U sklopu 7. stručnog skupa Hrvatsko povrće koji se od 6.-8. 12. 2023. održao u hotelu Olympia u Vodicama, u organizaciji Gospodarskog lista, održan je i drugi okrugli stol Prilagodba klimatskim promjenama i obnovljivi izvori energije u proizvodnji povrća, a gostovali su (slika, s lijeva na desno na slici) Mateja Novak, Danko Tolić iz Syngente, Mislav Kontek iz Energovizije, Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede, izv. prof. dr. sc. Božidar Benko s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Dario Ivić iz HAPIH-a te Ivan Pažin iz PIK Vinkovci.
Raspravljalo se o problemima koje izazivaju klimatske promjene u poljoprivredi te kako se boriti protiv njih jer klimatske promjene su tu, izmjene vremena su česte, dakle visoke temperature, velike suše, previše oborina, premalo oborina, erozije, poplave, vjetrovi često i orkanski.
Mateja Novak je zajedno sa svojim suprugom Nevenom prije sedam godina uložila u pokretanje vlastitog poslovanja, OPG-a Novak na zagrebačkom Miroševcu, zasukali su rukave i izgradili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Novak koje je jako stradalo u ovogodišnjoj srpanjskoj oluji koja je uništila nasade, iskrivila konstrukcije i počupala najlone na plastenicima. Materijalnu štetu procjenjuju na oko 50 tisuća eura, no tu nije kraj njihove muke, imaju kredit te miljunski EU projekat koji još nije ,,doživio isplatu’ te zbog nevremena su ostali ,,kratkih rukava”. Ministarstvo poljoprivrede ovakve probleme može riješavati i po pojedinom predmetu no zasad još nemam konkretnog pismenog odgovora ni isplate od Ministarstva poljoprivrede (https://gospodarski.hr/rubrike/ostalo/je-li-gore-orkansko-nevrijeme-ili-drzavna-administracija/).
–Da smo znali unaprijed ono što će nas snaći, sigurno ne bismo ulazili u ovaj projekt, naglasila je Matea Novak vezano za apliciranje na EU sredstva za zaštićene prostore jer ista još nisu isplaćena radi neriješene pravne procedure, a usred nesretnog slučaja s orkanskim nevremenom u srpnju.
–S obzirom na prisutne klimatske promjene, ne treba poticati podizanje tunela i negrijanih plastenika u kojima nije moguće značajno utjecati na mikroklimatske uvjete, već prednost treba dati izgradnji grijanih i suvremeno opremljenih zaštićenih prostora, u kojima će biti moguća cjelogodišnja proizvodnja povrća. Zbog porasta temperature zraka novi objekti bi osim pasivne ventilacije trebali biti opremljeni sustavima aktivne ventilacije i zavjesama za zasjenjivanje, odnosno energetskim zavjesama, rekao je prof. Božidar Benko s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
–Kontrola mikroklime u zaštićenim prostorima omogućava visoke prinose, ali zahtijeva značajna ulaganja, uključujući troškove grijanja. No, u kontekstu globalnih nastojanja ka održivom razvoju, implementacija obnovljivih izvora energije (OIE) postaje ključni element u modernizaciji poljoprivrednih praksi, posebice u segmentu proizvodnje povrća unutar zaštićenih prostora. Integracija solarnih panela, postrojenja na biomasu ili bioplin ili geotermalnih izvora, predstavlja korak u nastojanjima za povećanjem energetske efikasnosti i ekonomske isplativosti te minimiziranjem ekološkog otiska, naglasio je Mislav Kontek iz Energovizije.
–U RH upisano je 621 dobavljača sjemena registriranih za proizvodnju sjemena, a s proizvodnjom sjemena povrća u RH bavi se 13 proizvođača što čini 2,09 % od ukupno upisanih proizvođača. Samo dobavljači koji su upisani u upisnik mogu proizvoditi sjeme i prijaviti proizvodnju sjemena za stručni nadzor, naglasio je Dario Ivić iz HAPIHA.
–Utjecaj klime na cjelogodišnju proizvodnju luka došao je do punog izražaja ove godine, koju proizvođači nazivaju godinom klimatskih nepogoda. Zbog jako kišnog proljeća nasadi su se morali odvodnjavati i to duže od mjesec dana. U dva navrata je nasade pogodila tuča koja je narušila lisnu masu i nanijela štete na tek formiranim glavicama. Najveće štete je uzrokovalo nevrijeme u srpnju u kojem je vjetar porušio sustave za navodnjavanje, a cjelokupan luk je polegao. Iz tog razloga je luk krenuo ranije u sazrijevanje. U zahtjevnoj godini, kao što je ova, jako je dobro imati izvrsne skladišne kapacitete u kojima se luk može sušiti odnosno hladiti prema potrebi, rekao je Ivan Pažin iz PIK Vinkovaca.
Zaključeno je da treba raditi na uzgoju povrća u zaštićenim prostorima te na izvrsnim skladišnim kapacitetima kako bi uzgoj povrća ostao i dalje isplativ te zaštićen od konstantnih izmjena vremena te prevelikog zračenja, ali uzevši u obzir i zaštitu bilja uslijed navale raznih bolesti i štetnika koji dolaze s promjenom klime te potrebom za novim kultivarima. Osim toga bilo je tu pitanja o transferu novih znanja i tehnologija kao i ukidanju brojnih sredstava za zaštitu bilja, a bez zamjene. U svakom slučaju treba pojednostavniti administrativne mjere kako bi poljoprivrednici mogli koristiti postojeće mjere te aplicirati na EU projekte i usvajati nova znanja.
