Završena je tema godine u hrvatskom agraru, ali i u gospodarstvu općenito. Podravka je preuzela poljoprivredno poslovanje Fortenove. Nakon svih mogućih špekulacija, medijskih analiza, lobiranja i svega ostalog, kada se stvari sagledaju iz šireg konteksta, možemo reći očekivano i što je još važnije, u ovom trenutku idealno riješenje za sve uključene strane. Belje, Vupik i PIK Vinkovci (kao i Energija Gradec, Belje Agro-Vet i Felix) dobili su novog vlasnika. Fortenova se riješila dijela netemeljnog poslovanja koji koji se nije uklapao u njihovu novu strategiju. Ujedno su dobili prijeko potreban novac koji će im pomoći u „peglanju“ njihove bilance i predstojećem refinanciranju.
Ne treba zaboraviti niti državu, jer Podravka je za široke mase i javnost prihvatljiv izbor. Zamislite samo koliko bi medijskog prostora bilo okupirano (ali prije svega u vidu prepucavanja i negativnih političkih bodova) napadima na sve i svakog da su Mađari preuzeli ove kompanije. Ovako, suma summarum, vuk sit, a sve ovce na broju.
Kako je došlo do preuzimanja?
Budući da Fortenova grupa ima neto dug od 1,1 milijardu eura, kojeg je velikim dijelom naslijedila od bivšeg Agrokora, pa potom reprogramirala kredite novim (nepovoljnim) zaduživanjem, prodajom poljoprivrednog segmenta Podravki u poslu vrijednom oko 333 milijuna eura, doći će do potrebnog kapitala za lakše servisiranje duga. Usporedbe radi, neto dug Podravke do preuzimanja Fortenovinih poljoprivrednih tvrtki, iznosio je tek oko 20 milijuna eura.
Zanimljivo je spomenuti da se cijena Podravkine dionice u kolovozu 2022.g kretala oko 80 eura. Prije godinu dana, u kolovozu 2023. iznosila je oko 140 eura,. Preuzimanjem Fortenovinog poljoprivrednog segmenta, cijena dionice Podravke na burzama u kolovozu ove godine dosegnula je više od 160 eura. Očito je kako se na novu akviziciju i potez Podravke gleda kao na dobro ulaganje.
Izazovi tek slijede
Za Podravku je sama akvizicija bila lakši dio posla. Pravi izazovi tek sada slijede. Kako uspješno integrirati poprilično diverzificiran i geografski dislociran i disperziran poljoprivredni segment Fortenove u postojeću strukturu Podravke, s ciljem da se optimalno iskoriste sve poluge i potencijali?
Po onome što već znamo, poljoprivreda će biti treći poslovni stup u sustavu Podravke, uz bok prehrambenom i farmaceutskom. S obzirom da je poslovanje Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci oko 80-ak posto proizvodnja primarne sirovine, a samo manji dio proizvodnja finalnih proizvoda, jasno je da je ovo korak Podravke u jačanje vertikalne integracije, osiguravanju potrebne domaće sirovine te osiguravanje i kontrola nabavnih lanaca. Naime, postojeća primarna proizvodnja u sastavu Podravke je relativno mala, odnosno nedovoljna za potencijal i ambicije razvoja koje trenutno ima kompanija. Uglavnom se tu radi o proizvodnji povrćarskih i ratarskih kultura, s naglaskom na ovo prvo. Na to se naslanja i povrćarska kooperacija i otkup.
Zemljište u funkciji proizvodnje povrća
Za očekivati je da će na početku fokus Podravke biti na stavljanje raspoloživog zemljišta u funkciju proizvodnje povrća za njihove finalne proizvode. Od raznog povrća za kiseljenje, graška, mrkve, luka, pa sve do rajčice. Pogotovo u kontekstu nedavno otvorenog preradbenog kapaciteta za rajčicu. Tu će definitivno doći do značajnijeg rasta hektara nego što je do sada to bio slučaj u ovim kompanijama. Time će Podravka osigurati potrebne količine i smanjiti svoju ovisnost o uvozu povrća iz zemalja u okruženju. Školski primjer vertikalne integracije.
Ostatak raspoloživih hektara biti će u funkciji ratarske proizvodnje. S obzirom da Podravka između ostalog ima i mlinarstvo u svom sastavu, na ovaj način može zadovoljiti veći dio svojih potreba za pšenicom kroz vlastitu proizvodnju i eventualno kooperaciju (ako istu u potpunosti ne ugase, što je također realan scenarij), dok će ostatak ratarske proizvodnje završiti kao sirovina u tvornici stočne hrane. Viškovima ratarske proizvodnje će se trgovati, kao što je i do sada to bio slučaj. Na tvornicu stočne hrane će se nadovezati stočarstvo i postojeće farme koje danas imaju Belje, Vupik i PIK Vinkovci. One se mogu uspješno integrirati u postojeću mesnu industriju u sastavu Podravke. Pojednostavljeno rečeno, ono što je bio PIK Vrbovec za Agrokor, to sada ima potencijala postati Danica za Podravku. Naravno, uz potrebna popratna ulaganja nužna da se Danica u svakom mogućem smislu podigne s trenutne razine.
