Polja esparzete nekad su bila česti prizor, no s vremenom je ova biljka pala u zaborav zbog promjena u poljoprivredi i načinu hranjenja stoke. Zahvaljujući svojim jedinstvenim karakteristikama i prilagodljivosti, danas se esparzeta ponovno ističe kao idealan usjev u ekološkoj poljoprivredi. Saznajte kako esparzeta može pozitivno utjecati na tlo vašeg imanja, stvoriti uvjete za zdravu stoku i smanjiti troškove proizvodnje.

Idealna biljka u ekološkoj poljoprivredi

Esparzeta (Onobrychis viciifolia) je višegodišnja mahunarka poznata po ružičastim cvjetovima i snažnom korijenju zbog kojeg dobro uspijeva na lošijim tlima. Izuzetno je otporna na sušne uvjete. Dobro podnosi niske temperature, ali ne podnosi vlažna i kisela tla.

Esparzeta je jednostavna za uzgoj, otporna je na većinu štetnika i bolesti i ne zahtijeva upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva. To je čini idealnim usjevom za ekološku i održivu poljoprivredu. Osim u čistoj kulturi, esparzeta se može uzgajati u smjesi sa raznim travama i lucernom.

Njezini životopisni cvjetovi bogati nektarom privlače korisne kukce poput pčela, leptira i drugih oprašivača. Time se čuva bioraznolikost na poljoprivrednom gospodarstvu. U odnosu na djeteline pohodi je i 10 puta više pčela i drugih oprašivača. Po hektaru daje oko 400 kg meda. U ekološkoj poljoprivredi, koja se bazira na bioraznolikosti, esparzeta ima nezamjenjivu ulogu jer doprinosi očuvanju prirodnih ekosustava i stvaranju uravnoteženog okoliša koji je otporan na štetnike i bolesti.

Što esparzeta znači za tlo?

Zahvaljujući svojem snažnom korijenju, esparzeta prodire duboko i razbija zbijeno tlo, poboljšava njegovu strukturu te pomaže u zadržavanju vlage. Izrazito duboko korijenje dovodi vodu biljkama koje su plićeg korijena.

Kao mahunarka, esparzeta popravlja kvalitetu tla fiksiranjem dušika i tako obnavlja osiromašena tla, potiče razvoj drugih biljaka i smanjuje potrebu za gnojivima. Duboko ukorijenjena esparzeta sprječava ispiranje tla, čineći ga stabilnijim i otpornijim na klimatske promjene.

Hrana za bolje zdravlje i veću produktivnost stoke

Stoka obožava esparzetu jer je ukusna i lako probavljiva. Bogata je proteinima, vitaminima i mineralima koji su važni za rast i razvoj, čineći je izvrsnim izborom za održavanje životinja zdravima i produktivnima.

Zbog visokog udjela proteina i vlakana, stoka hranjena esparzetom daje veće prinose, s boljom kvalitetom mesa i mlijeka koje je bogato hranjivim tvarima.

Zahvaljujući visokom udjelu tanina smanjuje se rizik od nadimanja stoke. Također, poboljšava se apsorpcija hranjivih tvari i stoka se na prirodan način štiti od unutarnjih parazita. Može se koristiti za ispašu u svježem obliku, ali i spremiti u obliku sijena ako se pokosi do cvatnje kada je stabljika još mekana kako bi sijeno bilo dobre kakvoće.

Zdrava probava smanjuje stres kod životinja, smanjuje potrebu za lijekovima i olakšava poljoprivrednicima brigu.

Sjetva esparzete

Idealna je za sjetvu u obalnom pojasu i Lici, na većim nadmorskim visinama. Pravo vrijeme za sjetvu je u proljeće, kada temperatura tla dosegne oko 10 °C, ili u ranu jesen, prije prvih mrazeva.  Za jesensku sjetvu važno je da biljka razvije dovoljno jak korijenov sustav prije zime. To je bitno kako bi mogla izdržati niske temperature i na proljeće imala prednost u odnosu na korove.

Za uspješan uzgoj obavezna je dobra priprema tla uz lažnu sjetvu – tlo se plitko obradi da se potakne rast korova, te još jednom pripremi neposredno prije sjetve esparzete. Najbolje uspijeva na dobro dreniranim, blago alkalnim tlima, a kisela i vlažna tla treba izbjegavati jer u njima biljka slabo napreduje.

Sije se na dubinu od 1,5 do 2 cm, sjetvena norma je od 70 do 100 kg po hektaru. Cilj je u prvoj godini na 1 m2 imati 70-150 biljaka. U ekološkoj poljoprivredi obično se koristi sjeme u ljusci, ravnomjernije klija i lakše se sije.

Esparzeta ne zahtijeva dodatnu gnojidbu, no inokulacija rhizobiumom ili mycorrhizom dovodi do boljih rezultata i brže fiksacije dušika. Kosi se prije ili na početku cvatnje kako bi se list zadržao na stabljici. Ovisno o uvjetima, daje 1 do 3 otkosa godišnje (u prvoj godini daje od 5 t do 13 t/ha, kasnije više), a može se koristiti za napasanje do kasne jeseni.

Esparzeta je ekonomski isplativa biljka. Kada je jednom posijete, traje više godina bez potrebe za ponovnom sjetvom. Njezinim uvođenjem u plodored smanjit ćete troškove uzgoja i povećati prinose.

Ako tražite biljku za zatravnjivanje nasada kojom ćete poboljšati kvalitetu tla, želite povećati bioraznolikost ili samo tražite najbolju hranu za svoju stoku, esparzeta je pravi izbor.

Sjeme esparzete s ekološkim certifikatom možete naručiti na Lokvina web shopu.

Prethodni članakLjekovitost bundeva
Sljedeći članakNajbolja zimnica od povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.