Vinarija Schwarz iz Schrattenberga, smještena u srcu austrijskog Weinviertela, njeguje stoljetnu tradiciju proizvodnje vrhunskih vina s fokusom na ekološki uzgoj. U intervjuu, Anna Maria Schwarz govori o izazovima i prednostima bio-vinogradarstva, obiteljskom naslijeđu i budućnosti vinske industrije na globalnom tržištu.

Austrija se već dugo pozicionirala kao vodeća zemlja u ekološkoj poljoprivredi, s velikim udjelom poljoprivrednih površina posvećenih ekološkom uzgoju. Među raznim proizvodima, austrijska vina posebno se ističu i prepoznata su u svijetu kao najbolja ekološka vina, čime postavljaju standarde u vinskoj industriji. O toj tradiciji, ali i inovacijama u proizvodnji ekoloških vina, razgovarali smo s Annom Mariom Schwarz, suvlasnicom vinarije Schwarz, koja je nedavno predstavila svoja vina na događanju “Austrian Wine meets Croatia” u suradnji s Advantage Austria.

Vinarija Schwarz smještena je u srcu Weinviertela, jedne od najvažnijih vinogradarskih regija u Austriji, a 2008. godine donijeli su ključnu odluku o prelasku na ekološki uzgoj vinograda. Vinarija Schwarz također je pionir u proizvodnji bezalkoholnih proizvoda, što je još uvijek rijetkost na vinskom tržištu. Ovi proizvodi, poput njihovog Verjus Pétillanta, namijenjeni su potrošačima koji žele uživati u vrhunskom piću iz ekološki uzgojenog grožđa, bilo u restoranima ili kod kuće, ali bez konzumacije alkohola.

Obitelj Schwarz već generacijama proizvodi vino. Možete li nam reći više o povijesti vaše obitelji u vinogradarstvu i kako je donesena odluka o prelasku na ekološku proizvodnju?


Povijest vinarije Schwarz, koju danas vode Anna, Alois i njihov sin Reinold Schwarz, ukorijenjena je u obiteljima iz Schrattenberga koje su se oduvijek bavile vinogradarstvom i proizvodnjom vina. Strast za vinom prenosi se kroz generacije, a odluka o povratku ekološkoj poljoprivredi temelji se na stoljetnom iskustvu i znanju koje je obitelj naslijedila. Trenutni način rada u vinariji nije ništa drugo nego nastavak tradicije vinogradarstva i vinifikacije kakvo su prakticirali naši preci.

Vaša vinarija smještena je u Weinviertelu, jednoj od najvažnijih vinogradarskih regija Austrije. Možete li nam reći nešto više o posebnostima ove regije i kako one utječu na jedinstvenost vaših vina?


Weinviertel je općenito poznat kao regija pogodna za proizvodnju bijelih vina. Međutim, Schrattenberg, kao podregija Weinviertela, oduvijek je bio prepoznatljiv po dominaciji crnih vina. To je rezultat specifičnih karakteristika tla (posebno ilovače) i toplije klime, koja se značajno razlikuje od ostatka regije.

Austrija je vodeća europska zemlja u ekološkoj poljoprivredi, s velikim udjelom poljoprivrednih površina posvećenih ekološkom uzgoju. Što vas je potaknulo da se odlučite za ekološki uzgoj vina i kako vidite njegov utjecaj na kvalitetu i jedinstvenost vaših proizvoda?


Godine 2008. odlučili smo naše vinograde prebaciti na ekološki uzgoj jer smo u ozelenjenim tlima između loza, kao što je uobičajeno u ekološkoj poljoprivredi, vidjeli prednost u opskrbi naših vinograda vodom. S obzirom na to da je voda oskudna u našoj regiji, ključno je upravljati s malo oborina. Zaštita biljaka i smanjenje prinosa nisu predstavljali poseban izazov jer smo i prije prelaska na ekološku proizvodnju već imali snažan fokus na kvalitetu u našem vinogradu. Naravno, raduje nas što smo kroz ekološku proizvodnju dodatno poboljšali kvalitetu naših vina, čineći ih još autentičnijima.

