Suzne i crvene oči, pečenje, obilni vodenasti iscjedak iz nosa, kihanje, kašalj, svrbež sluznice nosa i grla, otežano disanje. Ovi, za neke osobe poznati simptomi, koji se javljaju učestalo svake godine u istom vremenskom razdoblju i traju znatno duže od prehlade, znače da je sezona peludi u zraku. Pelud je najjači prirodni alergen. Biljkama služi za razmnožavanje. Peludna zrnca su mikroskopskih veličina, raznih oblika i boja. Oni su najzastupljenija komponenta među lebdećim česticama u zraku (aeroplankton) koje okružuju ljudska bića.
Milijuni ljudi pate od sezonskih alergija
Iako alergenu pelud na svijetu ima manje od stotinu biljnih vrsta, milijuni ljudi pate od sezonskih alergija izazvanih peludom u zraku, ne samo u proljeće, već i u ljeto i jesen. Procjenjuje se da 10-30 % svjetske populacije pati od alergijskog rinitisa (ili peludne groznice). 300 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od astme. Utvrđeno je da je rinitis uzrokovan udisanjem cijele peludi u prirodnim količinama. Peludna astma može biti uzrokovana udisanjem ostataka peludi koji su dovoljno maleni da dođu u bronhije.
Alergija je poznata otprilike stotinjak godina. Ime je dobila tek 1906. godine kada je definirana kao urođena ili stečena, neželjena reakcija ljudskog imunološkog sustava na tvari koje se općenito ne smatraju štetnima. Normalno, imunološki sustav se bori protiv stranih tvari, posebno uzročnika kao što su bakterije i virusi.
U slučaju alergije, obrambena reakcija usmjerena je protiv tvari koje se zapravo smatraju bezopasnima. Npr. neki ljudi mogu dnevno biti u kontaktu s jako velikim brojem peludnih zrnaca bez ikakve negativne reakcije. No, senzibilizirana osoba, alergična na pelud, može već na 5-10 peludnih zrnaca reagirati ozbiljnim simptomima. Iako je histamin samo jedan od mnogih medijatora alergijskih bolesti, ima glavnu ulogu u alergijskim reakcijama i bolestima. Odnosno kada osoba dođe u kontakt s alergenom, tijelo otpušta histamin kao odgovor što zapravo dovodi do raznih alergijskih simptoma.
Broj ljudi koje pate od alergije se kontantno povećava
Nemoguće je izbjeći biljke koje izazivaju alergije, jer najčešće alergene biljke su anemofilne biljke. To znači da će se njihova pelud širiti vjetrom čak i stotinama kilometara te može ostati u zraku danima, pogotovo za vrijeme vjetrovitih i sunčanih dana jer je vrlo lagana. Uz to, alergene biljke rastu u izobilju u područjima gdje ljudi narušavaju prirodni okoliš krčenjem šuma, izgradnjom kuća i cesta kao i poljoprivrednim aktivnostima umanjujući tako prirodnu bioraznolikost.
Smatra se da će se zbog zatopljenja, odnosno klimatskih promjena, broj ljudi koji pate od alergija povećavati. Istraživanja pokazuju da povećanje koncentracije CO2 i atmosferske temperature povećavaju koncentraciju peludi u zraku. Tako npr. ambrozija u uvjetima visoke koncentracije CO2 proizvodi više biomase i 60-90 % više peludi. To je još pospješeno ranim vegetativnim rastom u proljeće zbog viših temperatura. Zagađenja zraka, koja se trenutno smatra najvažnijim ekološkim rizikom za ljudsko zdravlje, također omogućuju dugotrajnost postojanja peludi u zraku. Samim time se produžuje i dugotrajnost alergija uz jače simptome. Odnosno, danas se alergični na pelud suočavaju s dužim sezonama peludi i peludi s potencijalno povećanom alergenošću. Tako npr. pelud čempresa u zagađenim područjima izražava veću količinu alergena.
