Iako ne djeluje tako, mraz je meteorološki svrstan u oborinu. Uvjeti potrebni za nastanak mraza su negativne temperature i odsustvo vjetra, a pojavljuje se u vedrim noćima uz tlo u dolinama u koje se spušta hladan zrak. Klimatološki gledano prve pojave mraza možemo očekivati u listopadu, a njegova sezona završava u travnju.
Iako bi prva pomisao mogla biti da se u kontinentalnoj Hrvatskoj mraz češće pojavljuje, pokazuje se da su doline središnje Istre područje povoljno za njegovu pojavu, bez obzira na relativnu blizinu toplijeg mora. Jedan od razloga za ovakvu razdiobu čestina pojave posredno je i broj vedrih dana kojih također ima više u središnjoj Istri.
Na sljedećem grafikonu prikazan je srednji broj dana s mrazom po mjesecima za Križevce i Pazin.
Grafikon 1. Srednji broj dana s mrazom 1961. do 2022. Lijevo – broj dana, dolje mjeseci (izvor podataka – DHMZ)
Grafikon 2. Srednji broj vedrih dana 1961. do 2022.. Lijevo – broj dana, dolje mjeseci (izvor podataka – DHMZ)
Iz grafikona 2 također možemo vidjeti značajno smanjenje vedrih dana od listopada do studenog, odnosno prelaska iz rane u kasnu, tmurnu jesen.
Proljetni i jesenski mrazevi nose sa sobom vrlo različite probleme i moguće štete. Jesenski mraz može naštetiti ozimim usjevima, iako zahvaljujući pravovremenoj sjetvi i odabiru vrste rijetko nanose ozbiljne štete. Za razliku od njih, štete na pojedinim vrstama povrća poput rajčica i paprika mogu uništiti veći dio uroda. Postoji i povrće poput kupusnjača kojima ni mraz ni snijeg ne mogu nanijeti veću štetu. Osim uzgoja u plastenicima odnosno staklenicima, jedina pomoć protiv mraza na osjetljivim kulturama je ubiranje plodova prije pojave mraza, pri čemu kvalitetna prognoza lokalnih uvjeta igra značajnu ulogu.
Travanjski mraz
Proljetni mraz najčešće ima značajnije posljedice na proizvodnju voćaka i povrća. S obzirom na primjetne klimatske promjene, tlo je sve ranije pogodno za „buđenje“, odnosno cvjetanje voćaka, iskustveno radi se o razdoblju od desetak dana. Prema podacima u proteklih šezdeset godina u travnju možemo očekivati barem tri do šest dana s mrazom. Radi se o srednjem broju dana pa se pojave razlikuju od godine do godine, ali ovdje se ne može primijeniti uobičajena statistika jer i samo jedna pojava može značiti štetu od 70 ili više posto. Prisjetimo se 2021. godine kad je travanjski mraz značajno smanjio urode voćaka u Istri, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Uz voćke, najviše stradavaju presadnice koje su također u ranoj, osjetljivoj fazi.
Na žalost, ne postoji učinkovita i ekonomski opravdana zaštita od mraza. Ona se pomoću grijanja, prskanja ili miješanja prizemnog sloja zraka snažnim ventilatorima može provoditi samo na vrlo maloj površini za zaštitu najvrijednijih kultura. Jedna od mjera koja ne može naškoditi je bijeljenje voćaka čime je moguće postići kratko odgađanje početka cvjetanja, ali možda baš dovoljno da se izbjegne pojava mraza. Najbolja zaštita od mraza je dobro planirano postavljanje različitih kultura na odgovarajuće položaje, gdje je to moguće. Drugim riječima, kao što naši poljoprivrednici znaju već dugo vremena, vinograde treba postavljati na obronke brda, a žitarice u doline. Upotrebu ranijih ili kasnijih sorti voća i vinove loze također trebamo prilagoditi lokalnim uvjetima čime se prirodi ostavlja da sama pomaže sačuvanju uroda.
