Vlastita poljoprivredna proizvodnja je temelj agroturizma

Nekad su table i putokazi „Seoski turizam“ bili rijetkost uz cestu, no polako ali sigurno broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji se odlučuju baviti (i) turizmom sve je veći. No, seoskim agroturizmom ne bave se samo OPG-i, već i drugi poljoprivrednici registrirani kao poljoprivredni obrti, tvrtke ili zadruge. Stanovnici urbanih sredina u sve većoj mjeri posjećuju ruralnu Hrvatsku, osobito objekte seoskog turizma gdje mogu uživati u domaćoj hrani, vrhunskim pićima, netaknutoj prirodi i blagodatima hrvatskog sela.

O trendovima i izazovima seoskog turizma razgovarali smo s Aleksandrom Kuratko Pani, voditeljicom Udruge ruralnog turizma Hrvatske (URTH), nacionalne strukovne udruge koja okuplja pružatelje usluga, turističke zajednice, akademske institucije, LAG-ove i ostale lokalne udruge, i sve druge zaljubljenike u hrvatsko selo koji zajednički rade na njegovoj održivosti.

• Možete li nam predstaviti Udrugu ruralnog turizma Hrvatske ?

–Udruga je osnovana 2016. godine radi promocije ruralnog turizma i osiguravanja fleksibilnijih i normalnijih uvjeta poslovanja. Seoski agroturizam ujedinjuje poljoprivredu, turizam, ugostiteljstvo i kulturu. Radi se o izuzetno kompleksnoj djelatnosti čije je djelovanje u ingerenciji brojnih institucija. Ovu djelatnost regulira stotinjak zakona i barem još toliko pravilnika koji se često mijenjaju. Tako smo osnivanjem Udruge prvenstveno željeli pomoći svojim članovima, ali i drugim pružateljima usluga koji se suočavaju sa sličnim problemima diljem Hrvatske. Do pandemije, ni ruralni ni seoski turizam nisu bili promovirani od strane nadležnih institucija što se, na našu inicijativu, promijenilo.

Aplikacija Moj-seoski.hr

• Prva značajna aktivnost udruge bila je kreiranje aplikacije Moj-seoski.hr? Kako je došlo do ideje i realizacije te aplikacije?

–Na ideju smo došli imajući u vidu kako 2016. nije postojala centralna evidencija u namjeri da se ista kreira kroz aplikaciju u koju bi se upisali pružatelji usluga seoskog agroturizma. Isti se promoviraju putem prvog nacionalnog Digitalnog kataloga seoskog turizma na mrežnoj stranici Hrvatske turističke zajednice croatia.hr. Nažalost, iz operativnih razloga koji nisu u nadležnosti Udruge, ova aktivnost je zaustavljena. Tako ni u 2024. godini nažalost još uvijek ne znamo o kojem se broju pružatelja usluga radi.

–To je, osim za promociju, važno i zbog kreiranja zakonskih propisa i različitih razvojnih dokumenata. U međuvremenu smo pokrenuli brend Idemo na selo putem kojega predstavljamo aktivnosti naših članova i promoviramo ruralni turizam kroz svoje komunikacijske kanale. Uz podršku Ministarstva poljoprivrede, od 2020. godine provodimo mini-promotivne kampanje kako bismo dodatno promovirali domaću poljoprivrednu proizvodnju i hrvatsko selo na društvenim mrežama.

• Inicirali ste i prvu nacionalnu kampanju ruralnog turizma u Hrvatskoj…

–Iako ruralni prostor zauzima više od 90% hrvatskog teritorija, prihodi od ruralnog turizma su još uvijek simbolični. Negativni trendovi poput iseljavanja i problema s radnom snagom još su izraženiji nego u gradskim sredinama. Zbog toga smo neposredno nakon pandemije inicirali prvu nacionalnu kampanju za promociju ruralnog turizma kako bismo doprinijeli njegovom oporavku. Kampanja Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku! provedena je uz podršku Ministarstva turizma i sporta i realizaciju Hrvatske turističke zajednice u 2021. i 2022. godini. Uz aktivnosti ostalih aktera, doprinijela povećanju zainteresiranosti domicilnog stanovništva za istraživanje ruralnih područja. Nadamo se sličnim kampanjama od strane HTZ-a i ubuduće za domaće i za inozemna tržišta, kao i nastavku naše uspješne suradnje.

Tko se sve može nazvati seoskim turizmom?

• Tko se zapravo može sve nazvati seoskim turizmom i postoje li podvrste seoskog turizma? Kako se kategoriziraju kušaonice, kleti, konobe. Je li isto restoran na selu i seoski turizam? Koliko vlastite hrane mora koristiti/usluživati seoski turizam?

