Svjedoci smo sve većih posljedica klimatskih promjena. Njihovi se negativni učinci odražavaju ne samo na okoliš, nego i na ljudske živote. Kao očigledni primjer tih promjena možemo vidjeti sve intenzivnije i jače prirodne nepogode (npr. oluje, poplave, požare…). One uništavaju sve pred sobom, uključujući i poljoprivredne usjeve.

Prirodne nepogode na poljoprivredi uzrokuju štete različitog opsega, trajanja i posljedica. Naime, štete na prinosima poljoprivrednih kultura dovode do negativnih posljedica kao što su smanjenje ili gubitak očekivanih prihoda u proizvodnoj godini, nesigurnost proizvodnih procesa, odustanak od daljnje poljoprivredne proizvodnje…

U takvim slučajevima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu proglasiti prirodnu nepogodu te odobriti financijska sredstva za sanaciju šteta. No, da bi mogle proglasiti prirodnu nepogodu, potrebno je ispuniti i određene zakonske uvjete.

Što je prirodna nepogoda?

Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Na primjer: potres, olujni i orkanski vjetar, požar, poplava, suša, tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, te druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Šteta od tuče na usjevu soje, Foto K. Pawelitsch

Nadležna tijela za procjenu šteta

Poslove u vezi s procjenom štete i dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju:

•          Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

•          Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

•          županijska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

•          gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda

Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba obavlja na primjer sljedeće poslove: predlaže gradonačelniku Grada Zagreba proglašenje prirodne nepogode, podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Grada Zagreba, po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava, odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, dostavlja putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta, te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u Gradu Zagrebu, prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda.

Foto freepik.com

Tko donosi Odluku o proglašenju prirodne nepogode?

Odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području županije donosi župan na prijedlog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, u slučaju ispunjenja propisanih uvjeta. Naime, prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 % vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 % prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 %.

Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području županije donosi župan, a za područje Grada Zagreba gradonačelnik Grada Zagreba, u slučaju ispunjenja navedenih uvjeta. Vlada Republike Hrvatske može prema vlastitoj prosudbi proglasiti prirodnu nepogodu na području dviju ili više županija, Grada Zagreba ili na cijelom području Republike Hrvatske.

Radnje nakon proglašenja prirodne nepogode

Nakon proglašenja prirodne nepogode, radi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, nadležna tijela, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Grad Zagreb provode sljedeće radnje:

1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta

2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta

3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta

Naime, Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.

Prva procjena štete i unos podataka u Registar šteta

Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu, te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Nakon isteka tog roka, općinsko, odnosno gradsko povjerenstvo, te Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Također, rok za unos podataka u Registar šteta od strane općinskog, odnosno gradskog povjerenstva, te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički unos podataka u Registar šteta, produljiti za osam dana.

O produljenju navedenog roka odlučuje Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba, dok županijsko povjerenstvo odlučuje na temelju zahtjeva općinskog ili gradskog povjerenstva.

Vremenske nepogode prijete, Foto freepik.com

Konačna procjena štete

Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete.

Naime, konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine.

Konačnu procjenu štete utvrđuje općinsko, odnosno gradsko povjerenstvo, te Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba na temelju obavljenog uvida u nastalu štetu na osnovu prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: stradanja stanovništva; opseg štete na imovini; opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu; iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda; opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja; vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio propisane uvjete, općinsko, odnosno gradsko povjerenstvo prijavljuje županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio propisane uvjete, Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba dostavlja Državnom povjerenstvu u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.

Način izračuna konačne procjene štete

Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama,  važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene radi prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene radi prirodne nepogode. Pri tome se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i tražene podatke.

Postupanja nadležnih ministarstava prilikom potvrde štete

Potvrdu konačne procjene štete obavljaju nadležna ministarstva (ministarstva nadležna za: financije; poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo; gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu), nakon dostave konačne procjene štete. Naime, potvrda konačne procjene štete predstavlja realnu procjenu vrijednosti imovine na kojoj je nastala šteta i procijenjenu vrijednost štete na toj istoj imovini sukladno podacima unesenim u Registar šteta.

Osim na temelju podataka iz Registra šteta, potvrđivanje se provodi na osnovu cjelokupne i potpuno dostavljene dokumentacije i obrazaca i/ili izravnim izvidom oštećenja na terenu i pristupom imovini koja je predmetom prijave štete.

Nadležna ministarstva nakon potvrde konačne procjene štete, sastavljaju izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta iz svoje nadležnosti. Potom, na temelju tog izvješća izrađuju prijedlog o načinu dodjele pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih od prirodnih nepogoda, koji dostavljaju Državnom povjerenstvu. Taj prijedlog sadržava:

•          cjelovit prikaz šteta i prijedlog isplate sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda

•          prijedlog i načine određenja kriterija i postotaka davanja sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda u odnosu na iskazanu vrijednost štete i vrsti štete koja je nastala zbog prirodne nepogode

•          prijedlog ostalih mjera postupanja radi djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.

