Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iz pretpristupnih programa za poljoprivredu i razvitak ruralnih područja, tzv. SAPARD i IPARD, ostvareno je oko 750 projekata u vrijednosti oko 185 milijuna eura, a iskorištenost je bila od 48 % (SAPARD) do 60 % (IPARD) od ukupnih sredstava. Mnogo veći fond dostupan je kroz Program ruralnog razvoja (PRR) u proračunskom razdoblju od 2014-2020 i iznosi oko 2,4 milijarde eura.

No, podaci za 2015.- 2016. pokazuju da je iz PRR iskorišteno tek 7 posto od ukupnog iznosa. No, zbog loših pravilnika, peripetija s natječajima i zastoja u donošenju odluka, kroz razdoblje ministra Jakovine i Romića, velika je vjerojatnost da će ta sredstva za navedene godine biti neiskorištena. Štoviše zbog neučinkovite administracije za vrijeme spomenuta dva ministra, Hrvatska će iz državnog proračuna morati isplatiti goleme iznose kao odštetu u presudama uslijed tužbi. Krajem kolovoza donesena je nepravomoćna presuda u kojoj se nalaže da se jednoj od tvrtki koja se prijavila na natječaj, Salami Aurea isplati 38,4 milijuna kuna uz zatezne kamate i podmirivanje troška parnice u iznosu od 1,2 milijuna kuna kao naknadu štete za protuzakonitu obustavu isplate sredstava. To je jedna od tvrtki vlasnika Marka Pipunića, koji je bio jedan od petorice poduzetnika kojem je Ministarstvo 2016. godine obustavilo isplatu sredstava iz fondova EU zbog sumnje na nepravilnosti. Dakle, umjesto da Hrvatska „povuče“ eure iz europskih fondova, zbog nesposobnosti tadašnje državne administracije još će se iz državnog proračuna morati isplatiti milijuni kuna na trošak svih nas, poreznih obveznika. Ipak, nešto su bolji pokazatelji iz 2017.g. kad je iskorištenost dosegla 20 %., a u prošlom broju Gospodarskog lista donijeli smo prikaz brojnih natječaja otvorenih do kraja 2018.g pa vjerujemo da će se iskorištenost znatno popraviti.

Usluge savjetovanja i vođenje projekata

 ""
Egon Mudrinić – Core consulting

Mnogi poljoprivredni proizvođači su s nestrpljenjem dočekali početak provedbe Programa ruralnog razvoja, jer se zbog gospodarske krize godinama nije ulagalo, a naša poljoprivreda vapi za investicijama i modernizacijom kako bi bili konkurentniji proizvođačima iz EU koji mnogo duže od nas imaju pristup bespovratnim sredstvima. Interes za natječaje je velik, stoga su i brojne prijave na raspisane natječaje, pa su mnogi razočarani kad ne prođu zbog premalog broja bodova. Da bi prijavljeni projekti imali veće izglede za uspješan prolazak na natječajima, svakako je potrebna pomoć stručnih konzultanata – poslovnih savjetnika. No, kako izabrati pravog? U Hrvatskoj ima oko 20 tvrtki koje pružaju usluge savjetovanja vezano uz prijave na natječaje iz Programa ruralnog razvoja, a mi smo razgovarali s Egonom Mudrinićem, suvlasnikom i konzultantom tvrtke Core consulting, koja se bavi poslovnim savjetovanjem i specijalizirana je za pripremu i vođenje projekata koji se prijavljuju na natječaje za EU i nacionalne fondove te za financijsko-investicijsko savjetovanje.

• Gospodine Mudrinić, možete li ukratko predstaviti vašu tvrtku. Kad je Core consulting osnovan, odnosno koliko dugo se bavite uslugama savjetovanja i izrade projekata u poljoprivredi?

Core Consulting d.o.o. je hrvatska konzultantska tvrtka za poslovno savjetovanje, osnovana 2014. godine sa sjedištem u Zagrebu, a vlasnici smo kolega Goran Zečić i moja malenkost, a po struci smo ekonomisti. Nakon višegodišnjeg rada u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, nas dvojica smo otišli u privatnu konzultantsku tvrtku gdje smo stekli bogato iskustvo u izradi i provedbi projekata iz programa EU, a zatim smo se odlučili na osnivanje svoje vlastite tvrtke. Core Consulting specijaliziran je za pružanje savjetodavnih usluga prvenstveno vezanih uz bespovratna sredstva Europske unije iz programa ruralnog razvoja te iz drugih EU i nacionalnih fondova. Tvrtka pruža i druge konzultantske usluge za različite mikro i makro projekte; izrađujemo investicijske studije potrebne za realizaciju kredita, studije pred-izvedivosti, izvedivosti te cost-benefit analize, prijave na razne natječaje kao i poslovne planove za početnike u poslovanju. Savjetujemo privatne poduzetnike, strane investitore i javni sektor.

""
Nasad borovnice – Galić d.o.o.

• Možete li navesti neke od vaših klijenata i projekte za koje su aplicirali na natječajima za sredstva iz EU fondova?