–Izostanak zakonske definicije seoskog agroturizma rezultira brojnim izazovima u djelovanju ovih objekata, no također dovodi i do zbunjenosti potrošača. Nakon što je Ministarstvo turizma i sporta 2011. godine izdalo Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, Izostale su zakonodavne izmjene koje su trebale regulirati njegove pojavne oblike. To naravno ne znači da ova djelatnost nije regulirana. Dapače, ona je preregulirana, osobito u domeni propisa iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede koji reguliraju plasman hrane. Propisani uvjeti ne uzimaju u obzir kako se radi o malim poduzetnicima. Oni se bave s dvije važne i izazovne gospodarske  grane – poljoprivredom i turizmom.

–Vlastita poljoprivredna proizvodnja je temelj seoskog agroturizma. Nažalost, postojeći zakonodavni okvir dozvoljava situacije da se netko može nazvati seoskom ili agroturizmom. Pri tome ni jedan vlastiti poljoprivredni proizvod, što je prevara potrošača. Istovremeno, oni koji žele plasirati što veći broj svojih proizvoda, a što je i bit seoskog turizma, suočeni su s brutalnošću hrvatske administracije koja ih često tretira jednako kao i velike sustave i onemogućuje laki plasman i prodaju vlastitih proizvoda.

–Zaključno, restoran i/li privatni iznajmljivač na selu koji nema registriranu poljoprivrednu proizvodnju ne bi trebao biti seoski turizam. Ugostiteljski objekt na selu odnosno u ruralnom prostoru dok se zakonski ne odredi drugačije.

Apiturizam kod nas još nije prepoznat

• Kakva je situacija s apiturizmom? Vidimo da je Slovenija predvodnik razvoja pčelarstva i apiturizma na svjetskoj razini?

–Po broju pružatelja apiturističkih usluga, Hrvatska je uz bok sa Slovenijom i Italijom. Apiturizam kod nas nije prepoznat kao turistički potencijal. Umjesto da kao Slovenija od apiturizma napravimo i promoviramo uspješnu turističku priču. Mi godinama nismo u stanju promijeniti nekoliko članaka u zakonima, što je u drugim državama nezamislivo. Slično kao i kod seoskog agroturizma, ni apiturizam nije definiran, što uzrokuje velike probleme kod registracije i rada ovih objekata. Brojni pčelari kojima bi apiturizam predstavljao dodatni izvor prihoda jednostavno odustaju ili djeluju u sivoj zoni čime su svi u gubitku – od države i lokalnih zajednica, preko potrošača/konzumenata usluga do samih pružatelja usluga. Pojedine županije kreću u smjeru strateškog razvoja apiturizma, kao što je primjerice Karlovačka. Ipak, taj razvoj može biti značajno usporen ako se ne osiguraju adekvatni zakonski uvjeti.

Nova kategorija turizma

• Zašto Udruga ruralnog turizma za poljoprivrednike koji se bave turizmom predlaže novu kategoriju – turističko poljoprivredno gospodarstvo?

–Na našu inicijativu, nacionalna Strategija održivog turizma do 2030. godine prepoznala je seoski agroturizam kao jedan od ključnih turističkih proizvoda koji će se podržavati te su zakonodavne izmjene predviđene za 2025. godinu. Kako bismo se pripremili za iste, proveli smo niz istraživanja i izradili svoj nacrt izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilnik o turističkim poljoprivrednim gospodarstvima (TPG).

–Ova kategorija obuhvatila bi sve poljoprivrednike koji se bave pružanjem turističkih, a mogu se baviti i pružanjem ugostiteljskih usluga. Predlažemo da se za sve vrste poljoprivrednika koji se bave turizmom, neovisno o njihovoj registraciji (OPG, obrt, trgovačko društvo, zadruga) propišu isti uvjeti i ukinu ograničenja u broju gostiju/turista te da registraciju objekata provodi Ministarstvo turizma i sporta uz korištenje aplikacije moj-seoski.hr.

–Temeljni preduvjet za registraciju je da TPG tijekom cijele godine i/ili sezone (ako objekt radi sezonski) gostima i turistima na kušnju i prodaju nudi barem jedan vlastiti poljoprivredni proizvod ili prerađevinu (vino, rakije, likeri, sokovi, ulja suhomesnati proizvodi, sirevi i dr.) stavljen na tržište sukladno propisima. Dodatno, predlažemo definiranje uvjeta za bavljenje apiturizmom, mogućnost registracije stajališta za kampere (autodomove) na TPG, te mogućnost uslužne prodaje poljoprivrednih proizvoda i prerađevina s PG-ova u okolici, što OPG-ovima trenutno nije dozvoljeno. O prijedlozima smo raspravili s kolegama iz sektora, objavili na našoj mrežnoj stranici idemonaselo.hr i dostavili nadležnim institucijama. Vjerujemo kako isti predstavljaju solidnu osnovu za početak javne rasprave.

