Bundeva je namirnica s vrlo malom energetskom vrijednošću, koja iznosi oko 28 kcal na 100 grama. Osobito je pogodna za dijetalnu prehranu osoba s povišenom tjelesnom težinom i dijabetičara. Preporučuje se i kod želučanih ili crijevnih tegoba jer je lako probavljiva.
Sadrži 90% vode, 1,1% bjelančevina, 0,1% masti i 5,5% ugljikohidrata. Zahvaljujući pektinima, celulozi i drugim biljnim vlaknima koja sadrži, pomaže u regulaciji probave. Budući da je odličan diuretik, koristit će i kod upale mokraćnih puteva, reumatskih tegoba i uloga (gihta). Potiče rad jetre i pospješuje izlučivanje žuči, te se preporučuje osobama s kožnim bolestima, osobito psorijazom. Djelotvorna je i kod povećanog kolesterola u krvi, jača zaštitnu ovojnicu živaca i djeluje smirujuće. Povoljno djeluje na jačanje imuniteta. Oblog od svježe naribane bundeve koristi se za ublažavanje tegoba kod proširenih vena. U žuto-narančastom plodu nagomilano je bogatstvo minerala i vitamina: kalij (383 mg%), fosfor, kalcij, željezo, mangan, karotenoidi (alfa-karoten, beta-karoten, zeaksantin, beta-kriptoksantin), vitamini B grupe (B1, B2, B6, niacin, folnu kiselinu), vitamin C i vitamin E.
Alfa i beta-karoten poznati su kao spojevi provitamina A, snažnog antioksidativnog i protuupalnog agensa. Za beta-kriptoksantin ustanovljeno da povoljno djeluje na zdravlje pluća. Zbog velike dobrobiti za organizam, bundeva bi se trebala što češće naći na svakom stolu. Može se jesti kuhana, pečena u pećnici, pržena i pirjana. Najzdravija je kuhana na pari jer ne dolazi do gubitka hranjivih tvari topivih u vodi, a ujedno na taj način ima najbolji okus. Od nje se najčešće pripremaju slana, a sve češće i slatka jela: juhe, variva, salate, bučnice, umaci, rižota, njoke, lazanje, ravioli, kolači, pekmezi, marmelade i druge slastice.
Foto: Dražen Kopač