FOTO: Berba u vinogradu obitelji Schwarz

Možete li nam opisati koje metode i tehnike koristite u ekološkoj proizvodnji vina? Kako izgleda proces od vinograda do boce u ekološkoj proizvodnji i kako se razlikuje od konvencionalne?


U vinogradu, naš ekološki pristup zahtijeva tri puta više rada u usporedbi s konvencionalnom proizvodnjom. To uključuje preciznije rezanje vinove loze i rano uklanjanje manjih izbojaka. Tijekom vegetacijskog razdoblja kontinuirano osiguravamo prozračivanje lišća i grozdova kako bi biljke ostale zdrave i bez gljivičnih bolesti. Zaštita biljaka temelji se na korištenju sumpora, bakra i biljnih ulja, koji djeluju kontaktno, slično kremi za sunčanje na ljudskoj koži, te se primjenjuju tjedno. Nakon berbe, ekološka proizvodnja zahtijeva manje rada jer su grozdovi ravnomjerno zreli, što omogućuje bržu berbu, a u podrumu, kao što je uobičajeno kod nas, nema intervencija u procesu fermentacije. Također, našim vinima dajemo dovoljno vremena za zrenje, što pridonosi njihovoj dugovječnosti.

Kakvog su okusa vaša ekološka vina u usporedbi s konvencionalnim vinima? Postoje li specifične karakteristike po kojima su vaša vina prepoznatljiva na tržištu?


Pod pojmom autentičnosti naših vina smatramo da imaju stabilniji i postojaniji voćni karakter u usporedbi s konvencionalnim vinima, kompleksnija su i dugotrajnija. Također, mineralnost tla jasno se odražava u našim vinima, što je karakteristika koju kod konvencionalnih vina ne nalazimo u toj intenziteti.

Koliko je izazovno upravljati vinogradom i proizvoditi vino bez upotrebe sintetičkih kemikalija i dodataka? Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate u ekološkom uzgoju?


Najveći izazov leži u potrebi za savršenim timom radnika tijekom vegetacijskog razdoblja, koji će se brinuti o upravljanju lišćem. Što se tiče zaštite biljaka, važno je biti dosljedan u tjednoj primjeni zaštitnih sredstava.

Ekološka proizvodnja vina zahtijeva posebnu pažnju i metodologiju. Kako osiguravate da se visoka kvaliteta očuva u svim fazama proizvodnje, od vinograda do boce?


Ekološka proizvodnja zahtijeva značajno veći angažman ljudskih resursa. Svaka faza koja zahtijeva osjetila i pažnju ljudi teško se može zamijeniti strojevima. S odgovarajućim osobljem, moguće je osigurati najvišu kvalitetu u svim fazama proizvodnje.

FOTO: Podrum vinarije Schwarz

Kako surađujete s drugim ekološkim proizvođačima u regiji? Postoje li zajedničke inicijative ili projekti koji potiču razvoj ekološke poljoprivrede u Austriji?


Postoji suradnja u obliku razmjene iskustava s drugim ekološkim proizvođačima, kako unutar regije tako i na širem području. Ta razmjena iskustava je važna, no važno je i razumjeti da svaka lokacija ima svoje specifične izazove, koji se svake godine moraju rješavati na individualnoj razini.

Kako se prilagođavate promjenama klimatskih uvjeta koji sve više utječu na vinogradarstvo? Koje mjere poduzimate kako biste osigurali dugoročnu održivost svoje proizvodnje?


Prilagodba klimatskim promjenama započela je našim prelaskom na ekološku proizvodnju 2008. godine. Kao što smo već spomenuli, u našoj regiji resurs padalina, bilo u obliku kiše tijekom vegetacijske sezone ili snijega zimi, ključan je za održavanje vinograda. Ozelenjavanje vinograda ne samo da smanjuje gubitak vode kroz isparavanje, već i potiče stvaranje humusa u tlu. Smatramo da će te mjere s vremenom imati sve pozitivnije učinke, zbog čega optimistično gledamo na klimatske promjene jer smo već poduzeli pravovremene i vrlo angažirane korake kako bismo zaštitili svoje vinograde.

