Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (tzv. Vinska omotnica) ima za cilj razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva i odnosi se na bespovratna sredstava EU za povećanje konkurentnosti hrvatskih vinara i vinogradara kroz mjere restrukturiranja i konverzije vinograda, investicije u vinarije i marketing vina, te promidžbe vina na trećim tržištima. Najmanji iznos potpore je 3.000 eura, a najveći 1,5 milijuna eura, ovisno o mjeri, a za završene projekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplaćuje od 50 % – 80 % ukupno prihvatljivih troškova.
Od 2014. godine ukupno je odobreno 170 projekata u sklopu Vinske omotnice kad se radi o mjerama investicija u vinarije i marketing vina ukupne vrijednosti 408,3 milijun kuna i ukupne vrijednosti odobrene potpore u iznosu od 137,5 milijuna kuna. U mjeru promidžba vina odobreno je ukupno 51 projekt ukupne vrijednosti 20,1 milijuna kuna i ukupne odobrene potpore 15,3 milijuna kuna. Za mjeru restrukturiranje i konverzija vinograda odobrena su ukupno 43 projekta ukupne vrijednosti 126,1 milijuna kuna i ukupne odobrene potpore 46,1 milijuna kuna.
Povećali smo iskoristivost vinske omotnice
U financijskoj 2017. godini zabilježena je iskoristivost petogodišnjeg Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, u kojem je osigurano 57 milijuna eura za razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva te promociju hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja od 37 posto, što je u odnosu na 2014. godinu koja je bila prva godina provedbe mjere povećanje od čak 30 posto. Popis svih korisnika s iznosima vrijednosti projekta, iznosima odobrene i isplaćene potpore dostupan je na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Kod mjera investicija u vinarije i marketing vina izdano je ukupno 17 odluka o poništenju odluke o odobrenju projekta za korisnike koji su odustali od provedbe projekta ili nisu poštovali obveze propisane pravilnikom, natječajem ili odlukom o odobrenju projekta ukupno je isplaćeno 48,4 milijuna kuna potpore od čega se iznos od 6,9 milijuna kuna odnosi na isplatu predujma potpore za 12 korisnika, a iznos od 41,4 milijuna kuna na isplatu potpore za završene projekte za 109 korisnika.
Vinograda manje, a vinara više
Kod mjera promidžbe izdane su ukupno 4 odluke o poništenju projekta za korisnike koji su odustali od provedbe projekta ili nisu poštovali obveze propisane pravilnikom, natječajem ili odlukom o odobrenju projekta. Ukupno je isplaćeno 5, 5 milijuna kuna od čega se iznos od 1,4 milijuna kuna odnosi na isplatu predujma. U mjerama restrukturiranje i konverzija vinograda izdano je ukupno 6 odluka o poništenju projekta za korisnike koji su odustali od provedbe projekta ili nisu poštovali obveze propisane pravilnikom, natječajem ili odlukom o odobrenju projekta. Ukupno je isplaćeno 18,6 milijuna kuna potpore od čega se iznos od 2,2 milijuna kuna odnosi na isplatu predujma, a iznos od 16,4 milijuna kuna na isplatu potpore za završene projekte.
U Hrvatskoj je sad evidentirano 25.224 PG-a koji posjeduju površinu zasađenu vinovom lozom od najmanje 0,1 hektar (obveznici upisa u Vinogradarski registar), te 10.194 pravnih ili fizičkih osoba koje su registrirale proizvodnju vina i mošta.
