Ozime strne žitarice razlikuju se u potrebnim količinama najvažnijih makrohraniva (dušik, fosfor i kalij) tijekom vegetacijske sezone uzgoja. Razlike su vidljive prema potrebnim količinama pojedinog hraniva za izgradnju 1 tone biomase (zrno, stabljika). Tako ozima pšenica iz tla iznosi 25-29 kg dušika, 10,5 kg fosfora i 14 kg kalija, dok ozimi ječam 20 kg dušika, 11 kg fosfora i 16 kg kalija.
Gnojidba predstavlja vrlo važnu agrotehničku mjeru u uzgoju ozimih strnih žitarca koja s provođenjem započinje prije sjetve. Potrebno ju je provoditi na pametan i racionalni način tijekom cijele vegetacije.
Ulaganja u gnojidbu predstavljaju najveći trošak u ukupnim troškovima proizvodnje. Količinu potrebnih hraniva za određeni prinos uzgajane vrste određuje se temeljem kemijske analize tla. Osim planiranog prinosa i stanja tla, pri planiranju gnojidbe u obzir treba uzeti i gnojidbu predusjeva. Također i vremenske uvjete koji su prethodili uzgoju kao i u tijeku uzgoja strnih žitarica. U konvencionalnim sustavima proizvodnje osnovnom gnojidbom unosi se u tlo cjelokupna potrebna količina fosfora i kalija. Tako se koriste formulacije mineralnog gnojiva s istaknutim sadržajem fosfora i kalija ( npr. NPK 7:20:30 ili NPK 5:15:30 ili PK 20:30 itd.). Iznimka su tla na kojima su mogući gubitci hraniva, kao što je slučaj s laganim tlima, plitkim tlima ili u godinama s povećanom količinom oborina. U takvim slučajevima osnovnom gnojidbom se unosi 60 % ukupno potrebnih količina fosfora i kalija. Ostatak se dodaje u predsjetvenoj ili startnoj gnojidbi.
Unos fosfora i kalija kroz predsjetvenu gnojidbu
Bitno je provesti unos fosfora i kalija kroz osnovnu i predsjetvenu gnojidbu iz razloga kako bi se biljke što bolje i dublje ukorijenile. To će biti od velike pomoći kasnije u korištenju vode i hraniva iz dubljih slojeva tla u slučaju sušnih uvjeta. Ako je pretkultura koja prethodi uzgoju ozimih strnih žitarica neka od kultura koja ostavlja nakon uzgoja veliku masu biljnih ostataka (npr. kukuruz) prije osnovne obrade tla treba dodati neki oblik dušika (100-150 kg /ha Urea-e ili 100-120 l/ha UAN-a) radi bolje razgradnje biljnih ostataka i izbjegavanje dušične depresije.
Zbog bolje razvijenog korijenovog sustava u usporedbi s ostalim žitaricama i nižih potencijalnih prinosa zob i raž imaju manje potrebe na osnovnim makrohranivima. Prilikom gnojidbe ječma potrebno je voditi računa o količinama primijenjenog dušika, ovisno o namjeni proizvodnje (pivarski ili stočni ječam). U zonama ranjivim na nitrate valja obratiti pažnju na maksimalne dozvoljene količine iz organskog i mineralnog gnojiva prema uzgajanoj vrsti ozime strne žitarice.
Tablica 2. Granične vrijednosti unosa dušika u tlo, prema vrstama ozimih strnih žitarica
| BILJNE VRSTE | GRANIČNA VRIJEDNOST (kg N/ha) |
| Pšenica | 180 |
| Ječam | 150 |
| Tritikale | 150 |
| Zob | 120 |
| Raž | 120 |
| Druge žitarice | 120 |
Pročitajte ostalo:
Vodič za sjetvu ozimih žitarica
Zahtjevi ozimih strnih žitarica prema agroekološkim uvjetima
Važnost plodoreda stalno treba naglašavati
Kriteriji po kojima se određuje kvaliteta ozimih strnih žitarica
