U Malom Lošinju od 14. do 17. studenoga održan je 34. Međunarodni susret vinogradara i vinara -“Sabatina” u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i Hrvatske udruge vinarskih gradova. Tri dana predavanja, radionica i veselih druženja na Sabatini iznjedrila su nove pobjednike i donijela svježa lica na hrvatsku vinsku scenu. Uživajući u bogatom programu i degustacijama, sudionici su proslavili uspjehe svojih mukotrpnih radova uz priznanja najboljim vinarima.
U sklopu Sabatine održan je i Sajam vinogradarstva i vinarstva s naglaskom na prezentiranje najnovijih tehnologija u tom sektoru. Riječ je o najstarijoj vinogradarsko-vinarskoj manifestaciji u Hrvatskoj, koja se organizira u kontinuitetu od 1991. godine, svake godine u drugoj županiji. Manifestacija okuplja vinogradare, vinare, ugostitelje, znanstvenike i sve koji su povezani s vinom kako bi razmijenili znanja i iskustva te upoznali najnovija dostignuća u vinogradarstvu i vinarstvu. No, prilika je to i za neprocjenjiva druženja, pjesmu i zajedništvo koje obogaćuju cijelu atmosferu, prožetu stručnim panelima, radionicama, ocjenjivanjima i dodjelama priznanja, ali i trenutcima opuštanja uz dobru kapljicu, što sveukupno ovu manifestaciju čini jedinstvenom u cijeloj državi, ali i regiji. Stoga ne čudi što je ove godine sudjelovao izuzetno veliki broj vinara, a zaprimljen je i rekordan broj uzoraka otvorenih, mladih i buteljiranih vina te jakih alkoholnih pića – čak 454.
Nakon već tradicionalne sadnje vinove loze ispred hotela Aurora, 34. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2024. svečano je otvorio predsjednik Republike Zoran Milanović.
Izaslanik predsjednika Vlade RH, državni tajnik Tugomir Majdak, istaknuo je kako je na Vijeću ministara zatražena aktivacija krizne pričuve za sektore vinogradarstva, sjemenarstva, voća i povrća i šećerne repe.
–Novi natječaji iz Vinske omotnice će biti otvoreni u prosincu ove godine, a potpore će ići u smjeru ulaganja u sektor vina, restrukturiranja i konverzije vinograda, nagovijestio je istaknuvši kako je ministar poljoprivrede najavio i četiri nova natječaja za hrvatske poljoprivrednike.
Laureati
Nakon svečanog otvorenja dodijeljena su priznanja Sabatine zaslužnim laureatima u području vinogradarstva i vinarstva. Priznanje Zlatna amfora Sabatine za doprinos razvoju vinogradarstva i vinarstva pripalo je Primorsko-goranskoj županiji, dok je priznanje uzornom vinogradaru i vinaru s područja te županije dodijeljeno Antonu Katunaru iz Vrbnika.
Također su dodijeljene nagrade za otvorena i mlada vina. Najboljim mladim bijelim vinom proglašen je Pošip 2024. OPG-a Car, Marine Baničević iz Smokvice na otoku Korčuli, dok je najbolje mlado crno vino Merlot 2024. OPG-a Ane Milić iz Salija na Dugom otoku, Park prirode Telašćica. Najbolje otvoreno bijelo vino je Pošip Smokvica 2023. Cvijete Stjepovića iz Dubrovnika, dok je najbolje otvoreno crno vino Cabernet Sauvignon 2017. Poljak Vina j.d.o.o. iz Zadra.
Hrvatski vinari suočeni s globalnim izazovima
Na HAPIH-ovom panelu, održanom drugog dana manifestacije, dr.sc. Darko Cenbauer govorio je o aktualnom stanju u sektoru vinogradarstva i vinarstva, istaknuvši kako se proizvodnja vina globalno smanjuje. Ni situacija u Hrvatskoj nije bolja, gdje je zabilježen pad proizvodnje vina i smanjenje površina pod vinogradima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prošle je godine zabilježeno 19.826 hektara vinogradarskih površina, dok su podaci Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) nešto niži, sa 17.278 hektara upisanih u vinogradarski registar.
–Najviše vinogradarskih površina ima Istarska županija, slijedi Osječko-baranjska. Regionalno gledano, najviše površina nalazi se u Dalmaciji, Slavoniji i hrvatskom Podunavlju, dok Istra, Kvarner i bregovita Hrvatska čine podjednake omjere, između 17 i 18 posto, istaknuo je Cenbauer, načelnik sektora Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Iako je u registar upisano 27.911 poljoprivrednih gospodarstava, samo je njih 1.462 prošle godine plasiralo vino na tržište.
–Najveći broj proizvođača nalazi se u Dalmaciji i bregovitoj Hrvatskoj, gdje su površine manjih razmjera. Slavonija i Hrvatska Istra imaju veće površine u vlasništvu jedne osobe, poglavito tvrtki koje se bave proizvodnjom i prodajom vina, pojasnio je Cenbauer.
