Mnogi strojevi, alati i uređaji uvelike olakšavaju rad u poljoprivredi. Iako su od iznimne koristi, u određenim okolnostima mogu predstavljati i opasnost.

Kao najčešći izvori opasnosti koje nastaju zbog mehaničkog djelovanja strojeva, uređaja i opreme su oštri i šiljati predmeti u stanju mirovanja i kretanja, rotirajući dijelovi te ostali pokretni dijelovi koji mogu prignječiti ili zahvatiti rukovatelja, odletjeti ili se rasprsnuti i na taj način kao projektil uzrokovati ozljedu.

Padovi poljoprivrednika s visine, u dubinu ili u samoj razini poda radi neodgovarajuće izvedene površine za kretanje, pretrpanih, neočišćenih i neodržavanih prostora za rad, također se obično svrstavaju u ovu skupinu opasnosti.

Prijelom noge uslijed pada s ljestava

Mehaničke opasnosti mogu uzrokovati niz različitih ozljeda. Od lakših tjelesnih ozljeda poput ogrebotina, natučenja, istegnuća, manjih posjekotina i razderotina koje smo u mogućnosti samostalno zbrinuti do teških tjelesnih ozljeda poput nagnječenja unutarnjih organa, prijeloma kostiju, amputacija prstiju ili dijelova ekstremiteta, politrauma odnosno ozljeda više organskih sustava što u konačnici može dovesti i do smrtnog ishoda.

Većina strojeva i uređaja s kojima se susrećemo u poljoprivrednoj proizvodnji pripada skupini strojeva s povećanim opasnostima. Dosadašnji podaci i praksa pokazuju da najveći broj ozljeda u poljoprivredi nastaje upravo pri radu s poljoprivrednim strojevima, uređajima i alatima. Osobito je to pri radu s traktorom koji je i najčešći uzrok smrtnih stradavanja.

Ozljeda desne natkoljenice i koljena pri radu s motornom pilom
Ozljeda lijeve šake i zapešća u nezgodi pri radu sa traktorom

U 10 godina 89 smrtno stradalo

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, iz Biltena o sigurnosti prometa za 2022. godinu, 364 traktora sudjelovala su u prometnim nesrećama. U njima su smrtno stradale 4 osobe, a 145 ih je ozlijeđeno. Od 2013. do 2023., na području Republike Hrvatske u prometnim nesrećama u kojima su sudjelovali traktori ozlijeđeno je 1355 osoba. Njih je 89 smrtno stradalo. Važno je napomenuti kako je broj ozljeda i smrtnih slučajeva daleko veći jer se mnoge nesreće događaju izvan prometa. Česte su nesreće u kojima dolazi do ozljeđivanja djece, a radi neodgovornosti odraslih. Gotovo svake godine, pa tako i ove iz okolice Bjelovara, odjekne vijest kako je smrtno stradalo dijete pod kotačima traktora. Kada osvijestimo opasnost i primjenjujemo sigurnosne procedure, brinemo ne samo za sebe nego i za naše najmilije.

Smrtne ozljede koje nastaju prilikom rada s traktorom i drugim poljoprivrednim strojevima najčešće nastaju kao posljedica prevrtanja, uslijed zahvata dijela stroja ili traktorskog priključnog vratila. U praksi se pokazalo da je upravo nepažnja u blizini kardanskog vratila uzrok teških nezgoda na radu s poljoprivrednim strojevima. Zabilježeni su i smrtni slučajevi kada je primjerice vratilo zahvatilo odjeću i usmrtilo poljoprivrednika. Strojevi poput motokultivatora, kosilica, kombajna, vršalica, strojeva za rezanje i baliranje stočne hrane te uređaji za usitnjavanje poljoprivrednih proizvoda često su sredstva nastanka tjelesnih ozljeda.

Preventivne mjere

Glavni uzroci velikog broja nesreća pri radu s poljoprivrednim strojevima su precjenjivanje vlastitih sposobnosti, nedostatak stručne osposobljenosti, dugotrajno i iscrpljujuće radno vrijeme. Česti su i slučajevi upravljanja strojevima pod utjecajem alkohola te prijevoz osoba na traktoru na mjestima koja nisu za to predviđena. Dakle, velik broj ovih nesreća uzrokovan je ljudskim faktorom, odnosno nedovoljnim poznavanjem tehnologije i dinamike rada te olakim shvaćanjem opasnosti. Stoga, važno je istaknuti nekoliko preventivnih mjera kojih se treba pridržavati. Sve kako bi se moglo sigurno upravljati traktorom, ali i drugim strojevima koji se koriste u poljoprivredi.

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu objavio je smjernice dobre prakse. Tamo navode ključne preporuke za siguran rad s poljoprivrednim strojevima. Traktor i drugi strojevi uvijek moraju biti u ispravnom stanju. Traktor mora biti opremljen sigurnosnom kabinom ili okvirom koji štiti vozača u slučaju prevrtanja. Kotači traktora moraju biti natkriveni dovoljno širokim čvrstim blatobranom koji sprječava upadanje vozača u prostor između kotača i trupa traktora. Sve ugrađene zaštitne naprave, štitnici i blokade moraju biti na svom mjestu te se ne smiju skidati ili onesposobljavati. Traktor i drugi poljoprivredni strojevi moraju uvijek biti sigurno parkirani i osigurani od ponovnog kretanja. Osobe koje rukuju traktorom i drugim poljoprivrednim strojevima moraju se pridržavati uputa proizvođača. Mogu ih koristiti samo za ono za što su namijenjeni i rukovati s njima na način kako to proizvođač propisuje.