Najveći broj korisnika mjera investicije u vinarije i marketing vina dolazi iz Istarske županije (33 korisnika), Dubrovačkoneretvanske županije (21 korisnik), Vukovarsko- srijemske županije (20 korisnika), Osječko- baranjske županije (18 korisnika), dok najmanji broj korisnika ove mjere dolazi iz Brodsko-posavske županije (1 korisnik), Virovitičko-podravske i Koprivničko- križevačke županije (2 korisnika). S druge strane, najveći broj korisnika za mjeru promidžba vina dolazi iz Istarske županije (6), Osječko-baranjske županije (4), Splitsko-dalmatinske županije (2), Požeško-slavonske (2), Virovitičko-podravske županije (2), te najmanji broj iz Grada Zagreba (1) i Krapinsko-zagorske Županije (1). Za mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda prijavljeno je ukupno 868,03 ha. Odobrena su ulaganja na ukupno 613,90 ha i isplaćena je potpora za 45,44 ha restrukturiranih vinograda. Za ovu mjeru najveći broj korisnika dolazi iz Istarske županije (8), Osječko-baranjske županije (8), Požeško-slavonske županije (3), Dubrovačko-neretvanske (3), Zadarske županije (3), Varaždinske županije (3), te najmanji broj iz Splitsko-dalmatinske županije (2), Virovitičko-podravske županije (2), Sisačko-moslavačke županije (2), Krapinsko-zagorske (2) i Šibensko-kninske županije (1). Korisnika mjera promidžbe vina na tržištima trećih zemalja bilo je ukupno 51 projekata u vrijednosti 20,1 milijuna kuna i ukupne odobrene potpore 15,3 milijuna kuna za 18 korisnika. Popis svih korisnika s iznosima vrijednosti projekta, iznosima odobrene i isplaćene potpore dostupan je na web stranici Agencije za plaćanja.
Omotnicu iskoristili za proboj u Ameriku
Vinariji Feravino iz Feričanaca koja djeluje pod nazivom Osilovac d.o.o., u 2017. godini odobrena su sredstva za realizaciju projekata iz više sektora Vinske omotnice. Iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018., za Mjeru investicija u vinarije i marketing vina odobrena im je potpora u iznosu od 10,5 milijuna kuna za provedbu projekta ,,Ulaganje u opremanje vinarije’’ s ciljem povećanja ukupne učinkovitosti i poboljšanja kvalitete vina. Ovom potporom odobrena su im sredstva za: zamjenu opreme i strojeva za primarnu preradu grožđa, povećanje kapaciteta fermentacije i čuvanja vina, proširenje proizvodnog asortimana, instalacija opreme za proizvodnju pjenušavog vina, te zamjenu opreme i strojeva za punjenje mirnih i pjenušavih vina u boce. U segmentu Marketinga vina u ovoj godini odobrena su im, kažu u Feravinu, dva projekta promocije, jedan za tržište BiH, a drugi za tržište Srbije. Također čekaju odgovore za tržište Amerike i Meksika gdje su promociju i nastupe te vođene degustacije i vinske radionice započeli prošle godine, također uz potporu sredstava Vinske omotnice. Dodaju da je nastup u „Zemljama trećeg svijeta“ uspješno realiziran jer je izvoz vina krenuo na obje prekooceanske destinacije. Cilj oba projekata je proširivanje tržišta i promoviranje vina Feravina i to kroz kušanja, degustacije i predstavljanja vina, te informativna putovanja u Hrvatsku. Središnje manifestacije za projekte u 2017. godini bila su dva velika vinska sajma koja su se održala u Sarajevu i Beogradu, a na kojima je vinarija Feravino predstavila svoja najbolja i najnagrađivanija vina.
Projekt Konverzija vinograda iz Vinske omotnice odobren je Feravinu u listopadu 2016. godine. Tim projektom mijenjali su sortiment i gustoću nasada na 24,76 ha postojećih vinograda. Tijekom 2017.godine pripremljeno je za sadnju, posađeno i podignuto na potpornu strukturu 24,76 ha vinograda. Nasade frankovke, chardonnaya i graševine krčili su i zasadili pet ha chardonnaya i 19 ha graševine.