Prošle godine ukupna proizvodnja vina iznosila je gotovo 455.000 hektolitara. To je pad od oko 100.000 hektolitara u odnosu na godinu prije. U prvih devet mjeseci 2024. godine zabilježen je daljnji pad od gotovo 19 posto, posebno izražen u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju zbog nepovoljnih agroekoloških uvjeta i elementarnih nepogoda koje su zahvatile tu regiju.
28 litara po glavi stanovnika
Prema podacima DZS-a, potrošnja vina po glavi stanovnika iznosi 28 litara, što čini 69 posto samodostatnosti. Uvoz vina povećao se za 18 posto, pri čemu prednjače vina iz Sjeverne Makedonije. Iako je izvoz hrvatskih vina u padu, vrijednost izvoza se povećala jer se izvozom skupljih vina ostvaruje veći prihod. Najznačajniji kupac hrvatskih vina je Bosna i Hercegovina, koja uvozi oko 46 posto našeg vina.
Gotovo 70 posto domaćih vina su kvalitetna vina, dok 9 posto čine vrhunska vina, dok je manje od 20 posto vina u kategoriji bez zaštićene oznake izvornosti. Tri četvrtine domaćih vina su bijela, a dominantne sorte su graševina, malvazija i plavac mali.
Ipak svjetla točka u proizvodnji vina su pjenušci, čija se proizvodnja značajno povećava.
–Godine 2010. imali smo 15 proizvođača pjenušaca, a danas ih je 116. Proizvodnja je porasla s 3.492 hektolitara na 8.333. To je povećanje od preko 130 posto, istaknula je Jelena Puh Miloš, viša stručna savjetnica HAPIH-a. Dodala je kako se udio pjenušavih vina povećao s 0,65 posto 2010. godine na današnjih 1,58 posto ukupne domaće proizvodnje vina.
Najveći rast u proizvodnji pjenušaca prošle godine zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji. Tamo su količine porasle s 2.460 hektolitara u 2022. na 3.135 hektolitara u prošloj godini. Prati ju Istarska županija, a značajan rast bilježi i Zagrebačka županija.
Ovi podaci ukazuju na brojne izazove s kojima se suočava hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo, ali i na pozitivne pomake u specifičnim segmentima poput proizvodnje pjenušavih vina.
O otpornosti novih sorti na bolesti i njihovom utjecaju na održivo vinogradarstvo budućnosti govorila je prof.dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić. Tijekom skupa moglo se čuti i o karakterizaciji sunčevih ožegotina na bobicama, spašavanju starih i rijetkih sorata vinove loze, te povratku zanemarenih autohtonih sorata na vinsku scenu Istre, o čemu je govorio dr.sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč.
Novi šampioni Sabatine
Večernji sati posljednjeg dana Sabatine bili su posvećeni onome što su svi s nestrpljenjem očekivali: proglašenju pobjednika i šampiona u kategoriji buteljiranih vina i kategoriji jakih alkoholnih pića. Iznenađenja nije nedostajalo jer su se na vinsku pozornicu popela neka nova lica hrvatske vinske scene.
Šampionom u kategoriji buteljiranih vina i najboljim vinom Sabatine proglašen je Pošip Casa Boschu 2023 OPG-a Mamo, u vlasništvu mladog vinara Maria Miline iz Lumbarde na otoku Korčuli.
Šampion bijelih suhih i polusuhih vina je Grk Bartul 2023. Obrta Zure iz Lumbarde, dok je šampion crnih suhih i polusuhih vina Carl Gustaf 2016. OPG-a Šime Škaulja iz Nadina.
Najbolje vino sorte plavac je Gospodin biskup 2022. OPG-a Jurice Milatića iz Sv. Nedjelje s otoka Hvara, što je bilo iznenađenje i za samog vlasnika koji je prvi puta poslao uzorak na ocjenjivanje. Njegova sreća nije imala kraja, usporedio je taj uspjeh s dobitkom na lotu.
Titula šampiona izgleda proizvoda pripala je liniji rakija i likera Marčeta obrta iz Valbandona.
U kategoriji jakih alkoholnih pića šampion je Pelinkovac Vinoplod vinarije d.o.o. iz Šibenika.
Velikom zlatnom medaljom za kvalitetu proizvoda okitila su se 42 proizvođača iz Hrvatske i BiH, dok su srebrne medalje osvojila 44 proizvođača, a brončane medalje za kvalitetu proizvoda pripale su devetorici proizvođača vina. Slavlje je trajalo dugo u noć, uz pjesmu i veselu atmosferu, gdje su vinari zajedno proslavili uspjeh svog mukotrpnog rada. Sabatina je još jednom potvrdila svoju reputaciju najvažnijeg događaja za hrvatske vinogradare i vinare, okupljajući sve one koji su strastveni u stvaranju vrhunskih vina i očuvanju tradicije.