Vaša vinarija također proizvodi bezalkoholne proizvode, što je rijetkost na tržištu. Možete li nam objasniti proces proizvodnje bezalkoholnih pića i kako se razlikuje od tradicionalnih vina?


Ne proizvodimo bezalkoholno vino, već grožđani sok iz naših vinograda (uvijek od sorte St. Laurent) i Verjus Pétillant (Blanc de Noirs, najčešće od Zweigelta i Plavog Portugisca). Verjus Pétillant često nazivaju “bezalkoholnim pjenušcem”, ali riječ je o soku od nezrelog grožđa koji nikada nije fermentirao i stoga sadrži 0,0 % alkohola.

FOTO: Vinograd obitelji Schwarz

Kada ste odlučili uvesti bezalkoholna pića u svoj asortiman, koju ste ciljnu skupinu imali na umu i kako su ta pića prihvaćena na tržištu?


Naša ciljana skupina su potrošači koji žele uživati u visokokvalitetnom piću iz ekološki uzgojenog grožđa, bilo u vrhunskim restoranima ili kod kuće, ali iz različitih razloga ne žele konzumirati alkohol.

Kako vidite budućnost ekoloških vina, ne samo u Austriji, nego i na globalnom tržištu? Koje promjene i trendove očekujete u narednim godinama?


Očekujemo smanjenje ukupne konzumacije vina, no oni koji će ga piti, tražit će vrhunsku kvalitetu, koja se po našem mišljenju može pronaći isključivo u ekološki proizvedenim vinima.

Jeste li primijetili koje su bio-vina najviše tražena među europskim potrošačima i koja su najpopularnija u Austriji?


Na izvoznim tržištima dominiraju vina od tipičnih austrijskih sorti, dok su u Austriji najpopularnija vina od globalno priznatih sorti. Ovo se savršeno nadopunjuje i ponosni smo što možemo ponuditi širok raspon raznih vrsta vina.

FOTO: Alois Schwarz u vinogradu obitelji Schwarz

Na eventu “Austrian Wine meets Croatia” u Zagrebu, koje ste osobno posjetili, kakve ste povratne informacije dobili od hrvatskih potrošača? Jesu li Vaša bio-vina privukla njihovu pažnju i jeste li primijetili sličnosti u preferencijama između hrvatskih i austrijskih potrošača?


Povratne informacije bile su vrlo pozitivne, ali da bismo u potpunosti iskoristili potencijal na hrvatskom tržištu, trebamo kompetentnog distributera. Neki potrošači i ugostiteljski objekti izrazili su interes za naručivanje naših vina.

Odabir vina često ovisi o dizajnu etikete ili cijeni, no vi se fokusirate na kvalitetu. Što biste preporučili kupcima kao ključne smjernice pri odabiru kvalitetnog vina i zašto se isplati ulagati u bio-vino?


Općenito, pije se manje, ali kvalitetnija i zdravija vina. Ekološki proizvedena vina ispunjavaju ovaj zahtjev daleko bolje od konvencionalnih, a iako su skuplja zbog viših troškova proizvodnje, vrijedno je ulaganja jer se radi o proizvodima koje unosimo u svoje tijelo.

Vaši proizvodi dostupni su i izvan Austrije. Koliko Vam je važno međunarodno tržište i koje zemlje pokazuju najviše interesa za bio-vina iz vinarije Schwarz?


Trenutno imamo oko 40 % izvoza. Naša vina prisutna su na mnogim europskim tržištima (Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Belgija, Danska, Finska, Češka, Mađarska, Italija, itd.), a nadamo se da ćemo uskoro pronaći zainteresiranog distributera i u Hrvatskoj, te su također prisutna u Sjedinjenim Američkim Državama.

RAZGOVARALA: PAULINA MLINARIĆ

IZVOR: horecapro.hr

Prethodni članakKako odabrati adekvatno gnojivo za vinograde, voćnjake ili ratarske kulture?
Sljedeći članakSerija MF 9S dobitnik je nagrade Farm Machinery 2025
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.