se smanjuje zadržavanje vlage u krošnji trešnje umanjuju vjerojatnost jače pojave kozičavosti lišća, ali i drugih uzročnika bolesti (npr. uravnotežena gnojidba bez previše dušičnih hraniva i pravilna rezidba).
Kao u većini koštičavih voćaka i za trešnje preporučujemo u integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji provoditi preventivna tretiranja bakarnim pripravcima ujesen u vrijeme otpadanja lišća i kasnim zimskim rokovima prije otvaranja pupova.
Registrirani fungicidi i suzbijanje
Većina bakarnih fungicida u našoj je zemlji registrirana za suzbijanje šupljikavosti lišća (Stigmina), a jedino Champion Flow SC za kozičavost lišća trešnje i višnje. U globalnim promjenama klime primjena bakarnih pripravaka u voćarstvu postaje neophodna potreba, jer pored šupljikavosti i kozičavosti, daju izvjesnu zaštitu protiv paleža cvijeta (Monilinia), bakterijske pjegavosti (Pseudomonas) i drugih bolesti koje napadaju drvo na mjestima “mrazopuca”. Od organskih površinskih fungicida koji su registrirani za suzbijanje kozičavosti lišća tijekom vegetacije u našoj zemlji ističemo dodine (Chromodin WP, Syllit SC) i ditianon (Delan 700 WDG). Tijekom ili krajem cvatnje ne preporučujemo koristiti dodine zbog negativnog utjecaja na klijavost polena.
Ostali organski fungicidi koji su dopušteni u trešnjama protiv šupljikavosti, npr. kaptan (Captan WP, Kastor) umanjuju napad kozičavosti. Također, kombinirani pripravci koji sadrže dvije djelatne tvari, a dopušteni su za suzbijanje paleža cvijeta i truleži plodova trešnje (Monilinia) (npr. Nativo WG, Luna Experience SC i Signum DF), prema praktičnim iskustvima iz Međimurja pokazuju izvrstan sekundarni učinak na kozičavost lišća. Najvažnije je spomenute organske pripravke treba koristiti prije pojave simptoma bolesti na lišću (preventivno u vrijeme proljetnih zaraza od početka otpadanja latica do razvoja plodova trešnje veličine graška). Nakon berbe plodova trešnje i višnje, a tijekom ljetnog razdoblja, dobro je barem jednom mjesečno primijeniti dodine (naročito u srpnju i kolovozu).