Svi klijenti su nam jednako vrijedni i važni i svakom projektu posvećujemo jednaku pozornost, no ne možemo sve spomenuti, pa izdvajamo samo neke:
○ Obrt Agro Puškarić – 4.1.1. treći natječaj- sektor voće i povrće-veliki. Rekonstrukcija skladišta za povrće i kupnja poljoprivredne mehanizacije,
○ Galić d.o.o.- 4.1.1.-prvi natječaj – sektor voće i povrće, podizanje nasada borovnice i kestena te kupnja poljoprivredne mehanizacije
○ Poljoprivredni obrt Kopecki – 4.1.2 – prvi natječaj- zbrinjavanje stajskog gnoja, izgradnja platoa za gnoj i kupnja poljoprivredne mehanizacije
○ Prehrana d.o.o. – 4.1.1.- prvi natječaj-sektor voće i povrće, rekonstrukcija objekta za skladištenje, podizanje nasada lijeske i kupnja poljoprivredne mehanizacije
○ Obrt Miks agro – 4.1.1. – prvi natječajsektor voće i povrće, kupnja protugradne mreže i poljoprivredne mehanizacije
○ OPG Mužinić Josip, 4.1.1-treći natječaj – stočarstvo, rekonstrukcija i dogradnja farme za uzgoj muznih krava te kupnja poljoprivredne mehanizacije
○ Pa-Vita d.o.o., 4.1.1-treći natječaj – stočarstvo, rekonstrukcija i dogradnja farme za uzgoj muznih krava te kupnja poljoprivredne mehanizacije
Svi podaci vezani za odluke i odobrene projekte su transparentni i mogu se pronaći na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

""
Farma krava – Poljoprivredni obrt Kopecki

• Jesu li po vašem mišljenju poljoprivredni proizvođači dovoljno upoznati s mogućnošću dobivanja bespovratnih potpora iz Programa ruralnog razvoja ?

Smatram da većina poljoprivrednika nije dovoljno detaljno upoznata s bespovratnim potporama koje se pružaju iz Programa ruralnog razvoja. Većina je čula da postoje natječaji na koje se mogu javljati, ali zbog manjka informacija ili krivih informacija koje dobiju iz razno raznih izvora ne javljaju se na natječaje ili smatraju da neće proći. Naravno, postoje i oni koji su vrlo detaljno upućeni u uvjete natječaja i u pravilu oni najviše i povlače novaca. Svakako bi bilo dobro povećati broj radionica koje organizira Ministarstvo poljoprivrede da što više poljoprivrednika dobije što bolji uvid u mogućnosti prijave na natječaje.

• Za koje Mjere iz Programa ruralnog razvoja vlada najveće zanimanje i u što proizvođači najviše žele investirati?

Najveće zanimanje vlada za Mjeru 4, ali i mjere koje nude 100 % povrata ništa ne zaostaju kao 6.1., 6.2. i 6.3. Poljoprivrednici u pravilu najviše žele ulagati u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije, dok je onim malo većim i ozbiljnijima u fokusu proširenje proizvodnje i olakšavanje samoga rada kroz kupnju nove tehnologije.

• Postoje li neki preduvjeti ili koraci koje proizvođači moraju ispuniti prije nego što se odluče javiti vama da im izradite projekt za natječaj ?

– Svaki natječaj nosi svoje uvjete koje poljoprivrednici moraju zadovoljiti. Treba reći da sa svakim novim natječajem ministarstvo zaoštrava uvjete prijave iz razloga jer žele dobiti prave poljoprivrednike, a ne one kojima je to sporedna djelatnost. Oni koji su pravi poljoprivrednici, upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji nisu dužni državi i koji uredno posluju, vrlo vjerojatno se mogu javiti na neki od natječaja sukladno sektoru u kojem rade. Svakako bi savjetovao da ako se odluče prijaviti na neki od natječaja da se dovoljno rano krenu pripremati, da nađu dobrog konzultanta i zajedničkim snagama što bolje pripreme i prijave projekt na natječaj.

• U Ministarstvu poljoprivrede najavili su skraćenje vremena od prijave na natječaj do odluke o dobivenim sredstvima. Koliko otprilike može trajati cijeli postupak, od izrade projekta do realizacije?

– Sama obrada natječaja može varirati od 3 do 12 mjeseci. Puno faktora utječe na vrijeme obrade kao što su broj zaprimljenih projekata, stanje neobrađenih projekata iz drugih natječaja koji se moraju obraditi prije nego krene obrada novih natječaja, broj zaprimljenih žalbi, vrijeme godišnjih odmora i sl. U pravilu, sad ćete prije saznati je li vaš projekt prošao, ali do konačne odluke o dodjeli sredstava morat će proći bar 9 mjeseci.

• Na kraju, koja je vaša preporuka i savjet proizvođačima koji su se prethodno razočarali nakon što su se javili na natječaj, ali nisu prošli?

– Naravno da ne mogu svi proći koji se prijave na natječaj jer nema dovoljno novaca za sve, ali svima bih savjetovao, pogotovo ako su pravi i vrijedni poljoprivrednici da se javljaju i da ne odustaju od EU fondova, jer dobivanjem potpore od 50 ili 70 % na njihovu investiciju uvelike podižu konkurentnost svoga poslovanja i radi toga se vrijedi malo potruditi i izgubiti nešto vremena i živaca.

Za više informacija slobodno se možete javiti kod nas u tvrtku

Core consulting, Bosutska 9, Zagreb,

tel: 01 6457 095,

info@coreconsulting.hr,

www.coreconsulting.hr

Prethodni članakViše od 26 milijuna kuna za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija
Sljedeći članakMarijanove šnite
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.