Trendovi u seoskom turizmu

• Kakvi su trendovi u brojnosti i rasprostranjenosti seoskih turizama u RH? U kojim županijama je seoski turizam najrazvijeniji, a u kojima najmanje razvijen i koji su razlozi?

–S Veleučilištem u Križevcima smo 2023/2024 kreirali Ruralni adresar koji, uz seoski agroturizam, sadrži podatke i o ostalim pružateljima usluga u posebnim oblicima turizma (kulturni, pustolovni, lovni, ribolovni, zdravstveni i dr.) te sadržajima aktivnog turizma. Gledano po broju objekata seoskog agroturizma, najveći broj nalazi se u Istarskoj, Osječko-baranjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zagrebačkoj županiji. Uz iznimku OBŽ, odnosno Baranje, u ostalim slavonskim županijama, kao i nekima iz Središnje Hrvatske (primjerice Koprivničko-križevačka i Varaždinska županija), postoji značajan potencijal za dodatni razvoj seoskog agroturizma.

–Osim Istre i DNŽ, isto se može reći i za ostale primorske županije. No, uspješnost i razvijenost  seoskog turizma može se gledati i kroz prihode, broj noćenja, broj zaposlenih i sl. Takve se evidencije službeno ne vode. Županije koje sustavno razvijaju seoski turizam kroz poticaje i marketinške kampanje bilježe bolje rezultate. One mogu poslužiti kao dobar primjer ostalima. Primjerice, iako površinom najmanja, Međimurska županija se zbog kontinuirane podrške razvoju vinskog, kulturnog i održivog turizma prometnula u vodeću kontinentalnu destinaciju ruralnog turizma.

Je li zahtjevno otvoriti seoski turizam?

• Koliko je uopće zahtjevno otvoriti seoski turizam? Koje mogućnosti imaju PG-i za investicije i potpore u cilju otvaranja/pokretanja seoskog turizma?

–Zahtjevnost ovisi o nizu faktora, počevši od urbanističkih planova, mogućnosti gradnje, vlastite kapacitiranosti za proučavanje zakonskih propisa, osposobljenosti institucija i slično. Nažalost, u RH ne postoji centralna točka gdje bi svi potencijalni pružatelji usluga mogli dobiti informacije na jednom mjestu. Svake godine kao Udruga pružimo stotinjak konzultacija na ovu temu pri čemu usko surađujemo s nadležnim institucijama. Najbitnije od svega je shvatiti kako se ovaj kompleksni posao živi, a ne radi, jer traje cijele godine – ako ne zbog gostiju odnosno turizma, onda zbog poljoprivrede. Razvoj ruralnih područja, a time i turizma prepoznat je kao prioritet na europskoj i nacionalnoj razini. Postoje brojni mogući izvori financiranja u okviru Fonda za ruralni razvoj i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Budućnost seoskog turizma

• Što bi trebalo napraviti kao bi se seoski agroturizam uspješno razvijao u budućnosti?

–Ruralni turizam, kao i njegova temeljna odrednica seoski agroturizam, zbog svoje autentičnosti i usklađenosti s turističkim trendovima predstavlja veliki razvojni potencijal kojega tek treba iskoristiti. Željeli bismo vidjeti Hrvatsku u kojoj se ruralni i seoski turizam razvija i promovira rame uz rame s ostalim posebnim oblicima turizma, a ne kao manje važan. Ako zaista želimo razvijati seoski agroturizam kako je zacrtano u brojnim strateškom dokumentima, trebalo bi što prije izmijeniti zakonodavni okvir, osigurati kontinuiranu stručnu podršku pružateljima usluga i državnim službenicima, poticati turističke programe vezane uz ruralnu Hrvatsku te kontinuirano provoditi promotivne kampanje na domaćem i inozemnim tržištima. Možda i najvažnije, potrebno je kreirati centralnu mrežnu stranicu (portal) ruralnog turizma, s podrškom nadležnih institucija, po uzoru na slična rješenja u susjednim državama.

–Zaključno, pozivam sve zainteresirane za suradnju i partnerstvo u razvoju ruralnog turizma i održivosti ruralnih područja da nam se jave s konkretnim prijedlozima na udruga.rth@gmail.com, kako bismo sve gore navedeno i realizirali na dobrobit prije svega lokalnog stanovništva, hrvatskog društva u cjelini i svih koji posjećuju naša predivna ruralna područja.