Teže iskoristiti nego dobiti sredstva
Viški vinar Oliver Roki kaže da su prvi put na Vinsku omotnicu prijavili eko vinariju Rokis još 2014. godine, ali da tada nisu prošli već im je to uspjelo tek dvije godine poslije, 2016. godine. Roki dodaje da su uz pomoć konzultanata, koji su važni jer vas usmjere u pravom smjeru, nije bilo teško dobiti sredstva iz Vinske omotnice (1,150.000 kn) već ih poslije iskoristiti jer treba zaokružiti ukupnu investiciju od četiri milijuna kuna. Naime, EU daje 50 posto sredstava bespovratno, ali tek na kraju investicijskog ciklusa, koji traje dugo, a cijene se mijenjaju, što znači da do kraja studenoga, još uvijek, nisu dobili EU sredstva iz Vinske omotnice na račun. Osim toga, valja računati na niz dodatnih troškova (dozvole, priključci, konzultanti, nadzor …), koje Vinska omotnica ne pokriva, ističe Roki. S druge strane, ističe Roki, sredstva HBOR-a su im uplaćena nakon tri mjeseca, jer nisu mogli proći u komercijalnim bankama, a HBOR je priznao poljoprivredno zemljište kao hipoteku što je važno. Vinarija Rokis, ima pet ha eko vinograda od 2000. godine, 22.000 čokota i godišnju proizvodnju 25.do 30.000 litara vina na Visu: Vugava, plavac mali i Rukatac. Vinsku omotnicu koristila je i vinarija Stručić iz Ludberga, koja je pri kraju s projektima u sklopu Vinske omotnice i uskoro će imati i smještajne kapacitete, jer kreću s izgradnjom pet soba, ali i novog podruma i kušaone. Sanja i Tomislava Stručić druga su generacija vinara, a oni se ovim obiteljskih biznisom bave desetak godina. Ove godine u vinariji Stručić degoržiran je prvi pjenušac ove vinarije s tri ha vinograda, u kojima imaju graševinu, chardonnay i rajnski rizling te prvi pjenušac ludbreškog vinogorja, a godišnje proizvedu 25.000 boca vina.
Vinarima je na raspolaganju i novoustrojena Služba za ulaganja u vinarije kojoj je cilj na temelju do sada utvrđenih nedostataka tijekom provedbe programa, dati preporuke ministarstvu za Novi nacionalni program. Važno im je unaprijediti i poboljšati sustav obrade, a sve kako bi se zahtjevi efikasnije rješavali i sredstva što prije potrošila, te se tako omogućila što bolja iskorištenost programa na zadovoljstvo domaćih vinara.
Prihodi vinara veći 26,5 posto
Promatramo li rezultate poslovanja poduzetnika vinara kroz razdoblje od pet godina, od 2012. do 2016. godine, zaključak je da broj vinara raste, i u 2016. godini je veći za 1/3 u odnosu na 2012. godinu, dok se broj zaposlenih smanjio za 225, s 1509 na 1284. Osnovni razlog jest smanjenje broja zaposlenih u Dalmacijavinu, nad kojim je 2012. godine otvoren stečaj, što je rezultiralo smanjenjem broja zaposlenih s 231, na 31. Suprotno od toga, ukupan prihod veći je 2016. u odnosu na 2012. godinu i to za 26,5 posto. U 2013. i 2014. godini prihod je rastao, a 2015. godine ostvaren je manji prihod u odnosu na 2014. godinu i to za blizu 110 milijuna kuna (15 %), a onda je 2016. godine porastao za više od 111,6 milijuna kuna (18 %). Najveći domaći izvoznici vina su Dalmacijavino i Agrolaguna, dvije trećine ukupnog izvoza, iako je Kutjevo d.d. i dalje jedina domaća vinarija koji izvozi vino na sve kontinente. Osim 2014. godine, kad su vinari ostvarili dobit (42,6 milijuna kuna), u preostale četiri godine, poslovali su s neto gubitkom. Najveći konsolidirani gubitak ostvaren je 2012. godine, u iznosu od 77,6 milijuna kuna, a najmanji u 2016. godini, u iznosu od 3,6 milijuna kuna, što je smanjenje od 95 posto.
