Podizanje višegodišnjih nasada lijeske u Hrvatskoj sve više dobiva na značaju s obzirom na prinose koje lijeska daje i veliku mogućnost prerade. Tako se već danas na tržištu može u prodaji naći i prah od lješnjaka, ulje od lješnjaka, a tako i ušećereni lješnjak kao slastica. Velik dio nasada se podiže većinom krajem godine (studeni i prosinac) kada vegetacija miruje, a određeni dio se odvija i na proljeće. Uz planiranje terena i lokacije sadnje, važan dio u sadnji lijeske zauzima i odabir sadnog materijala.
Većinom kod nas prevladavaju dvije sorte u sadnji: Istarski duguljasti i Rimski okrugli lješnjak. Od izuzetne je važnosti voditi računa da su sadnice zdravstveno ispravne i odgovarajuće sorte s obzirom na podneblje sadnje.
Ukoliko se radi o jednogodišnjim sadnicama lijeske, utoliko su one osjetljivije za razliku od dvogodišnjih sadnica koje imaju jaču stabljiku i više razvijenih bočnih grana.
Priprema tla za sadnju
Radovi u nasadu lijeske obuhvaćaju nekoliko faza, koje se protežu kroz godinu. Ukoliko planiramo sadnju lijeske na jesen, utoliko je potrebno provesti duboko rahljenje tla i kopanje jama za sadnju. Kod sadnje je dobro provesti i gnojidbu ili stajnjakom ili nekim od granuliranih gnojiva dostupnih na tržištu. Gnojidbom prije sadnje omogućavamo biljci usvajanje hranjiva od samog početka i kretanja u vegetaciju. Kod tla koja nemaju dovoljno osnovnih hraniva (fosfora i kalija) i ako je prekiselo, ono se može popraviti dodavanjem potrebnih količina mineralnih gnojiva preporučenih od strane stručnjaka nakon obavljene kemijske analize.
Hraniva je preporučljivo dodati u tlo početkom ožujka tj. prije kretanja u vegetaciju. Kalcizacija tla se obavlja na proljeće s kalcifikatom i to je svakako preporuka granulirana ili praškasta formulacija kako bi usvajanje u tlo bilo što bolje. Gnojidba se obavlja rasipačem između redova. Svakako je preporučljivo, budući da se radi o proljetnoj kalcizaciji, da je kalcifikat što sitnije granulacije. Sve kako bi se brže upio u strukturu tla i krenuo u djelovanje. Analiza tla dobar je preduvjet za gnojidbu prije sadnje.
Održavanje nasada
Kod sadnje mladih sadnica lijeske od izuzetne je važnosti postava zaštitne ograde oko nasada ili ograđivanje oko samih sadnica lijeske. Zaštitna ograda se postavlja u svrhu zaštite od divljači i glodavaca. Ako je nasad blizu šikare ili šume opasnost od napada divljači se time povećava. Također preporuča se u rano proljeće postava žutih ploča u nasadima iz razloga detekcije kukaca i štetnika u nasadu, a svakako se valja posavjetovati s stručnjacima o točnom vremenu postave ploča.
Kod mladih nasada veći broj gospodarstava provodi preventivno prskanje crvenim uljem protiv štetnika. Kod rezidbe se preporuča u prvoj godini kada nakon skraćivanja sadnice u travnju potjeraju vršni pupovi iz kojih će se razviti produljnica i izbojci sa listovima što će postati primarne grane u budućoj krošnji. Preporučljivo je skraćivanje sadnice ili osušenih vrhova svakako dok je sadnica u fazi pupova.
Kod nižih sadnica, u prvim godinama uzgoja treba formirati deblo tako da se potiče razvoj vršnog pupa. Ako na korjenovom vratu ili na deblu potjeraju „nepoželjni“ pupovi, takvi se listovi moraju ostaviti zbog skupljanja hranjiva, ili se poviju kontra prema zemlji da se smanji bujnost, a hranjivi sokovi usmjere u vršne pupove ili se pinciraju na 2-3 lista.
Oni će se odstraniti u jesen iste ili proljeće slijedeće godine. U drugoj i trećoj godini rezidba u proljeće će biti usmjerena na formiranje debla i krošnje pri čemu valja znati da će u prvoj i drugoj godini uzgoja biti u pravilu mali porast nadzemnog dijela voćke zbog prilagodbe i početnog rasta korjenovog sustava. Tek kad se voćka dobro ukorjeni, počet će intenzivniji rast nadzemnog dijela voćke. Stoga je vrlo važno u tom vremenu voćnjak držati čist od korova, štititi ga od napada divljači, bolesti i štetočina.
Sljedećih godina nastavlja se izbor primarnih grana povijanjem ili otklanjanjem od provodnice na 60-80 cm. Na primarnim granama sljedećih godina ostavit će se sekundarne grane o kojima kod oraha ne treba voditi posebnu brigu. Nepoželjne grane i suvišne mladice koje će se razviti na stablu (konkurencije), treba odmah u vegetaciji odrezati dok su zeljaste, ali najkasnije do kraja lipnja.
Ako se radi o mladim jednogodišnjim ili dvogodišnjim sadnicama, rezidba se ne preoručuje, jedina iznimka je rezidba u svrhu formiranja uzgojnog oblika, ali sve ovisi koliko je sadnica bujna i razgranata. Najbolje je kontaktirati stručnjaka u svrhu preporuke dobre rezidbe. Rezidba na zrelo se provodi početkom travnja na najmanju mjeru i to samo ako je izmakla koja grana pa bi se zbog toga narušila ravnoteža uzgoja. Sve rane kod rezidbe se obvezno premazuju voćarskim voskom.
Gnojidba i zaštita u rano proljeće
Preporučljivo je gnojidbu obaviti nakon kemijske analize tla i obavljene meliorativne gnojidbe tla, kada je tlo najpovoljnije opskrbljeno fosforom i kalijem. Prve četiri godine se gnoji samo dušikom i to u rano proljeće prije vegetacije oko grmova (2 šake u vijenac oko lijeske nakon okopavanja -ako je u pitanju mineralno gnojivo), prve godine to je po prilici pola kilograma mineralnog gnojiva (bez obzira na formulaciju).
Ukoliko nismo stigli odraditi gnojidbu na proljeće, utoliko je možemo odgoditi za jesen te aplicirati mineralno gnojivo ili stajnjak nakon završetka vegetacije. Uz gnojidbu moguće je kombinirati i prihranu nasada preparatima na prirodnoj bazi. Prihrana se najčešće obavlja folijarno dušikom u svrhu rasta zelene mase i prije cvatnje. Zaštita nasada se preporuča bakarnim pripravcima u kasnu jesen ili rano proljeće već početkom veljače, a prije kretanja u vegetaciju nasada. Svrha zaštite je obrana nasada od bolesti i štetnika po kretanju u vegetaciju i prevencija.
Berba lješnjaka
Berba lješnjaka se provodi u rujnu kada plodovi sazriju, a ljuska otvrdne i vanki zaštitni sloj posmeđi. Lješnjak se bere po sunčanom i suhom vremenu, a nakon berbe potrebno ga je osušiti na prozračnom prostoru kako ne bi bilo vlage.
Foto: Mihaela Paviša mag. ing. agr.