Koliki je iznos novčanih sredstava?

Državno povjerenstvo pristupa provjeri i obradi podataka o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije, te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačne potvrđene štete na imovini oštećenika. Nakon utvrđivanja navedenih uvjeta, a prije isplate sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, podnosi Vladi Republike Hrvatske prijedlog za dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5 % iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

Iznimno, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi Republike Hrvatske dodjelu većih iznosa pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života i funkcioniranja gospodarstva na području pogođenom prirodnom nepogodom. O navedenim prijedlozima Državnog povjerenstva, Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku.

Potpore poljoprivrednicima za štete

U velikom broju jedinica lokalne samouprave u prethodnoj godini, odnosno 2023. godini bile su proglašene prirodne nepogode, odnosno mraz, tuča, olujni i orkanski vjetar, klizanja, tečenja, odronjavanja i prevrtanja zemlje i to na poljoprivredi, građevinama i prometnoj infrastrukturi.

Uzimajući u obzir navedene okolnosti, Vlada Republike Hrvatske je bila donijela Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u protekloj 2023., čiji je cilj poljoprivrednim proizvođačima koji su pretrpjeli štetu od prirodnih nepogoda u 2023. godini na području za koje je proglašena prirodna nepogoda temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, kroz jedinični iznos potpore po površini osigurati zadržavanje i nastavak poljoprivredne proizvodnje. Provođenje Programa je u 2023. i 2024. godini. Naime, potporom u okviru Programa omogućava se ublažavanje posljedica štete uzrokovane prirodnim nepogodama u 2023. godini, poljoprivrednim proizvođačima sa štetom prijavljenom u okviru Registra šteta od prirodnih nepogoda na prinosu poljoprivrednih kultura.

Potpora iz Programa dodjeljuje se korisnicima koji ispunjavaju uvjete Programa u iznosu najviše 50 % od ukupno prijavljene štete od prirodnih nepogoda nastalih u 2023. godini u Registru šteta od prirodnih nepogoda za svakog pojedinog korisnika. Najmanji pojedinačni iznos potpore iz Programa po korisniku potpore iznosi 50,00 eura, dok najveći pojedinačni iznos potpore iznosi 10.000,00 eura.

U 2023. korisnicima potpore je obavljen prvi dio isplate u ukupnom iznosu od 19 milijuna eura, dok će u 2024. godini korisnicima potpore biti isplaćen preostali iznos potpore od 6 milijuna eura, po provedenoj konačnoj obradi podataka o prijavljenim štetama od prirodnih nepogoda u 2023. iz Registra šteta od prirodnih nepogoda.

Poljoprivrednici u nezavidnom položaju jer isplata za štete kasni

Uloga države po pitanju dinamike isplate štete poljoprivrednicima nije na zadovoljavajućoj razini te bi trebala biti puno brža i učinkovitija. Naime, ne bi se smjele događati situacije da poljoprivrednici duže vremensko razdoblje čekaju na isplatu šteta od posljedica prirodnih nepogoda, kao što je to u slučaju isplate šteta radi prirodnih nepogoda u protekloj godini. Poljoprivrednici se tako dovode u nezavidan položaj, radi toga što im je s jedne strane uništen poljoprivredni prinos te upitan nastavak poljoprivredne proizvodnje, dok s druge strane ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima za obnovu poljoprivrednog potencijala, a financijska potpora od strane države uvelike kasni. Takvi nesigurni uvjeti zasigurno ne djeluju motivirajuće na poljoprivrednike, te samo potiču daljnje gašenje poljoprivrednih gospodarstava. Stoga bi trebalo ubrzati postupak dodjele financijske potpore za štete od posljedica prirodnih nepogoda, smanjiti nepotrebno administriranje te dakako povećati financijsku alokaciju za tu svrhu.

U konačnici, preporučljivo je da poljoprivrednici poduzmu određene preventivne mjere kako bi zaštitili svoje poljoprivredne nasade od prirodnih nepogoda (posebice tuče) koja je postala sve učestalija i intenzivnija (npr. postavljanjem zaštitnih mreža protiv tuče). Naravno, to je tehnički izvedivo na manjim poljoprivrednim površinama kao što su vrtovi, vinogradi, voćnjaci, rasadnici… Na taj način će moći osigurati preduvjete za održivost poljoprivredne proizvodnje, te ujedno ostvariti poljoprivredni prinos. Unatoč određenim naporima, poljoprivredna proizvodnja se i dalje slabo potiče te se sve više dovodi u pitanje isplativost te proizvodnje u današnjim turbulentim okolnostima (od vremenskih do ekonomskih). Nužne su hitne mjere kako bi se sačuvala opstojnost i održivost poljoprivredne proizvodnje, a za što imamo sve potrebne potencijale koji se malo ili čak nikako ne iskorištavaju.