Dodatni iskorak
Kad smo kod primarne proizvodnje, hrvatsko selo i poljoprivreda općenito, očekuju od Podravke dodatan iskorak, u odnosu na ono što danas rade ove kompanije. Već je i sama Podravka spomenula da će biti spremna investirati kako bi se povećala efikasnost u primarnoj proizvodnji. Navodnjavanje se tu nameće kao imperativ! I doista, to je nešto što bi trebalo biti u fokusu nove Uprave, jer i sami smo svjedoci klimatskih promjena koje se oko nas događaju, pa je budućnost upitna bez osiguravanja navodnjavanja određenog dijela vlastitih površina. Povrh toga, biti će potrebno dosta ulaganja u modernizaciju i u nove tehnologije te poljoprivrednu infrastrukturu jer u ovom prijelaznom razdoblju Fortenove, taj dio je bio podosta zanemaren i kompanije su realno podinvestirane. Navedeno će biti preduvjeti za stvaranje konkurentnosti i dugoročne održivosti kompanije na tržištu. Ne treba ni razmišljati kakva bi sumorna bila budućnost ovih kompanija da se ponovi sedam prošlih godina.
Ono što Podravka vrlo dobro radi je upravljanje brendovima i finalnim proizvodima na policama dućana i supermarketa. Marketing, prodaja, distribucija, komunikacija s potrošačima, snaga brenda Podravka te najvažnije postojeća tržišta na kojima već plasiraju svoje proizvode njihov su adut. U tom kontekstu, sigurno će donijeti potrebna znanja koja će pomoći u prodaji finalnih proizvoda koje ove poljoprivredne kompanije proizvode – mlijeko i mliječni proizvodi, abc sir, kulen i suhomesnati proizvodi te vina. Hoće li baš sve ove proizvodnje zadržati Podravka ili će dio (primjerice segment mlijeka i mlječnih proizvoda ili vina) prodati, ostaje nam za vidjeti u srednjem roku.
Svakako će biti zanimljivo ispratiti kako će se tu postaviti Podravka i koliko i u kojem roku može unaprijediti ovaj dio poslovanja ovih kompanija, jer mislim da tu ima prostora. Pod kapom Podravke, lakše će se probiti na nova tržišta i to bi moglo biti ključno.
Kadrovska križaljka
U svemu ovome, najveći izazov za Podravku biti će kadrovska križaljka, uspostava optimalne upravljačke i organizacijske strukture te osiguravanje potrebnog know-how-a. Mnogo toga u samoj primarnoj proizvodnji nedostaje i u postojećoj Podravci, a kamoli nakon ovako velike akvizicije. Postaviti prave ljude na prave pozicije bit će od ključne važnosti, a odmah nakon toga razumijevanje novostovrenog poslovnog potencijala kompanije. Jer ono što je trenutni fokus Podravke – brendovi, marketing, distribucija i slično, treba u agri kontekstu zamijeniti s efikasnošću u proizvodnji, upravljanje troškovima i najvažnije upravljanje rizikom. Nikako se ne smije zaboraviti da je veliki dio proizvodnje burzovna roba. U srednje do dugom roku, Podravka mora vratiti na kartu ove tri kompanije, da ponovno postanu ono što su nekada bile – perjanice hrvatskog agrara i vodeće (po svim segmentima) kompanije u svim granama industrije u kojima posluju.
Poseban okvir – stupac Iako se o tom zajedničkom poduhvatu ne zna u javnosti, Podravka je već imala suradnju s Beljem. Prije nekoliko godina na otprilike 10 ha posađena je paprika na beljskim oranicama. Ona je trebala biti sirovina za preradu u Podravkinoj tvornici. U tom svojevrsnom pilot projektu sudjelovala je i Osatina. Tako su tim projektom bile povezane tri velike tvrtke i to je trebao biti iskorak i značajnije povećanje proizvodnje povrća za potrebe naše najveće prehrambne industrije koja je zadala cilj osigurati 100% sirovina iz domaće proizvodnje. Gospodarski list je već pripremao članak o tome sa željom posebno istaknuti pozitivan primjer povezivanja i suradnje u domaćoj poljoprivredi. Svega nekoliko dana prije berbe dogodilo se olujno nevrijeme s tučom koja je uništila cjelokupni nasad i nastala je 100% šteta.
Hrvatska izvozi jeftnu sirovinu, a uvozi skupe prerađevine
Prema našim izvorima, stanje nasada i kvaliteta plodova prije nevremena bila je vrhunske kakvoće. To je bio dokaz da se može ostvariti takva suradnja i putokaz za promjenu strukture proizvodnje iz ratarske u povrćarsku. Povrćarske kulture su daleko dohodovnije od ratarskih, ali i radno intenzivnije. Uz dobru tehnologiju i znanje (Podravkinih) stručnjaka, suvremenu mehanizaciju i navodnjavanje, mogu se plodna slavonska i baranjska polja pretvoriti u nove stotine, pa i tisuće hektara pod povrćem. Uostalom, nadaleko je poznato „crveno zlato“ – baranjska paprika za začin (mljevena paprika).
Dio problema poljoprivrednog poslovanja Fortenova grupe bio je zbog proizvodnje ratarskih proizvoda niske dodane vrijednosti, bez dovoljno profitabilnosti, osobito kad je stanje na burzama i svjetskim tržištima takvo da su otkupne cijene ratarskih proizvoda i niže od proizvodnih. Hrvatska izvozi (pre)jeftinu ratarsku sirovinu, a uvozi skupe prerađevine. Regionalizacija proizvodnje i povezanost primarne poljoprivredne proizvodnje s preradom, odavno se ističe kao ključ promjene domaće poljoprivrede. Podravka je krenula u tom smjeru i nadamo se da će biti uvijek sa srcem.
