Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove je katolički blagdan. Slavi se u četvrtak, 60 dana nakon Uskrsa, poslije svetkovine Svetog Trojstva. Tada župe imaju procesije ulicama kojima dječica posipaju latice ruža pripremajući put Presvetom oltarskom sakramentu.

Za Katoličku Crkvu, Tijelovo se održava u spomen ustanovljenja Euharistije na Posljednjoj večeri. Događaj u kojem se miješa Gospodinovo božanstvo s našim čovještvom, Njegov život i naša smrtnost. Euharistija je najuzvišenija žrtva kojom nam se Krist daruje da zauvijek budemo s njim. Sakrament jedinstva i spomen neizrecive Božje ljubavi prema nama.

Isus sebe predstavlja kao kruh i daje se ʺblagovatiʺ. Riječima ʺtijelo je moje – za život svijetaʺ i ʺtijelo moje – za vasʺ Isus pokazuje puninu svojega samopredanja za nas, to jest za život čovjeka i život svijeta. Isus nam ne daje neživi kruh, nego nešto osobito živo, najživlje – svoj život, božanski život, koji je vječan. Pričest je blagovanje božanskoga života koji nam samopredajom daruje Bogočovjek Isus Krist.

OGLAS

U tom smislu, prisjetimo se Isusovih riječi iz Evanđelja po Ivanu:

ʺZaista, zaista, kažem vam: tražite me, ali ne stoga što vidjeste znamenja, nego stoga što ste jeli od onih kruhova i nasitili se. Radite, ali ne za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vječni: nju će vam dati Sin Čovječji jer njega Otac – Bog – opečati.ʺ (Iv 6, 26-27)

Neka taj Kruh jedinstva u nama ozdravi sve što je bolesno i probudi u nama ljubav prema Bogu i čovjeku, empatiju prema bližnjemu i život u Istini.

Neka nam je blagoslovljena svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove!

Prethodni članakKoje drvo je najbolje za roštilj?
Sljedeći članakBrzinski bounty
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.