Tijekom 2023. g. uz sezonske oscilacije, cijene voća u pravilu su bile više nego ranijih godina. U siječnju 2024. g. u odnosu na prethodni mjesec bilježi se blagi pad prosječnih veleprodajnih cijena gotovo svih sorti jabuka te limuna i naranči.
Prema podacima TISUP-a, cijene jabuka su na veletržnicama, ovisno o sorti, u tjednu do 04.02.2024. g. bile više u odnosu na cijene od prije godinu dana od 8% do 51 %. Jeftinije sorte jabuka sada su postotno poskupjele više nego one jabuke skupljih sorti i vrlo su blizu cijenama skupljih sorti. I na tržnicama se bilježi rast cijena iako ne u istom intenzitetu, cijene jabuka su porasle od 15 do 33 %.
U veljači na veletržnicama bilježimo i lagani rast cijena naranči i one su u odnosu na prošlu godinu skuplje, za 14,8 %. Na tržnicama uz dobru ponudu, te kao i kod svih poljoprivrednih proizvoda bilježimo rekordno visoke cijene i njihov daljnji rast. Naranče su na tržnicama u tjednu do 04.02.2024. g. više za gotovo 30 % u odnosu na prošlu godinu. Usporedno s rastom cijena na veletržnicama i tržnicama, pratimo i porast maloprodajnih cijena. Pratimo to i kroz indeks potrošačkih cijena (EUROSTAT), gdje su hrvatske cijene svježeg, zamrznutog i prerađenog voća u prosincu 2023. u odnosu na prosječne cijene iz 2015. bile više za 34 %.
Ako uspoređujemo hrvatski rast cijena u s rastom cijena voća drugih država članica EU-a, u više od pola država članica EU-a taj porast je bio i viši. U Hrvatskoj je do značajnijeg porasta cijena voća u maloprodaji došlo u posljednje dvije godine. Analizirajući porast cijena u prosincu 2023. u odnosu na godinu ranije, u Hrvatskoj su cijene voća porasle za 14 %, a veći rast cijena voća zabilježili smo samo u Norveškoj i Grčkoj, dok je u odnosu na cijene od prije dvije godine u 16 država članica EU-a došlo do većeg rasta cijena.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u jedanaest mjeseci 2023. godine Hrvatska je uvezla voća, orašastih plodova, dinja i lubenica u vrijednosti od 326,5 milijuna eura čime je ostvaren deficit u iznosu od 207 milijuna eura.
Udio deficita voća i ostalih proizvoda čini 11,2 % ukupnog deficita vanjsko trgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Uvoz voća činio je 6 % ukupnog uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda, a izvoz 3,34 % ukupnog izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Važno je naglasiti da gotovo 50 % uvoza voća otpada na proizvode koje Hrvatska ne proizvodi, a to su banane, datulje, ananas, kokosov orah, ali i agrumi, ponajviše naranče. U odnosu na isto razdoblje godinu ranije, količinski uvoz povećan je za 11,9 %, a izvoz za 23,2 % dok je u eurima taj rast bio veći, odnosno uvoz je bio veći za 24 %, a izvoz 51 %. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 6,5 postotna boda i iznosila je 36,47 %.
