Sve do prije nekoliko mjeseci, svi koji su se bavili uzgojem svinja imali su osjećaj da je konačno došlo njihovih pet minuta.
Cijene kukuruza i stočne pšenice, ključnih za proizvodnju stočne hrane nakon dužeg razdoblja rasta, pale su i imale su daljnji trend pada. Slično je bilo i sa cijenom sačmi, izvorom proteina u stočnoj hrani, bilo da se radi o sojinoj ili suncokretovoj sačmi. Istovremeno cijene svinjskog mesa nastavile su svoj trenda rasta (započet s vrlo niskih razina još tamo od kraja 2021. godine, odnosno cijena svinje žive vage porasla je s razine 1,20 €/kg na čak 2,5 €/kg u razdoblju nešto dužem od godine i pol). Međutim, kada u poslu sve izgleda predobro da bi bilo istinito, obično je to naznaka da će se stvari ubrzo promijeniti. I to kako!
Velike štete i u budućnosti
Krajem lipnja, odnosno početkom srpnja, u Hrvatskoj imamo zabilježene prve slučajeve afričke svinjske kuge (African swine fever), koja se na teritoriju Hrvatske i to u Vukovarsko-srijemskoj županiji proširila iz susjedne BiH. Do danas, ta se bolest proširila i na Brodsko-posavsku te Osječko-baranjsku županiju, premda se i dalje glavnina žarišta nalazi na području Vukovarsko-srijemske županije. Još tamo 2019. godine, afrička svinjska kuga bila je tema u Europi kada su se ponovno pojavili slučajevi zaraze u Poljskoj i Njemačkoj, ali i u našem okruženju u Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj i ostalim zemljama istične Europe. S obzirom na to, možemo konstatirati da nije bilo upitno hoće li se ova bolest pojaviti i kod nas, već više kad će se pojaviti i kod nas.
Nažalost, sad kada je bolest prisutna kod nas, sa sigurnošću možemo konstatirati da je već do sada i da će u budućnosti prouzročiti velike štete i gubitke za proizvođače i za gospodarstvo u cjelini. Već smo svjedočili potresnim snimkama eutaniziranih životinja po selima i farmama te tužnim pričama malih proizvođača, a bojim se da je to tek početak. Slavonija je tradicionalno poznata kao kraj u kojem je prisutna svinjogojska proizvodnja (doduše s trendom pada proizvodnje) za potrebe samih domaćinstava i za potrebe tržišta. Ono što je trenutno najveći rizik za sve, dojam je da su stvari izmakle kontroli te da širenje bolesti teško možemo zaustaviti. Sve u svemu, vrlo težak i bolan udarac za ionako slabo hrvatsko svinjogojstvo, gotovo pa nokaut, pogotovo za domaćinstva koja su uzgajala svinje za vlastitu potrošnju.
U kratkom roku, proizvođači će biti suočeni s čitavim nizom izazova poput nemogućnost stavljanja svinja u promet, zabrana punjenja farmi s novim praščićima i pokretanje novog ciklusa proizvodnje, zauzimanje mjesta na farmama, troškovi hranidbe preraslih kategorija, povećani troškovi higijene, biosigurnost, nemogućnost aplikacije gnojovke i još čitav niz manjih i većih problema s kojima će se morati suočiti u bližoj budućnosti.
Bit će potrebno dosta vremena i puno resursa kako bi se bolest stavila pod kontrolu ili još bolje iskorijenila. Kako se to može napraviti i tko će taj trošak morati podnijeti? Proizvođači i industrija, kroz ulaganja u biosigurnosne mjere, nešto u što ćemo očito trebati puno intenzivnije ulagati (ali i od strane državnih tijela bolje kontrolirati da se provede). Šteta što to već nismo napravili u ove zadnje četiri godine. Možda da smo taj dio posla odradili, možda još uvijek ne bi imali problem afričke svinjske kuge u Hrvatskoj?
Paradoksalno, nakon pojave afričke svinjske kuge, statistički će doći do povećanja samodostatnosti Hrvatske u svinjskoj proizvodnji. Kako je to moguće? Zbog same procedure borbe protiv bolesti pojavio se čitav niz proizvođača koji su sada prijavili svoje proizvodnje i svoje svinje, a koje do sada nisu bile zavedene u sustav. I tu se ne radi o malom broju svinja. Čovjek ne može, a da se ne zapita što su do sada radile sve te silne službe kojima naša ministarstva i sve moguće agencije i ostali u državi raspolažu?
Što će biti s cijenama?
Kad se afrička svinjska kuga prije nekoliko godina pojavila u Njemačkoj, cijena prašića i svinja na referentnim burzama u Njemačkoj i/ili Nizozemskoj su porasle, jer je Njemačka jedan od značajnijih igrača u svinjogojstvu u Europi. Nažalost, u tom pogledu Hrvatska je statistička pogreška, pa zato sve ovo što se događa kod nas nema baš nikakav utjecaj na cijene svinja. A što se trenutno događa sa cijenama svinja i cijenama praščića? Cijene prasadi su u padu, te je cijena pala za 20-ak posto od najviših razina ostvarenih prije nekoliko mjeseci. Trenutno je cijena prasadi od 25 kg 70 €.
Cijena svinje na bazi žive vage je također pala od svoje maksimalne cijene u zadnjih dvije-tri godine, ostvarene također prije nekoliko mjeseci i ona je trenutno 2,10 €/kg žive vage, odnosno 1,64 €/kg, ako govorimo o toploj polovici. Očekivanja su da će se ovaj trend pada cijene svinja na burzama nastaviti do kraja godine i početkom iduće godine te je vrlo izgledno da će cijena svinje pasti na razinu od 1,90 €/kg žive vage (1,48 €/kg tople polovice), a možda i niže. Sve u svemu, biti će potrebno jako puno truda i vremena da bi afričku svinjsku kugu stavili pod kontrolu, odnosno da bi je iskorijenili. Vrlo težak izazov, ali ne i nemoguć. Puno važnije je pitanje ako će se to odraziti na naše svinjogojstvo? Sigurno neće biti isto kao do sada.
Svinjci u selima postati će još veća atrakcija jer će ih biti još manje nego do sada, tov nekoliko svinja u domaćinstvu za vlastite potrebe gotovo pa će iščeznuti na prostorima koji će biti zahvaćeni svinjskom kugom, a jedino će specijalizirane velike farme koje će imati sve potrebne biosigurnosne mjere opstati. S jedne strane će se uspostaviti standardi proizvodnje koje će poštivati svi, a istovremeno će pasti proizvodnja. Samo da na kraju ne bude kao u starom vicu, kad jedan kirurg pita svojeg kolegu kako je prošao operativni zahvat kojeg je imao maloprije, a ovaj mu odgovara: Operacija je uspjela, ali je pacijent umro.
