Biskvit:

✦3 jaja

✦prstohvat soli

✦4 žlice šećera

✦2 žličice arome vanilije

✦4 žlice oštrog brašna

Priprema: Od bjelanjaka umutiti čvrst snijeg s pr­stohvatom soli uz postupno dodavanje šećera. Smanjiti mikser na najmanju brzinu pa dodati jedan po jedan žumanjak i aromu vanilije. Na kraju dodati brašno i još jednom kratko izmiješati. Staviti smjesu u kalup dimenzije 20 x 30 cm, obložen papirom za pečenje i peći na 180 °C oko 15 minuta.

Krema:

✦7 jaja

✦200 g šećera

✦80 g oštrog brašna

✦2 žličice arome vanilije

✦2 mljevene želatine (20 g)

✦1000 ml mlijeka

✦500 ml vrhnja za šlag

✦150 g čokolade za kuhanje

Priprema: Žumanjke izmiješati pjenjačom s pola količine šećera, brašnom, aromom vanilije i malo mlijeka pa ukuhati u ostatak mlijeka ulivajući u tan­kom mlazu. Kuhati miješajući dok se ne zgusne pa maknuti s vatre. Želatinu pomiješati sa 8 žlica hlad­ne vode i ostaviti da nabubri. Od bjelanjaka umutiti čvrst snijeg s ostatkom šećera. Otopiti želatinu na laganoj vatri i umiješati u kremu. U još vruću kremu pjenjačom umiješati i snijeg od bjelanjaka.

Ohladi­ti kremu do sobne temperature i lagano umiješati umućeno vrhnje za šlag. Kremu podijeliti na dva dijela i u jedan dodati otopljenu i malo ohlađenu čokoladu. Obje kreme staviti u hladnjak na 15 – 20 minuta. Na biskvit žlicom stavljati naizmenično kre­me u nekoliko slojeva te nožem prošarati da se do­bije mramorni efekt. Dobro ohladiti.

Recept iz knjige Moji kremasti kolači


Prethodni članakSpecijalitet kuće
Sljedeći članakIzmjene Javnog natječaja za potporu za intervenciju 58.1.b.01. – INVWINE – Ulaganja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.