Oprez!

Primjereno procijenite osobno iskustvo u upravljanju traktorom.Što je još važnije i iskustvo u obavljanju poslova koje predviđate obaviti traktorom. Budite svjesni potencijalnih opasnosti i predvidite kako ih izbjeći. Ako postoji i zrno sumnje da je neki manevar ili postupanje opasno, vjerojatno i je te ga radije ne izvodite.

Treba se upoznati sa svojstvima poljskih i šumskih puteva te voditi računa o obliku i vrsti terena. Bitno je podučiti ukućane, ali i osobe s kojima se obavljaju radovi, kako sigurno isključiti traktor i priključne uređaje.

Značajan broj traumatskih ozljeda, općenito ali i u poljoprivredi, uzrokovan je padovima. Pad s visine može uslijediti iz vozila, prikolica, s ljestava, s krovova, tavana i slično, a mogu se spriječiti prijevozom osoba u vozilima samo na mjestima koja su za to namijenjena, pravilnim korištenjem i uporabom ispravnih sredstava rada kao što su ljestve, podesti za rad i uporabom osobne zaštitne opreme za zaštitu od pada. Padovi u razini nastaju pri kretanju po neravnom, skliskom, blatnom ili smrznutom terenu. Također i zbog neuređenosti i pretrpanosti mjesta rada. Padovi u dubinu pak mogu nastati zbog nezaštićenih otvora, okna ili kanala. Trebalo bi površine za kretanje unutar i okolo gospodarskih zgrada redovito čistiti i koristiti odgovarajuću radnu obuću. Razni otvori na površinama po kojima se kreću ljudi i u koje mogu upasti i ozlijediti se moraju biti označeni, sigurno pokriveni ili ograđeni.

Što kada dođe do ozljede?

Iako krajnje zbrinjavanje ovisi o vrsti i intenzitetu ozljeđivanja ono za što uvijek moramo biti spremni i sposobni je pružanje prve pomoći. Prva pomoć je važna karika u postupku spašavanja života. Ona uključuje provjeru sigurnosti pristupa mjestu nesreće, obilježavanje i osiguravanje mjesta nesreće, zaštitu ozlijeđenih osoba od mogućeg novog stradavanja te primjenu neodgodivih postupaka prve pomoći. Neodgodive postupke prve pomoći primjenjujemo uvijek kod stanja koja neposredno ugrožavaju život. To su zaustavljanje jakog vanjskog krvarenja, postupak kod osobe koja se guši, postavljanje osobe bez svijesti koja diše normalno u stabilan bočni položaj i postupak oživljavanja osobe bez svijesti koja ne diše.

Kada procijenite da je potrebno, pozovite hitnu medicinsku službu (HMS) na broj 194 i slijedite upute. Ako je HMS pozvala druga osoba, zatražite potvrdu je li poziv zaprimljen. Dok čekate HMS, osim postupaka neodgodive prve pomoći, primijenite i sve ostale postupke prve pomoći koji su potrebni, kao što je primjerice zbrinjavanje rana.

Zaštita rane od infekcije

Ranom nazivamo svaku ozljedu kod koje dolazi do prekida kontinuiteta kože. Prilikom zbrinjavanja rane svrha svakog primjenjenog sredstva je zaštititi ranu od infekcije i istovremeno upijati krv i druge tekućine koje izlaze iz ozlijeđenog tkiva. Za manje rane dovoljan je flaster, a veće pokrijte sterilnom gazom i zavojem. Ako postoji obilnije krvarenje na raspolaganju je više metoda zaustavljanja krvarenje. Direktan pritisak na ranu napravite tako da komadom gaze ili tkanine čvrsto pritisnete mjesto krvarenja, podignete ozlijeđeni ud i zadržite ga u povišenom položaju.

Kompresivni zavoj izradite tako da na gazu, točno iznad mjesta krvarenja, stavite smotuljak zavoja ili dodatne slojeve tkanine i kružnim zavojem čvrsto stisnite taj smotuljak, tako radimo dodatni pritisak na ranu. Podvezivanje uda je radikalan zahvat koji dovodi do prekida cirkulacije ispod mjesta podvezivanja. Može dovesti do odumiranja tkiva i gubitka uda. Primjenjuje se u slučajevima amputacijske ozljede, jakog nagnječenja uda kada je njegov gubitak neizbježan i jakog krvarenja koje se ne može zaustaviti niti jednim drugim postupkom. Podvezica se stavlja na nadlakticu ili natkoljenicu. Zateže se pomoću štapića dok krvarenje ne prestane, obavezno zabilježite vrijeme stavljanja podvezice. Strana tijela zabodena duboko u tkivo nemojte sami vaditi već ih učvrstite u zatečenom položaju.

Ne ispirite ranu nikakvim tekućinama i ne stavljajte prašak, mast ili kremu na ranu. Uvijek prilikom pružanja prve pomoći vodite se načelom: ,,Prije svega, ne naštetiti“. Prvom pomoći ne zbrinjavaju se samo ozljede, već se pomoć pruža i osobi koja je zbog zadobivenih ozljeda znatno psihički i emotivno potresena. Ostanite uz unesrećenu osobu, smirujte, ohrabrujte i pratite stanje do dolaska hitne medicinske službe.

Foto: Dominik Raos dr. med. univ. spec.