Križna reakcija
Pelud često sadrži alergene koji međusobno reagiraju. Ovaj sindrom naziva se križna reakcija, odnosno sindrom alergije na hranu povezan s peludom, a može se javiti u bilo koje doba godine, ali pojavnost i izraženost može biti jača u vrijeme cvatnje, odnosno oprašivanja alergenih biljaka. Što znači da neke osobe, koje su alergične na određene vrste peludi, također imaju simptome alergije nakon konzumacije svježe hrane biljnog porijekla kao što su voće, povrće ili orašasti plodovi. Na primjer, osobe alergične na pelud ambrozije često reagiraju na banane i dinje. Slično tome, osobe s kliničkom osjetljivošću na pelud breze također mogu osjetiti simptome alergije nakon što su pojele jabuku ili breskvu.
Pojava simptoma alergijske reakcije ovisi o koncentraciji peludi u zraku kao i stupnju alergenosti peludi. Sezona peludi u određenom području najčešće je povezana s lokalnom sezonom cvatnje, jer pelud proizvode i oslobađaju zreli cvjetovi. No, varijacije u potenciji peludi mogu se pripisati sintezi alergena u peludi tijekom njenog sazrijevanja. U tjednu prije oprašivanja u peludi, koja je inače spremna za oslobađanje, nema alergena. Nakon toga dolazi do brzog povećanja sadržaja peludnih alergena. Kada su vremenski uvjeti optimalni za oprašivanje, prašnici se otvaraju i ispuštaju pelud. Ako su uvjeti povoljni za rano oprašivanje, zreli prašnici otpuštaju manje zrele peludi s manje alergena. Kada vremenski uvjeti odgode otvaranje prašnika, oslobađa se zrelija pelud s više alergena.
Sezone peludi i cvatnje obično se ne podudaraju
Također, sezone peludi i sezone cvatnje obično se u potpunosti ne podudaraju zbog učinaka prijenosa na srednje i/ili velike udaljenosti. Dnevna koncentracija peludi uvelike ovisi o vremenskim uvjetima kao što su temperatura zraka, relativna vlažnost, sunčevo zračenje, pojava vjetra i oborine. Učinak temperature na oprašivanje veći je kod biljaka koje cvatu u proljeće i rano ljeto. Oprašivanje biljaka koje cvatu u kasno ljeto i jesen općenito povezano s njihovim fotoperiodom. Moguće je predvidjeti koncentracije peludi u zraku te napraviti peludnu prognozu, odnosno peludni kalendar. Na taj način dobivamo informacije o pojavi pojedinih sezonskih alergena te prikazivanje početka, trajanja i kraja oprašivanja pojedine biljne vrste za koje se već zna da mogu izazvati alergije.
Određene alergene biljke su svojstvene za pojedina područja. Zbog geografskog položaja Hrvatska ima kontinentalnu i mediteransku klimu s pripadajućim alergenim biljkama, odnosno vrstama peludi. Šume Hrvatske, kao i razno bilje i drveće u parkovima i na ulicama, tijekom peludne sezone stvaraju velike količine peludi. Kod osoba osjetljivih na pelud izazva simptome alergije. Središnji dio Hrvatske s kontinentalnom klimom ima prisutnost tipova peludi s visokim alergenim značajem, posebice onih iz porodica Betulaceae i Poaceae te rodova kao što su Ambrosia i Castanea. U mediteranskim dijelovima pak prevladavaju alergene biljke iz porodice Oleacea te iz roda Parietaria. Također je utvrđena veća prevalencija slučajeva senzibilizacije na pelud u urbanim sredinama u usporedbi s ruralnim područjima.
Pročitajte više o alergijama:
Podjela alergija prema podrijetlu
Kako se zaštititi od alergija?
Ljekoviti pripravci iz prirode koji pomažu pri simptomima alergija
